Uvod Introduction

Značenje kratica na slici 2.1.1. je sljedeće:

GDP - bruto domaći proizvod TPES - ukupna potrošnja energije TFC - neposredna potrošnja energije GEC - ukupna potrošnja električne energije

NEC - neto potrošnja električne energije (bez gubitaka) TPES/GDP - energetska intenzivnost ukupno utrošene energi-je, veličina koja pokazuje ukupno utrošenu energiju za ostva-renje jedinice bruto domaćeg proizvoda

TFC/GDP - energetska intenzivnost neposredne potrošnje energije, veličina koja pokazuje neposrednu potrošnju energi-je za ostvarenenergi-je energi-jedinice bruto domaćeg proizvoda

GEC/GDP - energetska intenzivnost ukupne potrošnje elek-trične energije, veličina koja pokazuje prosječnu bruto potroš-nju električne energije za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda

Acronyms used in Figure 2.1.1:

GDP - Gross Domestic Product;

TPES - Total Primary Energy Supply;

TFC - Total Final Energy Consumption GEC - Gross Electricity Consumption;

NEC - Net Electricity Consumption (losses excluded);

TPES/GDP - Total Primary Energy Supply/Gross Domestic Product – the ratio showing the energy intensity of the total primary energy supply, i.e. the total primary energy supply per unit of gross domestic product;

TFC/GDP - energy intensity of the final energy consumption, the measurement showing final energy consumption per unit of gross domestic product;

GEC/GDP - Gross Electricity Consumption/Gross Domestic Product – the ratio showing the energy intensity of gross electricity consumption, i.e. the average electricity consump-Slika | Figure 2.1.1. Osnovni pokazatelji razvoja | Main indicators of development

Izvor | Source: EIHP 0,80

0,85 0,90 0,95 1,00 1,05 1,10 1,15 1,20 1,25

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

GDP TPES TFC GEC NEC TPES/GDP TFC/GDP GEC/GDP NEC/GDP

energije smanjena je za 1,6 posto, dok je ukupna potrošnja električne energije smanjena za 2,3 posto. Smanjenje od 4,4 posto ostvareno je za neto potrošnju električne energije u koju nisu uključeni gubici prijenosa i razdiobe, koji su u 2009.

godini povećani za 18,3 posto. Tijekom razdoblja od 2004.

do 2009. godine bruto domaći proizvod povećavao se s pro-sječnom godišnjom stopom od 2,1 posto, dok je za ukupnu potrošnju energije ostvareno minimalno smanjenje s prosječ-nom godišnjom stopom od 0,3 posto. U potrošnji električne energije ostvarene su stope rasta pa je tako ukupna potrošnja električne energije ostvarila porast s prosječnom godišnjom stopom od 1,7 a neto potrošnja 2,2 posto. Gubici prijenosa i razdiobe električne energije smanjivali su se prosječno 1,9 posto godišnje. Na slici 2.1.1. prikazan je i razvoj neposredne potrošnje energije koja je u promatranom razdoblju ostvarila trend porasta s prosječnom godišnjom stopom od 0,6 posto.

Navedeni trendovi razvoja bruto domaćeg proizvoda, ukupne potrošnje energije i potrošnje električne energije rezultirali su porastom energetskih intenzivnosti u 2009. u odnosu na 2008.

godinu. Energetska intenzivnost ukupne potrošnje energije povećana je za 4,4 posto, a energetska intenzivnost ukupne potrošnje električne energije za 3,7 posto. Energetska intenziv-nost neto potrošnje električne energije također je povećana za 1,5 posto, odnosno energetska intenzivnost neposredne potroš-nje energije za 1,7 posto. Tijekom razdoblja od 2004. do 2009.

godine ostvareni su pozitivni trendovi smanjenja energetske intenzivnosti ukupne potrošnje energije, ukupne potrošnje električne energije i neposredne potrošnje energije. Energetska intenzivnost ukupne potrošnje energije smanjivala se s prosječ-nom godišnjom stopom od 2,3 posto, ukupne potrošnje elek-trične energije 0,4 posto i neposredne potrošnje energije 1,4 posto. Samo je energetska intenzivnost neto potrošnje električ-ne eelektrič-nergije ostvarila minimalan rast s prosječnom godišnjom stopom od 0,1 posto (slika 2.1.1.).

Na slici 2.1.2. prikazan je razvoj ukupne potrošnje energije u razdoblju od 1988. do 2009. godine. U odnosu na prethodnu godinu ukupna potrošnja energije u 2009. godini smanjena je za 1,6 posto. Smanjenje ukupne potrošnje energije svakako je posljedica smanjenih gospodarskih aktivnosti zbog čega je smanjena neposredna potrošnja energije u svim sektorima, a najveće smanjenje ostvareno je u industriji. U razdoblju od 2004. do 2009. godine ostvaren je trend smanjenja ukupne potrošnje energije s prosječnom godišnjom stopom od 0,3 posto. Od 1992. godine, kada je u Hrvatskoj ostvarena mini-malna ukupna potrošnja, ukupna potrošnja energije do 2009.

In 2009 gross domestic product fell by 5.8 percent from the previous year. Total primary energy supply decreased by 1.6 percent, and total electricity consumption by 2.3 percent. Net electricity consumption decreased by 4.4 percent, not inclu-ding distribution and transmission losses, which were 18.3 percent higher than in 2008. Over the period 2004 to 2009, gross domestic product grew at an average rate of 2.1 per-cent per annum, while total primary energy supply minimally decreased by an average 0.3 percent per annum. Electricity consumption had a growing trend: total electricity production grew at an average annual rate of 1.7 percent, and net elec-tricity consumption at an average 2.2 percent per annum.

Distribution and transmission losses of electricity decreased at a rate of 1.9 percent annually. Figure 2.1.1. shows the trends in final energy demand, which had an upward trend in the observed period, with an average annual rate of 0.6 percent.

The described trends in gross domestic product, total primary energy supply and total electricity consumption resulted in increasing energy intensities in 2009 in relation to 2008.

Energy intensity of total primary energy supply in 2009 incre-ased by 4.4 percent, and energy intensity of total electricity consumption by 3.7 percent. Also, energy intensity of net electricity consumption increased by 1.5 percent, and energy intensity of final energy demand by 1.7 percent. Over the period 2004 to 2009 positive trends in reducing energy inten-sities were seen in total primary energy supply, total elec-tricity demand and in final energy demand. Energy intensity in total primary energy supply was decreasing at an average annual rate of 2.3 percent, in total electricity consumption at 0.4 percent and in final energy demand at 1.4 percent per annum. It was only the energy intensity of net electricity con-sumption that increased at an average 0.1 percent annually (Figure 2.1.1.).

Figure 2.1.2. shows the trends in total primary energy supply in the period 1988 to 2009. Compared to the previous year, in 2009 energy consumption decreased by 1.6 percent.

Certainly, the reduction of primary energy supply is the result of slowdown in economic activities which led to reducing final energy demand in all consumption sectors. The biggest decrease in energy demand was recorded in the industrial sector. In the period 2004 to 2009 total primary energy supply decreased at an average annual rate of 0.3 percent . Since 1992, when the primary energy supply was at its mini-mum, until 2009 total primary energy supply had an average

Slika | Figure 2.1.2. Ukupna potrošnja energije | Total primary energy supply Izvor | Source: EIHP

0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2009.

PJ

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000 18000 20000

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2009.

GWh

Bruto potrošnja | Gross consumption

Neto potrošnja (bez gubitaka) | Net consumption

Gubici prijenosa i distribucije | Transmission and Distribution Losses

Slika | Figure 2.1.4. Bruto domaći proizvod po stanovniku - PKM | Gross domestic product per capita - PPP Na slici 2.1.3. prikazan je razvoj bruto i neto potrošnje električne

energije u razdoblju od 1988. do 2009. godine. U razdoblju od 2004. do 2009. godine prosječna godišnja stopa porasta bruto potrošnje električne energije iznosila je 1,7 posto, odnosno neto potrošnje 2,2 posto. U razdoblju od 1992. godine, kada je u Hrvatskoj ostvarena najmanja potrošnja, bruto potrošnja električ-ne eelektrič-nergije ostvarila je prosječnu godišnju stopu porasta od 2,7 posto, odnosno neto potrošnja električne energije rasla je malo brže s prosječnom godišnjom stopom od 2,9 posto. U istom razdoblju gubici električne energije povećavali su se sporije tako da je prosječna godišnja stopa iznosila 1,8 posto. U 2009.

godini u Hrvatskoj je nakon 1992. godine prvi puta ostvareno smanjenje potrošnje električne energije tako da je bruto potroš-nja iznosila 18 459,2 GWh, a neto potrošpotroš-nja 16 440,4 GWh.

Na slici 2.1.4. prikazan je ostvareni bruto domaći proizvod u 2009. godini u Hrvatskoj, europskim zemljama, SAD-u i Japanu.

Bruto domaći proizvod je određen primjenom pariteta kupovne moći te je u 2009. godini u Hrvatskoj iznosio približno 16 456 USD 2005 po stanovniku. U odnosu na prosječan bruto domaći proizvod u Europskoj uniji (EU 27), bruto domaći proizvod po stanovniku u Hrvatskoj bio je manji za 38 posto. U četrnaest europskih zemalja ostvaren je manji bruto domaći proizvod, dok je u svim ostalim zemljama prikazanim na slici on bio veći.

Figure 2.1.3. shows the trends in total and net electricity consumption in the period 1988 to 2009. In the period 2004 to 2009 the average annual increasing rate of gross electricity consumption was 1.7 percent, and of net electricity con-sumption 2.2 percent. In the period from 1992, the year when the consumption in Croatia was at its lowest level, total elec-tricity consumption had an average annual growing rate of 2.7 percent and net electricity consumption grew slightly faster, at an average 2.9 percent per annum. In the same period the electricity losses were increasing at slower pace so that the average annual rate was 1.8 percent. For the first time after 2009 electricity consumption in Croatia decreased so that total consumption was 18,459.2 GWh, while net consumption was 16,440,4 GWh.

Figure 2.1.4. shows the realized gross domestic product in 2009 in Croatia, in the European countries, USA and Japan.

GDP is determined by application of purchase power parities, and in 2009 the Croatian GDP amounted to approximately 16,456 USD 2005 per capita. In comparison to the GDP ave-rage of the European Union (EU 27), gross domestic product per capita in Croatia was 38 percent lower. Fourteen European countries had a lower GDP level, while in all other countries shown in the Figure below it was higher than Croatian.

0

USD 2005/stanovniku | US$ 2005/inhabitant

Slika | Figure 2.1.5. Energetska intenzivnost ukupne potrošnje energije - PKM | Total primary energy supply intensity - PPP Izvor | Source: EIHP

0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500

IE GB GR DK PT IT ES CH LU TR DE AL JP AT

EU27NL HR FR LV HU SI LT PL BE RO SK US MK CZ SE NO FI EE RS BG BA BY MD RU UA IS kgen/103 USD 2005 | kgoe/103 US$ 2005

200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100

kWh/103 USD 2005 | kWh/103 US$ 2005

Na slikama 2.1.5. i 2.1.6. prikazane su energetske intenziv-nosti ukupne potrošnje energije i bruto potrošnje električne energije. Određene su korištenjem bruto domaćeg proizvoda određenog primjenom pariteta kupovne moći i izraženog u USD 2005. U 2009. godini u Hrvatskoj je za ostvarenje tisuću USD 2005 određenih primjenom pariteta kupovne moći utro-šeno 135 kg ekvivalentne nafte ukupne energije, što je za 6,8 posto više u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU 27).

Povoljnije vrijednosti energetske intenzivnosti ukupno utroše-ne eutroše-nergije ostvareutroše-ne su 16 promatranih zemalja, dok ostale zemlje prikazane na slici imaju lošiju energetsku intenzivnost.

Ukupna potrošnja električne energije za tisuću USD 2005 bruto domaćeg proizvoda, određenog primjenom pariteta kupovne moći, u Hrvatskoj je u 2009. godini iznosila 257 kWh, što je za 7,6 posto više u odnosu na europski prosjek (EU 27). U odnosu na pojedine europske zemlje energetska intenzivnost ukupne potrošnje električne energije nepovolj-nija je u odnosu na energetsku intenzivnost ukupno utrošene energije, pa je tako u devetnaest zemalja na slici ostvarena manja potrošnja električne energije za jedinicu bruto doma-ćeg proizvoda.

2.2. Proizvodnja primarne energije