ENERGIJA U HRVATSKOJ
GODIŠNJI ENERGETSKI PREGLED ANNUAL ENERGY REPORT
ENERGY IN CROATIA
MMIX
2009
ENERGIJA U HRVATSKOJ
GODIŠNJI ENERGETSKI PREGLED ANNUAL ENERGY REPORT
ENERGY IN CROATIA
MMIX
Predgovor
1. OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI
1.1. Osnovni statistički podaci Republike Hrvatske 1.2. Gospodarstvo Republike Hrvatske u 2009.
1.2.1. Pregled gospodarskih kretanja 1.2.2. Makroekonomski pokazatelji
1.2.3. Financijski pokazatelji u energetici
2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2009.
2.1. Uvod
2.2. Proizvodnja primarne energije 2.3. Uvoz i izvoz energije
2.4. Ukupna potrošnja energije
2.5. Energija za energetske transformacije 2.6. Proizvodnja transformiranih oblika energije 2.7. Gubici energetskih transformacija 2.8. Potrošnja transformiranih oblika energije 2.9. Energija za pogon energetskih postrojenja 2.10. Struktura ukupno utrošene energije 2.11. Neposredna potrošnja energije 2.12. Potrošnja energije u industriji 2.13. Potrošnja energije u prometu 2.14. Potrošnja energije u općoj potrošnji
3. NAFTA I DERIVATI NAFTE 3.1. Rezerve
3.2. Kapaciteti u naftnom sustavu 3.2.1. Proizvodnja i prerada
3.2.2. Transport Jadranskim naftovodom 3.2.3. Prodaja
3.2.4. Biogoriva
3.3. Energetske bilance tekućih goriva 3.4. Energetski subjekti
3.5. Cijene derivata nafte
4. PRIRODNI PLIN 4.1. Rezerve
Foreword
1 GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS
1.1 Basic Facts About the Republic of Croatia 1.2 Economy of the Republic of Croatia in 2009
1.2.1 Overview of economic trends 1.2.2 Macroeconomic indicators
1.2.3 Energy sector financial indicators
2 ENERGY IN CROATIA 2009 2.1 Introduction
2.2 Primary Energy Production 2.3 Energy Import and Export 2.4 Total Primary Energy Supply 2.5 Energy Transformation Input 2.6 Energy Transformation Output 2.7 Energy Conversion Losses
2.8 Consumption of Transformed Energy Form 2.9 Energy Sector Own Use
2.10 Total Primary Energy Supply by Sectors 2.11 Final Energy Demand
2.12 Final Energy Demand in Industry 2.13 Final Energy Demand in Transport Sector 2.14 Final Energy Demand in Other Sectors
3 OIL AND OIL DERIVATES 3.1 Reserves
3.2 Oil Sector Capacities
3.2.1 Production and processing 3.2.2 JANAF pipeline transportation 3.2.3 Selling capacities
3.2.4 Biofuels
3.3 Energy Balances of Liquid Fuels 3.4 Energy Companies
3.5 Petroleum Product Prices
4 NATURAL GAS 4.1 Reserves 7
13 15 16 17 25 26
33 35 40 46 51 57 63 68 71 79 84 89 93 99 104
111 113 113 113 114 115 116 117 134 135 137 139
4.2.1. Proizvodnja i prerada 4.2.2. Transport
4.2.3. Skladištenje 4.2.4. Distribucija 4.2.5. Opskrba
4.3. Energetska bilanca prirodnog plina 4.4. Energetski subjekti
4.5. Cijene prirodnog plina
4.5.1. Cijena dobave prirodnog plina za tarifne kupce
4.5.2. Cijene transporta prirodnog plina 4.5.3. Cijene skladištenja prirodnog plina 4.5.4. Cijene opskrbnim plinom tarifnih kupaca
4.5.5. Cijene distribucije prirodnog plina
5. ELEKTRIČNA ENERGIJA 5.1. Proizvodni kapaciteti i mreže
5.1.1. Kapaciteti za proizvodnju električne energije
5.1.2. Kapaciteti mreže
5.2. Energetska bilanca električne energije 5.3. Energetski subjekti
5.4. Cijene električne energije
6. TOPLINSKA ENERGIJA 6.1. Zakonodavno okruženje 6.2. Energetski subjekti
6.3. Energetska bilanca toplinske energije 6.4. Cijene toplinske energije
7. UGLJEN
7.1. Rezerve ugljena
7.2. Energetska bilanca ugljena i koksa 7.3. Cijene ugljena
4.2.1 Production and processing 4.2.2 Transportation
4.2.3 Storage 4.2.4 Distribution
4.2.5 Supply
4.3 Energy Balances of Natural Gas 4.4 Energy Companies
4.5 Natural Gas Prices
4.5.1 Natural gas supply price for
tariff customers
4.5.2 Natural gas transmission prices 4.5.3 Natural gas storage prices
4.5.4 Prices of natural gas supply to tariff customers
4.5.5 Natural gas distribution prices
5 ELECTRICITY
5.1 Generation Capacities and Networks 5.1.1 Electricity generation capacities
5.1.2 Network capacities 5.2 Energy Balance of Electricity 5.3 Energy Companies 5.4 Electricity Prices
6 HEAT ENERGY 6.1 Legal Framework 6.2 Energy Companies
6.3 Energy Balance of Heat Energy 6.4 Heat Energy Prices
7 COAL
7.1 Coal Reserves
7.2 Coal and Coke Energy Balance 7.3 Coal Prices
139 139 142 143 143 144 146 148
149 149 150
150 151
153 155
155 161 164 167 168
171 173 174 176 178
181 183 184 186
8.3. Proizvodnja električne energije 8.3.1. Visina tarifne stavke 8.4. Proizvodnja toplinske energije 8.5. Proizvodnja krutih biogoriva 8.6. Proizvodnja tekućih biogoriva
9. ENERGETSKA UČINKOVITOST 9.1. Indeksi i trendovi
9.2. Energetska učinkovitost u zgradarstvu 9.2.1. Sektor opće potrošnje 9.2.2. Zgradarstvo
9.3. Energetska učinkovitost u industriji 9.4. Energetska učinkovitost u prometu
9.5. Institucionalne aktivnosti u području energetske učinkovitosti
10. EMISIJE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK IZ ENERGETSKOG SEKTORA 10.1. Međunarodne obveze
10.2. Emisije u zrak 10.2.1. Emisija SO2 10.2.2. Emisija NOx 10.2.3. Emisija čestica 10.2.4. Emisija CO2
11. ENERGETSKE BILANCE 11.1. Energetske bilance po IEA metodi 11.2. Energetske bilance po EUROSTAT metodi
12. PRILOZI
12.1. Ogrjevne vrijednosti i pretvorbeni faktori 12.2. Skraćenice i akronimi
12.3. Skraćenice naziva zemalja
8.3 Electricity Generation 8.3.1 Tariff item 8.4 Heat Generation
8.5 Solid Biofuels Production 8.6 Liquid Biofuels Production
9 ENERGY EFFICIENCY 9.1. Indices and Trends
9.2 Energy Efficiency in Buildings Sector 9.2.1 Other consumption sectors 9.2.2 The buildings sector 9.3 Energy Efficiency in Industry Sector 9.4 Energy Efficiency in Transport Sector 9.5 Institutional activities in the field of energy efficiency
10 AIR POLLUTANT EMISSIONS FROM ENERGY SECTOR
10.1 International Obligations 10.2 Air Emissions
10.2.1 SO2 emission 10.2.2 NOx emission
10.2.3 Emission of particles 10.2.4 CO2 emission
11 ENERGY BALANCES
11.1 Energy Balances (IEA method) 11.2 Energy Balances (EUROSTAT method)
12 ANNEXES
12.1 Net Calorific Values and Conversion Factors 12.2 Abbreviations and Acronyms
12.3 Official Short Country Names 200
201 206 207 208
209 211 214 214 217 225 228 241
255 257 258 260 262 263 265
267 269 272
277 279 280 281
Dear Reader,
With a great deal of pleasure we present the eighteenth edition of the review Energy in Croatia. With this Review the Ministry of Economy, Labor and Entrepreneurship continues the practice of informing domestic and foreign public on rela- tions and trends within the Croatian energy sector.
This Review gives, in a recognizable and comprehensible way, data and characteristic values relevant to the Croatian energy sector, providing an overview on energy production and consumption at all levels. There is a detailed analysis of the trends present in the energy sector as well as a number of information on capacities, reserves, prices and energy balances for crude oil, all petroleum products, natural gas, electricity, heat energy, coal and renewable energy sources.
The Review also brings the main economic and financial indicators, data on air pollutant emissions and main energy efficiency indicators. It also gives the ODEX energy efficiency index, which is determined according to the methodology used in the European Union. This indicator monitors the energy efficiency trends over a period of time in the sectors of industry, transport, households and in total consumption.
Finally, the Review brings the energy balances of the Republic of Croatia for the years 2008 and 2009, made following the EUROSTAT and IEA methodologies.
In 2009 total energy demand in Croatia was 1.6 percent lower then the year before. At the same time, gross domestic pro- duct fell by 5.8 percent, which as a result gave a 4.4 percent higher level of energy intensity in total energy consumption.
When compared to the average energy intensity level in the EU (EU27), the energy intensity in Croatia was 6.8 percent higher.
The primary energy production in 2009 was 7.1 percent higher from the previous year. Also, due to favorable hydrolo- gical situation the hydro power utilization grew by 31 percent.
The energy from renewable sources increased by 29.8 per- cent and the energy from fuel wood increased by 5.6 percent.
The production of crude oil in 2009 decreased by 6.6 percent and of natural gas by 0.6 percent. Because of increasing pri- mary energy production and decreasing total energy demand, the energy self supply increased by 4.2 percent and was 52 percent in 2009.
Poštovani čitatelji,
S osobitim zadovoljstvom predstavljamo Vam osamnaesto izdanje godišnjeg energetskog pregleda ‘’Energija u Hrvatskoj’’.
Objavljivanjem energetskog pregleda Ministarstvo gospodar- stva, rada i poduzetništva nastavlja s informiranjem domaće i inozemne javnosti o odnosima i kretanjima u hrvatskom energetskom sustavu.
U pregledu su, na uobičajen i prepoznatljiv način, navedene brojne informacije i karakteristične veličine hrvatskog ener- getskog sustava, koje se odnose na proizvodnju i potrošnju energije na svim razinama. Provedena je detaljna analiza energetskih tijekova i prikazane su brojne informacije o kapa- citetima, rezervama, cijenama, kao i pojedinačne energetske bilance sirove nafte, svih derivata nafte, prirodnog plina, električne energije, toplinske energije, ugljena i obnovljivih izvora energije. Prikazani su i osnovni gospodarski i financij- ski pokazatelji, emisije onečišćujućih tvari u zrak te osnovni pokazatelji učinkovitosti korištenja energije. Prikazan je indeks energetske učinkovitosti ODEX određen po metodo- logiji koja se koristi u Europskoj uniji. Tim se indeksom prati višegodišnji razvoj energetske učinkovitosti u sektoru indu- strije, prometa, kućanstava i ukupno. Na kraju energetskog pregleda prikazane su energetske bilance Republike Hrvatske za 2008. i 2009. godinu izrađene prema EUROSTAT i IEA metodologiji.
Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2009. godini smanjena je za 1,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Istodobno je smanjenje bruto domaćeg proizvoda iznosilo 5,8 posto, što je rezultiralo povećanjem energetske intenziv- nosti ukupne potrošnje energije za 4,4 posto. U odnosu na prosječnu energetsku intenzivnost u Europskoj uniji (EU 27), energetska intenzivnost u Hrvatskoj bila je veća za 6,8 posto.
Proizvodnja primarne energije u 2009. godini povećana je za 7,1 posto. Zbog vrlo povoljnih hidroloških prilika energija iskorištenih vodnih snaga povećana je za 31 posto. Povećana je i proizvodnja energije iz ostalih obnovljivih izvora za 29,8 posto te proizvodnja ogrjevnog drva za 5,6 posto. Proizvodnja sirove nafte je u 2009. godini smanjena za 6,6 posto, a proizvodnja prirodnog plina za 0,6 posto. Zbog povećanja proizvodnje primarne energije i smanjenja ukupne potrošne energije, vlastita opskrbljenost energijom povećana je za 4,2 posto te je u 2009. godini iznosila 52 posto.
When the structure of total energy consumption is concer- ned, there is an increase of energy conversion losses by 4.7 percent; of energy sector own use by 19.7 percent, and of transport and distribution losses by 9.1 percent. The final energy demand, as well as non energy use decreased by 4.2 and 15.7 percent respectively. In all final energy demand sectors - industry, transport and other consump- tion sectors, the energy consumption was lower. Industrial sector decreased its energy consumption significantly, by as much as 16.4 percent, while other two sectors reduced their final energy demand by 0.7 percent.
In 2009, renewable energy sources accounted for 20.1 per- cent of total energy consumption (according to the EIHP met- hodology), or about 11 percent according to the EUROSTAT method. Total production of electricity in 2009 was 12777.1 GWh, where the output of electricity from renewable energy sources, hydro power plants included, made 54 percent of total production: 52.6 percent from large hydro power plants and 1.4 percent from other renewable energy sources (small hydro power plants, wind energy, landfill gas and biogas).
In terms of total primary energy supply in Croatia, electricity from renewable energy sources accounted for 37.4 percent:
the share of electricity from large hydro power plants was 36.4 percent, while electricity from other renewable energy sources accounted for 1 percent.
In 2009 there was a drop in consumption of electricity, liquid fuels, natural gas, coal and coke and of heat energy. Only the consumption of fuel wood and biomass increased, by 4.5 percent. As for the consumption of all petroleum products combined, it decreased by 3.3 percent from the previous year.
There was a drop in consumption of almost all petroleum products, except for the consumption of fuel oil which rose by 7.2 percent. The biggest reduction was in consumption of jet fuel and all other derivatives non-mentioned here combined, by 14.1 and 11.1 percent respectively. The consumption of heating gas oil fell by 9.3 percent, of LPG by 3.8 percent and of diesel fuel by 2.9 percent. A minimal drop, of 0.6 percent, was recorded in consumption of motor gasoline. Biofuels made 0.3 percent of consumed motor gasoline in 2009.
Total consumption of electricity in the Republic of Croatia in U strukturi ukupne potrošnje energije gubici energetskih
transformacija povećani su za 4,7 posto, potrošnja energije za pogon energetskih postrojenja za 19,7 posto i gubici transporta i distribucije energije za 9,1 posto. Neposredna potrošnja energije, kao i neenergetska potrošnja energije smanjene su i to za 4,2 odnosno 15,7 posto. U svim sek- torima neposredne potrošnje – industriji, prometu i općoj potrošnji ostvareno je smanjenje potrošnje energije. U industriji je smanjenje potrošnje bilo značajno i iznosilo je 16,4 posto, dok je u ostala dva sektora neposredna potrošnja energije smanjena za 0,7 posto.
Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji iznosio je u 2009. godini oko 20,1 posto (primjenom EIHP metodo- logije), odnosno oko 11 posto ako se u proračunu primjeni EUROSTAT metoda. Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj iznosila je u 2009. godini 12 777,1 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 54 posto. U tom postotku su velike hidroelektrane sudjelovale s 52,6 posto, a 1,4 posto električne energije proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora (male hidroelektrane, energija vjetra, deponijski i bioplin). U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala je s 37,4 posto. Pri tome je električna energija proizvedena u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 36,4 posto, dok je električna energije proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 1 posto.
Tijekom 2009. godine smanjena je potrošnja električne ener- gije, tekućih goriva, prirodnog plina, ugljena i koksa te toplin- ske energije, a samo je u potrošnji ogrjevnog drva i ostale biomase ostvareno povećanje od 4,5 posto. Ako se promatra potrošnja svih derivata nafte zajedno, onda je ostvareno sma- njenje potrošnje od 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ostvareno je smanjenje potrošnje skoro svih derivata, a samo je u potrošnji loživog ulja ostvaren porast od 7,2 posto.
Najveće smanjenje ostvareno je u potrošnji mlaznog goriva i svih ostalih nespomenutih derivata promatranih zajedno i to za 14,1 odnosno 11,1 posto. Potrošnja ekstralakog loživog ulja smanjena je za 9,3 posto, ukapljenog naftnog plina za 3,8 posto i dizelskog goriva za 2,9 posto. Minimalno smanje- nje od 0,6 posto ostvareno je u potrošnji motornog benzina.
The trend of improving energy efficiency in energy consump- tion continued in 2009. Thus, in the period from 1995 to 2009 the energy efficiency index for all final energy consu- mers combined was reduced by 14.4 percent. Such a deve- lopment is mostly due to the transport and industrial sectors of consumption, which improved their respective energy efficiency indices by 23.6 and 19.1 percent.
The emissions from fuel combustion have a dominant influence on the total national SO2, NOx and CO2 emissions.
According to the preliminary results for 2009, SO2 emissi- ons were lower by 20 percent, while NOx emissions were 9 percent lower when compared with the limits set out in the National Environmental Strategy for 2010. Due to its global impact on the climate change, monitoring of GHG emission trends, particularly the emissions of CO2, is of paramount importance. Total emissions in 2009 were estimated at 22.7 million tons, out of which 87 percent derive from fuel com- bustions in the stationary and mobile energy sources. It is possible to recognize that, after CO2 emission increase over a number of years, in the last two years there was a slow down of CO2 emission. Estimated CO2 emissions in 2009 were 4 percent lower in comparison with the emissions in the previo- us year and 2 percent lower than the 1990 emission level.
Average sale prices of all petroleum products in 2009 were decreased with respect to 2008. The average retail price of unleaded motor gasoline, branded Super 95, decreased by 12.6 per cent, of unleaded motor gasoline, branded Super plus 98, by 14.0 per cent, of unleaded motor gasoline, bran- ded Eurosuper 95, by 13.6 per cent, of diesel fuel branded Eurodizel by 21.3 per cent, of diesel fuel branded Dizel by 21.8 per cent, of diesel for agriculture by 27.1 per cent and of fuel heating gas oil by 30.0 per cent.
In 2009 three new wind power plants with overall installed power of about 53 MW started electricity generation. During 2009 three transmission lines and two substations were put into regular operation, of which the reconstructed cross-border 220 kV transmission line Mraclin-Prijedor (BiH) is the most significant for enhancing the security of supply. In the distribu- tion network five 110/10(20) kV substations, seven 35/10(20) kV substations and two 35 kV lines were renewed or construc- ted.The share of eligible customer’s consumption increased to 41% and average electricity prices experienced little changes after a sharp increase in the second half of 2008.
Ukupna potrošnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2009. godini iznosila je 18 459,2 GWh te je bila za 2,3 posto manja u odnosu na prethodnu godinu. U potrošnji prirodnog plina ostvareno je smanjenje potrošnje za 7,7 posto, ukupna potrošnja toplinske energije smanjena je za 4,5 posto, dok je potrošnja ugljena i koksa smanjena za 27,7 posto.
Nastavio se trend poboljšanja učinkovitosti potrošnje energije u Hrvatskoj pa se tako, tijekom razdoblja od 1995. do 2009.
godine, indeks poboljšanja energetske učinkovitosti za sve finalne potrošače energije promatrane zajedno smanjio za 14,4 posto. Ovoj promjeni najviše su pridonijeli sektori pro- meta i industrije s poboljšanjem indeksa energetske učinko- vitosti za 23,6 i 19,1 posto.
Emisije uslijed izgaranja goriva imaju dominantan utjecaj na ukupne emisije SO2, NOx i CO2. Prema preliminarnim rezul- tatima proračuna za 2009. godinu emisija SO2 bila je za 20 posto, a emisija NOx za 9 posto niža od limita postavljenih za 2010. godinu u okviru Strategije zaštite okoliša. Zbog glo- balnog utjecaja na promjenu klime vrlo je važno pratiti trend emisija stakleničkih plinova, osobito emisije CO2. Ukupna emisija CO2 u 2009. godini iznosila je oko 22,7 milijuna tona, od čega je 87 posto emisije posljedica izgaranja goriva u sta- cionarnim i mobilnim energetskim izvorima. Može se uočiti da je, nakon višegodišnjeg porasta, u posljednje dvije godine došlo do smanjenja emisije CO2. Emisija CO2 u 2009. godini je bila niža za oko 4 posto u odnosu na prethodnu godinu i za 2 posto niža od razine emisije u 1990. godini.
Prosječne cijene naftnih derivata u 2009. godinu niže su u odnosu na 2008. godinu. Prosječna prodajna cijena bezolov- nog motornog benzina Super 95 smanjena je za 12,6 posto, bezolovnog motornog benzina Super plus 98 za 14,0 posto, bezolovnog motornog benzina Eurosuper 95 za 13,6 posto, dizelskog goriva Eurodizel za 21,3 posto, dizelskog goriva Dizel za 21,8 posto, dizelskog goriva Dizel plavi za 27,1 posto i loživog ulja ekstra lakog za 30,0 posto.
Tijekom 2009. godine s isporukom električne energije u mrežu počele su tri nove vjetroelektrane, ukupne snage oko 53 MW. Također su u pogon puštena tri voda i dvije transfor- matorske stanice, a značajem za povećanje sigurnosti opskrbe posebno se ističe obnovljeni prekogranični 220 kV dalekovod Mraclin–Prijedor (BiH). U distribucijskoj mreži je obnovljeno ili izgrađeno pet TS 110/10(20) kV, sedam TS 35/10(20) kV
Valid price for natural gas shipping for all tariff customers suppliers was defined by the Decision on gas shipping price for gas suppliers of tariff customers, and was set at 1.32 HRK/
m3/33,338.35 kJ excl. VAT. Average price for suppliers on distribution system in 2009 was 1.3476 HRK/m3/33,338.35 kJ excl. VAT, whereas average price for eligible customers (direct industrial customers) was 1.3497 HRK/m3/33,338.35 kJ excl.
VAT. In 2009, average transmission price for all customers on transportation system was 0.21 HRK/m3.
Average selling price of natural gas in 2009 was 2.41 HRK/m3 for households, 2.44 HRK/m3 for services and 2.43 HRK/m3 for industry. On September 1st, 2009 the new Decision on the level of tariff items in the Tariff system for natural gas supply, with the exception of eligible customers, without tariff items came into force. The Decision is based on the Amendments to the Tariff system for natural gas supply, with the exception of eligible customers, without tariff items.
According to the data obtained from the Croatian Energy Regulatory Agency, in 2009 22 companies held a license for heat energy production, 17 companies held a licensed for heat energy distribution, while 23 companies held license for heat energy supply, which represents an increase in number of heat energy undertakings. In the Republic of Croatia the DH sector is regulated through the Tariff System based on the regulation of the maximum total revenue in the year of regula- tion within a regulatory cycle.
Zagreb, 6 December 2010 i dva voda 35 kV. Udio potrošnje povlaštenih kupaca porastao
je na 41 posto, a prosječne cijene električne energije nisu se bitno mijenjale nakon skoka u drugoj polovici 2008. godine.
Cijena dobave prirodnog plina određena je Odlukom o cijeni za dobavu plina dobavljaču plina za opskrbljivače tarifnih kupaca u iznosu od 1,32 kn/m3/33 338 kJ. Prosječna cijena prirodnog plina za opskrbljivače na distribucijskom sustavu u 2009. godini iznosila je 1,3476 kn/m3/33 338 kJ, dok je cijena dobave za povlaštene kupce (direktne industrijske potrošače) iznosila 1,3497 kn/m3/33 338 kJ. Prosječna cijena transporta prirodnog plina u 2009. godini za sve kupce plina na transpor- tnom sustavu iznosila je 0,21 kn/m3. Dana 1. rujna 2009. stu- pila je na snagu nova Odluka o visini tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki. Prosječna prodajna cijena pri- rodnog plina u 2009. godine iznosila je 2,41 kn/m3 za kućan- stva, 2,44 kn/m3 u sektoru usluga i 2,43 kn/m3 za industriju.
Prema podacima Hrvatske energetske regulatorne agencije u 2009. godini 22 tvrtke su posjedovale dozvolu za proizvod- nju toplinske energije, 17 tvrtki je posjedovalo dozvolu za distribuciju toplinske energije, dok su 23 tvrtke posjedovale dozvolu za opskrbu toplinskom energijom. U svim djelatnosti- ma zabilježen je porast broja subjekata. U Republici Hrvatskoj primjenjuje se tarifni sustav za regulaciju sektora toplinarstva zasnovanu na regulaciji maksimalnog ukupnog prihoda u regulacijskoj godini unutar određenog regulacijskog ciklusa.
U Zagrebu 6. prosinca 2010.
OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI
I FINANCIJSKI POKAZATELJI GENERAL DATA, ECONOMIC GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS AND FINANCIAL INDICATORS
I
I
1.1. Osnovni statistički podaci Republike Hrvatske
Površina: 56 594 km2 Površina teritorijalnih mora
i unutrašnjih morskih voda: 31 067 km2 Duljina obalne linije s otocima: 5 835,3 km Duljina kopnene granice: 2 028 km Najviši vrh: Dinara (1 831 m) Broj otoka (47 nastanjeno): 1 185
Otoci veći od 100 km2: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet Broj stanovnika (popis stanovništva 2001.): 4 437 460 Gustoća stanovništva na km2: 78,5
Glavni grad: Zagreb (779 145 stanovnika)
Vjeroispovijesti: Rimokatolička, pravoslavna, muslimanska, židovska, protestantska i druge
Jezik: Hrvatski Pismo: Latinično
Novčana jedinica: Kuna (kn)
Politički sustav: Parlamentarna demokracija Sveučilišta: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek,
Zadar, Dubrovnik, Pula
Nacionalni parkovi: Plitvička jezera, Krka, Paklenica, Mljet, Risnjak, Brijuni, Kornati,
Sjeverni Velebit
Izvor | Source: DZS (CBS)
1.1 Basic Facts about the Republic of Croatia
Area: 56 594 km2 Territorial sea and
inland sea area: 31 067 km2
Length of sea coastline with islands: 5 835,3 km Land border length: 2 028 km
The highest mountain: Dinara (1 831 m) Number of islands (47 inhabited): 1 185 Islands over 100 km2: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet Population (2001 Census): 4 437 460 Population density per km2: 78.5 Capital: Zagreb (779 145 inhabitants)
Religions: Roman Catholic, Orthodox, Islamic, Jewish, Protestant and others Language: Croatian
Script: Latin Currency: Kuna (HRK)
Political system: Parliamentary democracy Universities: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek,
Zadar, Dubrovnik, Pula
National parks: Plitvička jezera, Krka, Paklenica, Mljet, Risnjak, Brijuni, Kornati,
Sjeverni Velebit
1.2. Gospodarstvo Republike Hrvatske u 2009. godini
Hrvatska je, kao i gotovo sve druge zemlje Europe, tijekom 2009. zabilježila izrazitu kontrakciju gospodarske aktivnosti, pri čemu se realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) sma- njio s 2,4 posto u 2008. godini na -5,8 posto u 2009. godini, što je 8,8 postotnih bodova manje u usporedbi s 2008. godi- nom. To se može smatrati izravnom posljedicom usporavanja ekonomske aktivnosti u drugom dijelu 2009. godine, uslijed prelijevanja efekata globalne financijske krize.
Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika smanjen je s 10 700 eura u 2008. na 10 200 eura u 2009. godini. Svi ostali osnovni makroekonomski pokazatelji također su zabi- lježili smanjenje u odnosu na ostvarenja iz 2008. godine.
Industrijska proizvodnja smanjena je u 2009. godini za 9,2 posto, trgovina na malo zabilježila je realno smanjenje od 15,3 posto, a broj noćenja turista smanjen je 1,4 posto.
Posljedica smanjene potražnje te međugodišnjeg pada cijena primarnih sirovina na svjetskom tržištu bila je usporavanje prosječne godišnje inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena sa 6,1 posto u 2008. godine na 2,4 posto u 2009.
godini. Makroekonomski poremećaji odrazili su se i na tržište rada te je nakon siječnja 2009. godine započeo trend ubr- zanja međugodišnjeg rasta administrativne nezaposlenosti, dok je prosječna stopa anketne nezaposlenosti porasla s 8,4 posto u 2008. godini na 9,1 posto u 2009. godini. Uslijed korekcije domaće agregatne potražnje, deficit tekućeg računa bilance plaćanja smanjen je s 9,2 posto BDP-a iz prethodne godine na 5,2 posto BDP-a u 2009. godini kao posljedica smanjenja deficita na računu roba. Vođena osnovnim ciljem održavanja stabilnosti tečaja, monetarna politika u 2009.
godini mijenjala se u skladu s pritiscima na tečaj kune te je najrestriktivnija bila početkom godine u uvjetima pojačanih pritisaka na slabljenje kune.
1.2 Economy of the Republic of Croatia in 2009
Croatia, like almost all other European countries, reported in 2009 a distinct contraction in economic activity, with real gross domestic product (GDP) decrease from 2.4% in year 2008 to -5.8% in year 2009, which is a decrease of 8.8 percentage points compared to year 2008. This can be con- sidered as a direct consequence of a slowdown in economic activity in the second half of 2009, due to the spillover effects of the global financial crisis.
Gross domestic product per capita fell from EUR 10,700 in 2008 to EUR 10,200 in 2009. All other basic macroeconomic indicators have also noted a decrease from the achievements of 2008.
Industrial production fell in 2009. for 9.2%, retail trade recor- ded a real decrease of 15.3% and the number of tourist nights decreased by 1.4%. The consequence of reduced demand and price decrease, primary raw materials, in the world market was slowing down the average annual inflation mea- sured by consumer price index from 6.1% in 2008. to 2.4%
in 2009. year. Macroeconomic disturbances were reflected in the labor market. After January 2009. began an accelerated growth of acceleration interyear unemployment, while the average rate of registered unemployment increased from 8.4% in 2008. to 9.1% in 2009. year. Due to the correction of domestic aggregate demand, current balance account was reduced from 9.2% of GDP in 2008. to 5.2% of GDP in 2009.
year, as a result of a deficit reduction on a goods account.
Guided by the basic aim of maintaining exchange rate stabi- lity, monetary policy in 2009. were changed in accordance with the pressures on the exchange rate. Monetary policy was the most restrictive in the beginning of the year in terms of increased pressure on the weakening of the Kuna.
1.2.1. Pregled gospodarskih kretanja
Realni sektor
Realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda iznosilo je 5,8 posto u 2009. godini. Nominalno je bruto domaći proizvod iznosio 333,1 milijardu kuna, što predstavlja nominalni pad od 2,7 posto u usporedbi s 2008. godinom. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u eurima zabilježio je međugo- dišnje smanjenje od 4,2 posto. Međugodišnji rast deflatora bruto domaćeg proizvoda iznosio je u 2009. godini 3,3 posto, odnosno 3,0 postotna boda manje nego u 2008. godini.
Promatrajući rashodnu stranu bruto domaćeg proizvoda gotovo sve kategorije ostvarile su realna smanjenja na među- godišnjoj razini. Najveće realno smanjenje zabilježeno je kod uvoza roba i usluga, koji je u odnosu na 2008. godinu sma- njen 20,7 posto te kod izvoza roba i usluga čiji je pad iznosio 16,2 posto. Realno smanjenje investicija u fiksni kapital iznosilo je u 2009. godini 11,8 posto, a osobne potrošnje 8,5 posto. Državna potrošnja jedina je komponenta koja je u 2009. godini zabilježila realni međugodišnji rast, u iznosu od 0,2 posto. Promatrajući doprinose međugodišnjem rastu bruto domaćeg proizvoda u 2009. godini, doprinos osobne potrošnje iznosio je -5,3 postotna boda, doprinos investicija u fiksni kapital -3,4 postotna boda, a doprinos promjena zaliha (koje uključuju statističku diskrepanciju) -1,2 postotna boda. Doprinos državne potrošnje bio je neutralan i iznosio je 0,0 postotnih bodova. Doprinos izvoza roba i usluga realnom rastu bruto domaćeg proizvoda iznosio je -7,3 postotna boda, no zbog višeg pozitivnog doprinosa uvoza roba i usluga, u iznosu od 12,0 postotnih bodova, doprinos neto izvoza bio je pozitivan i iznosio 4,7 postotnih bodova. Obračun bruto domaćeg proizvoda s proizvodne strane pokazuje da je najveće međugodišnje realno smanjenje bruto dodane vri- jednosti u 2009. godini zabilježeno kod djelatnosti trgovine (-14,3%). Slijedi industrija (realno smanjenje bruto dodane vrijednosti od 8,5%), prijevoz, skladištenje i veze (-6,4%), građevinarstvo (-6,1%) te hoteli i restorani (-2,9%). Rast bruto dodane vrijednosti na međugodišnjoj razini ostvaren je kod poljoprivrede (2,1%), financijskog posredovanja (1,4%) i javne uprave (1,1%). Navedena kretanja rezultirala su realnim međugodišnjim smanjenjem ukupne bruto dodane vrijednosti
1.2.1 Overview of economic trends
Real sector
Real decrease of the gross domestic product was 5.8% in 2009. Nominal gross domestic product amounted to 333.1 billion in year 2009, representing a nominal decrease of 2.7%
compared to year 2008. Gross domestic product per capita in Euros recorded an annual decrease of 4.2%. The annual growth in gross domestic product deflator was in 2009 3.3%, or 3.0 percentage points less than in year 2008.
Looking at the expenditure side of gross domestic product, almost all categories have made a real reduction on annual basis. The greatest reduction in real terms was recorded in imports of goods and services, which in comparison to 2008 was reduced by 20.7%, and exports of goods and services, whose decline was 16.2% in comparison to 2008.
Real decline in 2009 of investments in fixed capital was 11.8%, and decline of investments in personal consumption was 8.5%. Government spending is the only component in 2009 that registered a real annual increase in the amount of 0.2%. Looking at contributions to interyear growth rates of gross domestic product in 2009., we can say that the contribution of personal consumption was -5.3 percentage points, the contribution of investments in fixed capital was -3.4 percentage points, and the contribution of changes in inventories (including statistical discrepancy) amounted -1.2 percentage points. The contribution of government spending was neutral (0.0 percentage points). The contribution of exports of goods and services to real GDP growth was -7.3 percentage points, but due to the higher positive contribution of imports of goods and services of 12.0 percentage points, the contribution of net exports was positive and amounted 4.7 percentage points. The calculation of gross domestic product from the production side shows that the highest real annual decrease in gross value added in 2009. was recorded in the trade sector (-14.3%). Followed by industry (real fall in gross value added of 8.5%), transport, storage and communication (-6.4%), construction (-6.1%) and hotels and restaurants (-2.9%). Growth of gross value added at interyear level was achieved in agriculture (2.1%), financial intermediation (1.4%) and public administration (1.1%). These trends have
Slika | Figure 1.2.2. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika | Gross domestic product per capita Slika | Figure 1.2.1. Bruto domaći proizvod | Gross domestic product
Izvor | Source: DZS (CBS) i OECD (IEA) 0
10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000
1996. 2000. 2005. 2009.
milijuni USD 2005 | million US$ 2005
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000
milijunikn2005|millionHRK2005
Primjenom tečaja | using exchange rates (milijuni USD 2005 | million US$ 2005) Primjenom pariteta kupovne moći | using PPP (milijuni USD 2005 | million US$ 2005) U nacionalnoj valuti | in national currency (milijuni kn 2005 | million HRK 2005)
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000
1996. 2000. 2005. 2009.
USD 2005/stanovniku | US$ 2005/capita
0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000
kn 2005/stanovniku |HRK 2005/capita
Primjenom tečaja | using exchange rates (USD 2005/stanovniku | US$ 2005/capita) Primjenom pariteta kupovne moći | using PPP (USD 2005/stanovniku | US$ 2005/capita) U nacionalnoj valuti | in national currency (kn 2005/stanovniku | HRK 2005/capita)
Cijene
Prosječni međugodišnji rast indeksa potrošačkih cijena uspo- ren je sa 6,1 posto zabilježenih u 2008. godini na 2,4 posto u 2009. godini. Međugodišnji rast indeksa potrošačkih cijena u prosincu 2009. godine iznosio je 1,9 posto. Cijene dobara prosječno su porasle 1,9 posto, a cijene usluga 4,3 posto.
Dominantan utjecaj na kretanje potrošačkih cijena u 2009.
imao je pad osobne potrošnje te smanjenje uvezenih inflator- nih pritisaka. Učinak prijenosa inflacije iz 2008. godine tako- đer nije bio naglašen. Najveći doprinos rastu cijena u 2009.
godini bio je od cijena duhana, koje su u odnosu na 2008.
godinu uvećane za 17,3 posto te cijena prehrane koje su porasle za 1,7 posto. Unutar kategorije prehrane rastu cijena najviše su doprinijele cijene mesa (međugodišnji rast od 4,3%) te kruha i žitarica (3,2%). Rastu cijena u 2009. godini također je znatno pridonio i rast cijena plina (17,4%) te elek- trične energije (7,4%). Najveći utjecaj u suprotnom smjeru u 2009. godini imale su cijene goriva i maziva za osobna vozila koje su u odnosu na 2008. smanjene 13,9 posto.
Monetarna politika
Tijekom 2009. godine glavna preokupacija središnje banke bila je zadržavanje stabilnosti nominalnog tečaja kune kao osnovnog monetarnog instrumenta za očuvanje makroe- konomske stabilnosti. Budući da nije bilo većih promjena tečaja, u uvjetima makroekonomskih poremećaja izazvanih ekonomskom krizom stabilnost cijena u 2009. godini nije predstavljala značajniju brigu za monetarne vlasti. Početkom 2009. godine nastavljeni su deprecijacijski pritisci na tečaj kune s kraja 2008. godine pod utjecajem smanjenog priljeva inozemnog kapitala te pesimističkih očekivanja. U takvim uvjetima središnja banka reagirala je promjenama monetarnih instrumenata te smanjenim obujmom repo aukcija. Promjene instrumenata odnosile su se na uvećanje obračunatog kun- skog dijela devizne obvezne pričuve s 50 na 75 posto u siječnju, te smanjivanje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 28,5 na 20,0 posto u veljači. Devizna likvidnost bila je pospješena i prodajom deviza poslovnim bankama na dvjema deviznim intervencijama u siječnju i veljači. U nastavku godine, prvenstveno uslijed povećanog inozemnog zaduživanja domaćih sektora, pojavili su se aprecijacijski
Prices
Average interyear growth in the consumer price index slowed from 6.1% in 2008 to 2.4% in 2009. The annual growth of CPI in December 2009 was 1.9%. Prices of goods in 2009 rose average for 1.9%, while prices of services for 4.3%. The dominant influence on the movement of consumer prices in 2009 had a decline in personal consumption and to reduce of imported inflationary pressures. The effect of inflation from 2008. was not significant. The largest contribution to the growth rate in 2009. came from the price of tobacco, which increased for 17.3% compared to 2008., and food prices, which increased for 1.7%. Within the food category, the highest influence on price growth came form the price of meat (an annual increase of 4.3%) and bread and cereals (3.2%). The growth rate in 2009. significantly contributed to the growth of gas prices (17.4%) and electricity (7.4%). The highest impact in the opposite direction in 2009 have the prices of fuel and lubricants for personal vehicles that are in relation to 2008. decreased for 13.9%.
Monetary policy
During 2009. the main concern of the central bank was keeping a stable nominal exchange rate as a monetary base instrument for preserving macroeconomic stability. Since there were no major changes in the exchange rate, in terms of macroeconomic disturbances caused by the economic crisis of price stability in 2009. there was not a significant con- cern for monetary authorities. In the beginning of 2009 the depreciation pressures on the exchange rate continued to the end of 2008. under the influence of reduced inflow of foreign capital, and pessimistic expectations. In such circumstances the central bank reacted with changes in monetary instru- ments, and reduced the volume of repo auctions. Changes in instruments are related with the increase of the Kuna currency reserve requirements from 50% to 75% in January, and redu- cing the rate of minimum required foreign currency demands from 28.5% to 20.0% in February. Foreign currency liquidity was improved by selling foreign currency to commercial banks two times, in January and February. Due to the incre- ase in foreign borrowings by domestic sectors, appreciation pressures have appeared and the central bank has repeatedly
financijski sustav karakterizirala je zadovoljavajuća razina kunske likvidnosti, naročito u posljednjem tromjesečju, te su glavni instrument kreiranja primarnog novca bile devizne transakcije središnje banke, dok je obujam obratnih repo auk- cija i u 2009. godini bio ograničen. Obvezna pričuva je ostala osnovni instrument za povlačenje likvidnosti.
Ukupni krediti poslovnih banaka iznosili su krajem 2009.
godine 252,3 milijarde kuna. Njihova međugodišnja stopa rasta iznosila je u 2009. godini 2,3 posto te je, u uspored- bi s 2008. godinom usporena za 12,1 postotni bod. Ovo usporavanje rezultat je kretanja kredita stanovništvu koji su u 2009. godini zabilježili smanjenje od 2,9 posto što u odnosu na 2008. godinu predstavlja usporavanje od 15,0 postotnih bodova. Pritom su stambeni krediti, koji sudjeluju s 43,1 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, porasli za 1,2 posto dok su krediti stanovništvu, isključujući stambene kredite, zabilježili međugodišnje smanjenje od 5,8 posto.
Međugodišnji rast kredita poduzećima iznosio je 2,0 posto te je u usporedbi s 2008. godinom usporen za 10,3 postotna boda. Krediti poslovnih banaka središnjoj državi povećani su na međugodišnjoj razini u 2009. godini za 35,1 posto.
Slika | Figure 1.2.3. Mjesečna stopa rasta potrošačkih cijena | Monthly consumer price index growth Izvor | Source: DZS (CBS)
the financial system had a satisfactory level of Kuna liquidity, especially in the last quarter, and the main instrument for crating primary money were foreign exchange transactions of the central bank while the volume of reverse repo auction in 2009. was limited. The reserve requirements remained the basic instrument for the withdrawal of liquidity.
Total loans of commercial banks amounted 252.3 billion Kuna at the end of 2009. Their interyear growth rate was 2.3%
in 2009, and compared to 2008 was reduced by 12.1 percen- tage points. This slowdown is the result of movement in retail loans that recorded a decrease of 2.9% in 2009., compared to 2008 that was a slowdown of 15.0 percentage points. The mortgage loans, which accounted for 43.1% of total retail loans, increased 1.2% while retail loans excluding mortga- ge loans recorded an annual decrease of 5.8%. The annual growth of loans to enterprises was 2.0%, when compared to 2008. slowed by 10.3 percentage points. Loans to commerci- al banks the central government increased the annual basis in 2009. was 35.1%.
-1,0 -0,5 0,0 0,5 1,0
1./2009. 2./2009. 3./2009. 4./2009. 5./2009. 6./2009. 7./2009. 8./2009. 9./2009. 10./2009. 11./2009. 12./2009.
%
Devizni tečaj
Unatoč izraženim deprecijacijskim pritiscima početkom godine te aprecijacijskim pritiscima u nastavku godine, tečaj kune prema euru je tijekom 2009. godine bio pretežno sta- bilan. Blaga deprecijacija prosječnog tečaja kune u odnosu na 2008. godinu uzrokovana je prvenstveno pojačanom potražnjom domaćih sektora za stranom valutom radi plaćanja dospjelih obveza prema inozemstvu u vrijeme iznimno nepo- voljnih kretanja na financijskim tržištima, ponajviše početkom 2009. godine.
Prosječni godišnji tečaj kune prema euru povećan je s 7,22 kune za euro u 2008. godini na 7,34 kune za euro u 2009.
godini, što predstavlja deprecijaciju kune prema euru od 1,6 posto. Tečaj kune prema euru na kraju razdoblja neznatno je aprecirao, odnosno spustio se s 7,32 kune za euro krajem 2008. na 7,31 kunu za euro krajem 2009. godine. Hrvatska narodna banka je tijekom 2009. godine na deviznom tržištu intervenirala sedam puta od čega su se dvije intervencije početkom godine odnosile na prodaju eura, u ukupnom iznosu od 513,0 milijuna eura, dok se preostalih pet inter- vencija odnosilo na otkup eura, u ukupnom iznosu od 837,8 milijuna eura.
Tečaj američkog dolara prema kuni kretao se u skladu s fluk- tuacijama dolara prema euru na svjetskim deviznim tržištima.
Tako je krajem prosinca 2009. godine iznosio 5,09 kuna za dolar, dok je prosječni tečaj u cijeloj 2009. godini iznosio 5,28 kuna za dolar te je u odnosu na 2008. godinu kuna prema dolaru deprecirala 7,0 posto.
Odnosi s inozemstvom
U 2009. godini je međugodišnje smanjenje robnog izvoza iznosilo 20,3 posto, a robnog uvoza 25,7 posto. Ukoliko se iz robnog izvoza i uvoza isključi kategorija ostalih pri- jevoznih sredstava, koja iskrivljuje trend kretanja ukupne robne razmjene, robni izvoz je u 2009. godini smanjen 15,7 posto, a uvoz 23,7 posto. Pokrivenost robnog uvoza robnim izvozom iznosila je u 2009. godini 49,4 posto, što je pove- ćanje od 3,4 postotna boda u usporedbi s 2008. godinom.
Vanjskotrgovinski deficit je smanjen u 2009. godini za 30,3
Exchange rate
Despite the significant depreciation pressures at the beginning of the year and the appreciation pressures in the second part of the year, the exchange rate was in 2009 mostly stable. The mild depreciation of the average exchange rate compared to 2008 was primarily due to the increased demand of domestic sectors for foreign currency, because of paying obligations to foreign countries during extremely adverse developments in financial markets, particularly in the beginning of 2009.
Annual average HRK/EUR exchange rate increased from 7.22 Kuna for the Euro in 2008 to 7.34 Kuna for the Euro in 2009, resulting with Kuna depreciation against the Euro with 1.6%.
At the end of the year exchange rate slightly appreciated, from 7.32 Kuna for the Euro rate for the Euro at the end of 2008. to 7.31 Kuna for the Euro at the end of 2009. Croatian National Bank intervened seven times in 2009 on the foreign exchange market, out of which two interventions early in the year were related to the sale of Euros, in total amount of 513.0 million Euros, while the remaining five interventions were related to the purchase of Euros, in a total amount of 837.8 million Euros.
U.S. dollar exchange rate moved to Kuna in accordance with the fluctuations of Dollar against the Euro on world foreign exchange market. So at the end of December 2008. exchange rate amounted 5.09 Kuna for Dollar, while the average rate across the 2009 amounted to 5.28 Kuna for dollar, over 2008.
Kuna depreciated to the Dollar 7.0 %.
External sector
Interyear decline in export of goods, in 2009, amounted 20.3%. At the same time interyear decline in import of goods amounted 25.7%. If we from export and import of goods and services exclude other vehicles category, which distorts the trend in total trade, exports in 2009. decreased 15.7% and imports 23.7%. The coverage of goods import by goods exports was in 2009. 49.4%, an increase of 3.4 percentage points compared to 2008. year. The foreign trade deficit in 2009 was reduced 30.3% (Figure 1.2.4). If we observe exc-
robni uvoz smanjen za 31,0 posto. Veća međugodišnja sma- njenja izvoza i uvoza izraženog u američkim dolarima rezultat su činjenice da se većina robne razmjene Hrvatske odvija sa zemljama Europske unije, a utjecaj na rast izvoza i uvoza ima i promjena tečaja američkog dolara prema euru.
Promatrajući robnu razmjenu prema djelatnostima najveći doprinos smanjenju izvoza u 2009. godini došao je od pro- izvodnje ostalih prijevoznih sredstava (čiji je izvoz smanjen za 49,0 posto), proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proi- zvoda (-25,3%), proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (-32,7%), proizvodnje strojeva i uređaja (-24,1%) te proi- zvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (-19,6%). Kategorije koje su u 2009. godini najviše dopri- nijele smanjenju robnog uvoza bile su proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (međugodišnje smanjenje uvoza od 47,9%), vađenje sirove nafte i prirodnog plina (-22,7%), proizvodnja metala (-39,0%), proizvodnja strojeva i uređaja (-17,1%) te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-61,0%).
Slika | Figure 1.2.4. Račun roba i usluga | Goods and services account Izvor | Source: HNB (CNB)
increase in exports and imports expressed in U.S. dollars are the result of the fact that most trade of Croatia takes place within the EU countries, and on the other hand exchange rate of the U.S. dollar against the euro has also the impact on export and import of goods and services.
Looking at trade by sectors, the largest contribution to reduc- tion of export in 2009. year came from the manufacture of other transport equipment, whose export declined 49.0%, production of coke and refined petroleum products (-25.3%), manufacture of chemicals and chemical products (-32.7%), manufacture of machinery and equipment ( -24.1%) and manufacture of fabricated metal products, except machinery and equipment (-19.6%). Categories that in 2009. mostly contributed to the reduction of imports were the production of motor vehicles, trailers and semitrailers (annual decrease of imports by 47.9%), extraction of crude oil and natu- ral gas (-22.7%), manufacture of basic metals (-39.0%), Manufacture of machinery and equipment (-17.1%) and manufacture of other transport equipment (-61.0%).
-7,387 5,676
-10,794 -9,434
-8,364 -7,522
-6,728
4,769 5,318
6,957 6,267
5,713
-10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Milijardi € | Billion €
Račun roba | Goods account Račun usluga | Services account
Deficit tekućeg računa bilance plaćanja iznosio je u 2009.
godini 2,4 milijarde eura te je u usporedbi s 2008. godinom smanjen za 2,0 milijardi eura ili za 46,0 posto. To je rezultat kretanja deficita na računu roba koji je zabilježio međugodiš- nje smanjenje od 31,5 posto te iznosio 7,4 milijarde eura.
Suficit na računu usluga smanjen je u odnosu na 2008.
godinu za 18,6 posto te je iznosio 5,7 milijardi eura. Na smanjenje suficita na računu usluga najviše je utjecao pad prihoda od turizma koji je u 2009. godini iznosio 6,4 milijar- de eura te zabilježio međugodišnje smanjenje od 14,6 posto.
Deficit na računu dohotka je blago povećan u odnosu na 2008. godinu za 5,9 posto te je iznosio 1,7 milijardi eura, dok je suficit na računu tekućih transfera neznatno smanjen za 0,1 posto te je iznosio 1,0 milijardi eura. Deficit tekućeg računa izražen u postotku BDP-a smanjen je s 9,2 posto u 2008.
godini na 5,2 posto BDP-a u 2009. godini. Pokrivenost uvoza roba i usluga izvozom iznosila je u 2009. godini 90,3 posto, a u usporedbi s 2008. godinom povećana je za 6,5 postotnih bodova.
Slika | Figure 1.2.5. Struktura inozemnog duga prema sektoru | External debt structure by sector Izvor | Source: HNB (CNB)
In 2009 deficit of current account of balance of payments was 2.4 billion Euros and compared to 2008 decreased by 2.0 billion Euros or 46.0%. Such a trend is a result of deficit in the goods account, which recorded an annual decrease of 31.5% and amounted to 7.4 billion Euros. The surplus in the services account decreased compared to 2008 by 18.6% and amounted to 5.7 billion Euros. The decrease in the surplus on services account was mainly influenced by decrease in reve- nues from tourism, which in 2009 amounted to 6.4 billion Euros and recorded an annual decline of 14.6 %. The deficit on the income account was slightly increased compared to 2008 by 5.9% and amounted 1.7 billion Euros, while the surplus on current transfers account slightly decreased by 0.1% and amounted to 1.0 billion Euros. The current account deficit as a percentage of GDP fell from 9.2% in 2008 to 5.2%
of GDP in 2009. The coverage of import of goods and servi- ces by export of goods and services was 90.3% in 2009, and compared to 2008. increased by 6.5 percentage points.
35,0 27,6 22,9 20,2
10,3 11,6
37,0 35,2
35,1
26,8
25,0 24,0
28,0 28,0 32,2
41,0
49,9 48,0
0 20 40 60 80 100
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
%
Država | Government Banke | Banks
Ostali domaći sektori | Other domestic sectors
Krajem 2009. godine ukupni inozemni dug iznosio je 44,6 milijardi eura što predstavlja 98,3 posto bruto domaćeg pro- izvoda. Međugodišnji rast inozemnog duga iznosio je krajem 2009. godine 10,6 posto, što predstavlja usporavanje od 9,5 postotnih bodova u usporedbi s 2008. godinom. Najveći porast inozemnog duga tijekom 2009. godine zabilježen je kod inozemnog duga vlasnički povezanih poduzeća putem inozemnih izravnih ulaganja, u iznosu od 1,4 milijarde eura te inozemnog duga ostalih domaćih sektora, koji je povećan za 1,3 milijarde eura. Inozemni dug države povećan je za 1,0 milijardi eura tijekom 2009. godine, a inozemni dug banaka za 616 milijuna eura. Promatrajući strukturu inozemnog duga, udio duga države u ukupnom inozemnom dugu povećan je s 10,3 posto u prosincu 2008. na 11,6 posto u prosincu 2009.
godine Inozemni dug banaka smanjen je u istom razdoblju s 25,0 na 24,0 posto, a inozemni dug ostalih domaćih sektora smanjen je s 49,9 na 48,0 posto ukupnog inozemnog duga.
Makroekonomske projekcije za razdoblje 2011. – 2012.
Vlada Republike Hrvatske u rujnu 2009. godine donosi Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2010.- 2012. radi utvrđivanja smjera fiskalne politike u narednom trogodišnjem razdoblju.
Smjernice su do sada predstavljale prvi korak u procesu pla- niranja državnog proračuna dajući ekonomske i fiskalne pret- postavke na kojima počiva njegova daljnja izrada. Primjenom novog Zakona o proračunu Smjernice su po prvi puta izrađene uvažavajući Strategiju Vladinih programa za razdoblje od 2010. do 2012. koju je Vlada usvojila na sjednici održanoj 10. rujna 2009. godine.
U 2011. godini se predviđa realni rast bruto domaćeg proi- zvoda od 3,0 posto, a u 2012. godini njegovo daljnji porast na 3,5 posto. Navedeni gospodarski rast rezultirat će prvo smanjenjem nominalnog bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika s oko 10 700 eura u 2008. na oko 10 300 eura u 2009. godini, a zatim povećanjem na oko 12 100 eura u 2012. godini. Smanjenje gospodarske aktivnosti dovest će do pada zaposlenosti te povećanja anketne stope nezaposlenosti
At the end of 2009 the total external debt amounted to 44.6 billion Euros, which represents 98.3% of gross domestic product. The interyear growth of external debt amounted at the end of 2009. 10.6%, representing a slowdown of 9.5 percentage points compared to 2008. The largest increase of external debt during 2009 was recorded in foreign debt ownership companies through foreign direct investment, amounting to 1.4 billion Euros, and the external debt of other sectors, which increased to 1.3 billion Euros. External debt increased by 1.0 billion Euros in 2009, a foreign bank debt for 616 million Euros. Looking at the structure of external debt, the share of foreign debt in total external debt increased from 10.3% in December of 2008 to 11.6% in December of 2009, banks’ external debt was reduced in the same period from 25.0% to 24.0%, while the external debt of other sectors declined from 49.9% to 48.0% of total external debt.
Macroeconomic outlook for period 2011 – 2012 Croatian Government has defined The guidelines for the economic and fiscal policy for the period 2010 - 2012 in September 2009 in order to determine the direction of fiscal policy in the next three years.
The guidelines represent the first step so far in the process of planning of the state budget, giving economic and fiscal assumptions on which rests its further development. Applying the new Law on the budget Guidelines were for the first time made taking into account the Government’s Strategy for the period of 2010 - 2012 adopted by the government at its mee- ting held on September 10 2009.
For year 2011 a real growth of 3.0 percent is predicted, and for year 2012 a further acceleration to level of 3.5 % is forecasted. The mentioned economic growth will first result in the reduction of the nominal gross domestic product per capita, from about 10 700 EUR in 2008 to around 10 300 EUR in 2009, then increasing to around 12 100 EUR in 2012. Slowdown in economic activity will lead to falling employment and increasing survey unemployment rates of
Tablica | Table 1.2.1. Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2012. | Macroeconomic indicators forecast for period 2011-2012
Naziv
Description 2007. 2008. 2009.
Projekcija 2011.
Forecast
Projekcija 2012.
Forecast BDP (milijuni HRK)
GDP (million HRK) 314 223 342 159 333 063 369 090 394 231
BDP po stanovniku (HRK)
GDP per capita (HRK) 70 835 77 158 74 789 83 231 88 901
BDP po stanovniku EUR)
GDP per capita (EUR) 9 656 10 683 10 245 11 293 12 063
Stopa rasta realnog BDP-a (%)
Real GDP growth rate (%) 5,5 2,4 -5,8 3 3,5
Realni rast pojedinih komponenti BDP-a Real GDP components growth:
Indeks potrošačkih cijena (%)
Consumer price indeks 2,9 6,1 2,4 3 3
Anketna stopa nezaposlenosti (%)
Unemployment rate (%) 9,6 8,4 9,7 9,4 8,3
Tekući račun platne bilance (% BDP-a)
Current account balance (% of GDP) -7,6 -9,2 -5,4 -5,4 -5,4
Inozemni dug (% BDP-a)
External debt (% of GDP) 76,9 82,6 94,9 90,1 89,9
Izvor | Source: Ministarstvo financija Republike Hrvatske, DZS (CBS), EUROSTAT
1.2.2. Makroekonomski pokazatelji Sažetak glavnih makroekonomskih trendova za Republiku Hrvatsku tijekom 2009. godine prikazan je u tablici 1.2.2.
na 9,5 posto tijekom 2009. godine. U 2011. godini se oče- kuje smanjenje stope nezaposlenosti, a u 2012. godini bi to iznosilo i do 8,3 posto. Do kraja projekcijskog razdoblja pred- viđa se kako će se inflacija zadržati na razini iz 2009. godine.
Sažetak makroekonomskih projekcija za razdoblje 2011.- 2012. prikazan je u sljedećoj tablici.
9.5 % during 2009. In year 2011 a decrease of the unem- ployment rate is expected, and in 2012 a decrease even to 8,3% is expected. By the end of the forecasted period it is predicted that inflation will maintain the level of the 2009.
Summary of macroeconomic forecasts for period 2011-2012 is given in the next table.
1.2.2 Macroeconomic indicators
The summary of the main macroeconomic trends in 2009 is shown in the Table 1.2.2.
Tablica | Table 1.2.2. Makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske | Macroeconomic indicators of the Republic of Croatia
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
BDP (milijuni HRK 2005. stalne cijene)
GDP (million HRK, 2005 constant prices) 253 689 264 367 276 897 292 047 298 937 281 563 Stopa rasta realnog BDP-a (%)
Real GDP growth rate (%) 4,2 4,2 4,7 5,5 2,4 -5,8
BDP (milijuni USD 2005. stalne cijene)
GDP (million USD 2005 constant prices) 42 637 44 432 46 538 49 084 50 242 47 322
BDP (milijuni USD 2005. stalne cijene PKM)
GDP (million USD 2005 constant prices PPP) 64 794 67 521 70 719 74 588 76 348 71 911 BDP po stanovniku (USD 2005. stalne cijene)
GDP per capita (USD 2005 constant prices) 9 599 10 009 10 477 11 055 11 326 10 673 BDP po stanovniku (USD 2005. stalne cijene PKM)
GDP per capita (USD 2005 constant prices PPP) 14 586 15 210 15 921 16 799 17 211 16 218 Godišnji rast potrošačkih cijena (%)
Year-on-year consumer price growth (%) 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4
Tekući račun platne bilance (milijuna EUR)
Current account balance (million EUR) -1 434 -1 976 -2 726 -3 236 -4 338 -2 477
Tekući račun platne bilance (% BDP-a)
Current account balance (% of GDP) -4,4 -5,5 -6,9 -7,6 -9,2 -5,4
Izvoz robe i usluga (% BDP-a)
Export of goods and services (% of GDP) 43,5 42,8 43,5 42,8 42,0 35,6
Uvoz robe i usluga (% BDP-a)
Import of goods and services (% of GDP) 49,4 48,8 50,2 50,2 50,1 39,4
Inozemni dug (milijuna EUR. kraj razdoblja)
External debt (million EUR. end of period) 22 933 25 748 29 274 32 929 39 125 43 089 Inozemni dug (% BDP-a)
External debt (% of GDP) 70,0 72,1 74,9 76,9 82,6 94,9
Nezaposlenost (%, prema ILO)
Unemployment rate (%, ILO) 13,8 12,7 11,2 9,6 8,4 9,7
Zaposlenost (% prema ILO, stariji od 15. god.)
Employment rate (%, ILO, persons aged over 15) 43,5 43,3 43,6 44,2 44,5 43,3
Prosječni devizni tečaj (HRK:EUR)
Average exchange rate HRK:EUR) 7,4957 7,4000 7,3228 7,3360 7,2232 7,3396
Prosječni devizni tečaj (HRK:USD)
Average exchange rate HRK:USD) 6,0312 5,9500 5,8392 5,3660 4,9344 5,2804
Prosječne mjesečne neto plaće (HRK)*
Average net monthly wage (HRK)* 4 172 4 375 4 603 4 841 5 207 5 311
Međunarodne pričuve RH, mil. EUR2
International reserves, mil. EUR2 6 436 7 438 8 725 9 307 9 121 10 376
Broj zaposlenih, godišnji prosjek
Total persons in employment 1 409 634 1 420 573 1 467 876 1 516 909 1 544 232 1 525 480 Izvor | Source: HNB (CNB), DZS (CBS), EUROSTAT
1.2.3. Financijski pokazatelji u energetici 1.2.3 Energy sector fi nancial indicators
