ENERGIJA U HRVATSKOJ
ENERGY IN CROATIA
2007 2007
ANNUAL ENERGY REPORT
GODIŠNJI ENERGETSKI PREGLED
CONTENT
1. OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI
1.1. Osnovni statistički podaci Republike Hrvatske 1.2. Gospodarstvo Republike Hrvatske u 2007. godini 1.2.1. Pregled gospodarskih kretanja
1.2.2. Makroekonomski pokazatelji 1.2.3. Financijski pokazatelji u energetici
2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2007.
2.1. Uvod
2.2. Proizvodnja primarne energije 2.3. Uvoz i izvoz energije
2.4. Ukupna potrošnja energije
2.5. Energija za energetske transformacije 2.6. Proizvodnja transformiranih oblika energije 2.7. Gubici energetskih transformacija
2.8. Potrošnja transformiranih oblika energije 2.9. Energija za pogon energetskih postrojenja 2.10. Struktura ukupno utrošene energije 2.11. Neposredna potrošnja energije 2.12. Potrošnja energije u industriji 2.13. Potrošnja energije u prometu 2.14. Potrošnja energije u općoj potrošnji
3. NAFTA I DERIVATI NAFTE 3.1. Rezerve
3.2. Kapaciteti u naftnom sustavu 3.2.1. Proizvodnja i prerada
3.2.2. Transport Jadranskim naftovodom
3.2.3. Prodaja 3.2.4. Biogoriva
3.3. Energetske bilance tekućih goriva 3.4. Energetski subjekti
3.5. Cijene derivata nafte
4. PRIRODNI PLIN 4.1. Rezerve
4.2. Kapaciteti plinskog sustava i mreže
1 GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS
1.1 Basic Facts About the Republic of Croatia 1.2 Economy of the Republic of Croatia in 2007 1.2.1 Overview of economic trends
1.2.2 Macroeconomic indicators 1.2.3 Energy sector financial indicators
2 ENERGY IN CROATIA 2007 2.1 Introduction
2.2 Primary Energy Production 2.3 Energy Import and Export 2.4 Total Primary Energy Supply 2.5 Energy Transformation Input 2.6 Energy Transformation Output 2.7 Energy Conversion Losses
2.8 Consumption of Transformed Energy Form 2.9 Energy Sector Own Use
2.10 Total Primary Energy Supply by Sectors 2.11 Final Energy Demand
2.12 Final Energy Demand in Industry 2.13 Final Energy Demand in Transport Sector 2.14 Final Energy Demand in Other Sectors
3 OIL AND OIL DERIVATES 3.1 Reserves
3.2 Oil Sector Capacities 3.2.1 Production and processing 3.2.2 JANAF (Jadranski naftovod) pipeline transportation 3.2.3 Selling capacities 3.2.4 Biofuels
3.3 Energy Balances of Liquid Fuels 3.4 Energy Companies
3.5 Petroleum Product Prices
4 NATURAL GAS 4.1 Reserves
4.2 Gas Sector Capacities and Networks 13
15 16 16 25 26
33 35 40 46 51 59 65 73 76 86 92 98 103 108 115
121 123 123 123 124
126 127 127 144 145
147 149 149
4.2.3. Skladištenje 4.2.4. Distribucija
4.3. Energetska bilanca prirodnog plina 4.4. Energetski subjekti
4.5. Cijene prirodnog plina
4.5.1. Cijena dobave prirodnog plina za tarifne kupce 4.5.2. Cijena transporta prirodnog plina
5. ELEKTRIČNA ENERGIJA 5.1. Proizvodni kapaciteti i mreže
5.1.1. Kapaciteti za proizvodnju električne energije 5.1.2. Kapaciteti mreže
5.2. Energetska bilanca električne energije 5.3. Energetski subjekti
5.4. Cijene električne energije
6. TOPLINSKA ENERGIJA 6.1. Klimatska obilježja 6.2. Zakonodavno okruženje 6.3. Energetski subjekti
6.4. Energetska bilanca toplinske energije 6.5. Cijene toplinske energije
7. UGLJEN 7.1. Rezerve ugljena
7.2. Energetska bilanca ugljena i koksa 7.3. Cijene ugljena
8. OBNOVLJIVI IZVORI 8.1. Klimatološki pokazatelji 8.2. Zakonodavni okvir 8.3. Kapaciteti
8.4. Proizvodnja električne energije 8.5. Proizvodnja toplinske energije 8.6. Proizvodnja krutih biogoriva 8.7. Proizvodnja tekućih biogoriva
9. ENERGETSKA UČINKOVITOST 9.1. Indeksi i trendovi
4.2.3 Storage 4.2.4 Distribution
4.3 Energy Balances of Natural Gas 4.4 Energy Companies
4.5 Natural Gas Prices
4.5.1 Natural gas supply price for tariff customers 4.5.2 Natural gas transmission price
5 ELECTRICITY
5.1 Generation Capacities and Networks 5.1.1 Electricity generation capacities
5.1.2 Network capacities
5.2 Energy Balance of Electricity 5.3 Energy Companies 5.4 Electricity Prices
6 HEAT ENERGY 6.1 Climate Conditions 6.2 Legal Framework 6.3 Energy Companies 6.4 Energy Balance of Heat Energy 6.5 Heat Energy Prices
7 COAL 7.1 Coal Reserves
7.2 Coal and Coke Energy Balance 7.3 Coal Prices
8 RENEWABLE ENERGY SOURCES 8.1 Climate Indicators
8.2 Legal Framework 8.3 Capacities
8.4 Electricity Generation 8.5 Heat Generation 8.6 Solid Biofuels Production 8.7 Liquid Biofuels Production
9 ENERGY EFFICIENCY 9.1 Indices and Trends 153
153 154 156 159 159 159
161 163 163 169 172 175 176
181 183 183 185 187 189
195 197 198 200
201 203 207 210 212 212 213 214
215 217
9.2.2. Zgradarstvo
9.3. Energetska učinkovitost u industriji 9.4. Energetska učinkovitost u prometu
10. EMISIJE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK IZ ENERGETSKOG SEKTORA 10.1. Međunarodne obveze
10.2. Emisije u zrak 10.2.1. Emisija SO2 10.2.2. Emisija NOx 10.2.3. Emisija čestica 10.2.4. Emisija CO2
11. ENERGETSKE BILANCE
11.1. Energetske bilance po IEA metodi 11.2. Energetske bilance po EUROSTAT metodi
12. PRILOZI
12.1. Ogrjevne vrijednosti i pretvorbeni faktori 12.2. Skraćenice i akronimi
12.3. Skraćenice naziva zemalja
9.2.2 The buildings sector
9.3 Energy Efficiency in Industry Sector 9.4 Energy Efficiency in Transport Sector
10 AIR POLLUTANT EMISSIONS FROM ENERGY SECTOR
10.1 International Obligations 10.2 Air Emissions
10.2.1 SO2 emission 10.2.2 NOx emission 10.2.3 Emission of particles 10.2.4 CO2 emission
11 ENERGY BALANCES
11.1 Energy Balances (IEA method) 11.2 Energy Balances (EUROSTAT method)
12 ANNEXES
12.1 Net Calorific Values and Conversion Factors 12.2 Abbreviations and Acronyms
12.3 Official Short Country Names 225
232 235
249
251 252 254 256 258 259
263 265 269
281 283 285 286
FOREWORD
sixteenth edition of the review Energy in Croatia.
With this Review the Ministry of Economy, Labor and Entrepreneurship continues the practice of informing domestic and foreign public on relations and trends within the Croatian energy sector.
This Review gives, in a recognizable and comprehensible way, data and characteristic values relevant to the Croatian energy sector, providing an overview on energy production and consumption at all levels. There is a detailed analysis of the trends present in the energy sector as well as a number of information on capacities, reserves, prices and energy balances for crude oil, all petroleum products, natural gas, electricity, heat energy, coal and renewable energy sources. The Review also brings the main economic and financial indicators, data on air pollutant emissions and main energy efficiency indicators. It also gives the ODEX energy efficiency index, which is determined according to the methodology used in the European Union. This indicator monitors the energy efficiency trends over a period of time in the sectors of industry, transport, households and in total consumption. Finally, the Review brings the energy balances of the Republic of Croatia for the years 2006 and 2007, made following the EUROSTAT and IEA methodologies.
Total annual energy consumption in Croatia in 2007 increased by 1.5 percent from the previous year. At the same time gross domestic product increased by 5.6 percent, which resulted in a continuing energy intensity reduction, by 3.8 percent. In relation the European Union (EU 27), energy intensity in Croatia was 16.5 percent above the European average.
In 2007 the Croatian production of primary energy decreased by 6.4 percent. The production decrease was recorded in most of primary energy forms.
The only energy forms with growing production in 2007 were natural gas production and energy from renewable sources. Due to unfavorable hydrology in 2007, hydro power utilization decreased by 27.4 percent. Also, production of fuel wood decreased by 12 percent while production of crude oil decreased by 4.2 percent. The production of natural gas was šesnaesto izdanje energetskog pregleda „Energija
u Hrvatskoj’’. Objavljivanjem energetskog pregleda Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nastavlja s informiranjem domaće i inozemne javnosti o odnosima i kretanjima u hrvatskom energetskom sustavu.
U pregledu su, na uobičajen i prepoznatljiv način, dane brojne informacije i karakteristične veličine hrvatskog energetskog sustava, koje se odnose na proizvodnju i potrošnju energije na svim razinama.
Provedena je detaljna analiza energetskih tijekova te prikazane brojne informacije o kapacitetima, rezervama, cijenama, kao i pojedinačne energetske bilance sirove nafte, svih derivata nafte, prirodnog plina, električne energije, toplinske energije, ugljena i obnovljivih izvora energije. Također su prikazani osnovni gospodarski i financijski pokazatelji, emisije onečišćujućih tvari u zrak te osnovni pokazatelji efikasnosti korištenja energije. Prikazan je indeks energetske efikasnosti ODEX određen po metodologiji koja se koristi u Europskoj uniji. Tim se indeksom prati višegodišnji razvoj energetske efikasnosti u sektoru industrije, prometa, kućanstava i ukupno. Na kraju energetskog pregleda prikazane su energetske bilance Republike Hrvatske za 2006.
i 2007. godinu izrađene prema EUROSTAT i IEA metodologiji.
Ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj u 2007. godini povećana je za 1,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je bruto domaći proizvod povećan za 5,6 posto, što je rezultiralo daljnjim smanjenjem energetske intenzivnosti za 3,8 posto. U odnosu na prosječnu energetsku intenzivnost u Europskoj uniji (EU 27), energetska intenzivnost u Hrvatskoj bila je veća za 16,5 posto.
Proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj u 2007.
godini smanjena je za 6,4 posto. Smanjena je proizvodnja većine primarnih oblika energije, a povećana je samo proizvodnja prirodnog plina i energija novih obnovljivih izvora. Zbog nepovoljnih hidroloških prilika energija vodnih snaga smanjena je za 27,4 posto. Smanjena je i proizvodnja ogrjevnog drva za 12 posto i proizvodnja sirove nafte za 4,2 posto. Proizvodnja prirodnog plina povećana je za
7.8 percent lower in 2007 than the year before and its level was 46.9 percent. In other words, import dependance in 2006 is increased from 49,4 percent at 53,2 percent in 2007.
In the structure of total energy supply energy transmission losses were decreased by 1.9 percent, while the consumption of energy for all other purposes had an upward trend. The sector own energy use grew by 13 percent, while non-energy use increased by 8.6 percent. The energy transport and distribution losses were increased by 1.6 percent. The lowest increase was realized in final energy demand, by 0.4 percent. In the final energy demand - industry and transport - the energy consumption rose by 1.3 percent and 7.2 percent respectively. Final energy demand in the other sectors decreased by 4.6 percent, primarily due to very favorable climate conditions.
In 2007 the share of renewable energy sources in total energy supply was about 13.5 percent (based on the EIHP methodology), or 7.6 percent, if calculated by the EUROSTAT method. Total electricity production in the Republic of Croatia in 2007 was 12 245.1 GWh. Out of this amount about 36.3 percent was produced from the renewable energy sources, where large hydro power plants made for 35.3 percent while 1 percent of total electricity generation came from other renewable sources (small hydro power plants, wind energy, landfill gas). Also, the amount of electricity generated from renewable sources made for 23.9 percent of total electricity consumption, where large hydro power plants covered 23.2 percent and other renewables covered 0.7 percent of total electricity consumption.
In 2007 the consumption of natural gas, petroleum products, electricity and coal increased while the consumption of fuel wood and heat energy was decreased. The reduction in fuel wood consumption was 14.2 percent and in heat energy consumption 2.3 percent. The total consumption of petroleum products combined had an increase of 4.7 percent te je u 2007. godini iznosila 46,9 posto. Drugim
riječima, uvozna ovisnost povećana je od 49,4 posto u 2006. godini na 53,2 posto u 2007. godini.
U strukturi ukupne potrošnje energije samo su gubici energetskih transformacija smanjeni za 1,9 posto dok je potrošnja energije za ostale namjene povećana. Potrošnja energije za pogon energetskih postrojenja povećana je za 13 posto, a neenergetska potrošnja za 8,6 posto. Porast gubitaka u transportu i razdiobi energije iznosio je 1,6 posto, a najmanji porast ostvaren u neposrednoj potrošnje te je iznosio 0,4 posto. U sektorima neposredne potrošnje – industriji i prometu ostvareno je povećanje potrošnje energije od 1,3 posto, odnosno od 7,2 posto. Neposredna potrošnja energije u sektoru opće potrošnje smanjena je za 4,6 posto, prije svega kao posljedica vrlo povoljnih klimatskih prilika tijekom ogrjevne sezone.
Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije iznosio je u 2007. godini oko 13,5 posto (primjenom EIHP metodologije), odnosno oko 7,6 posto ako se u proračunu primjeni EUROSTAT metoda. Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj iznosila je u 2007. godini 12 245,1 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 36,3 posto. U tome postotku su velike hidroelektrane sudjelovale s 35,3 posto, a 1 posto električne energije proizveden je iz ostalih obnovljivih izvora (male hidroelektrane, energija vjetra, deponijski plin). U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala je s 23,9 posto. Pri tome je električna energija proizvedena u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 23,2 posto, dok je električna energija proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 0,7 posto.
Tijekom 2007. godine povećana je potrošnja prirodnog plina, derivata nafte, električne energije i ugljena, dok je potrošnja ogrjevnog drva i toplinske energije smanjena. Smanjenje potrošnje ogrjevnog drva iznosilo je 14,2 posto, a toplinske energije 2,3 posto. Ako se promatra potrošnja svih derivata nafte
reduced by 15.8 percent. The consumption of diesel fuel rose by 8.2 percent and the consumption of LPG by 6 percent. For the second consecutive year the consumption of motor fuel had an increase, in 2007 by 2 percent. Also the consumption of jet fuel rose by 3.4 percent. Fuel oils were consumed in larger amounts, with a 1.8 percent increase, while all other non specified petroleum products combined had a relatively high consumption growth at a rate of 11.6 percent.
In 2007 the highest ever total electricity consumption in Croatia was realized, in amount of 18 606.2 GWh, increasing by 3.1 percent from the previous year.
The consumption of natural gas was 14.9 percent higher so that it had the highest level so far. The consumption of coal was increased by 7.6 percent.
The air emissions from fuel combustion in the stationary and mobile energy sources have a dominant share in total SO2, NOX and particles emissions. According to preliminary data, total emissions of SO2 and NOX in 2007 were below the levels set up in the Strategy for Environmental Protection for 2010. In 2007, the SO2 emission from the stationary and mobile energy sources amounted to 60.7 thousand tons or a total of 67 thousand tons when SO2 emissions from non-energy sources are included. The total NOX emission in 2007 amounted to 83.2 thousand tons, out of which 88 percent came from the energy sources. The total emissions of particles were 15.1 thousand tons, with 87 percent coming from the energy sources.
Due to its global impact on the climate change, monitoring of GHG emission trends, particularly the emissions of CO2, is of paramount importance.
The total emissions in 2007 were estimated at 24.4 million tons, out of which 85 percent is the result of fuel combustions in the stationary and mobile energy sources. Based on the calculations for the period from 1990 to 2007 it can be noticed that the CO2 emission resumed its upward trend in 2007, after a continuous ten year increase (between 1994 and 2003) and a short period between 2004 and 2006 when the emission was stabilized.
samo je u potrošnji ekstra lakog loživog ulja došlo do smanjenja potrošnje od 15,8 posto. Potrošnja dizelskog goriva povećana je za 8,2 posto, a potrošnja ukapljenog naftnog plina za 6 posto. U potrošnji motornog benzina je drugu godinu za redom ostvareno povećanje potrošnje i to za 2 posto, a također je povećana potrošnja mlaznog goriva za 3,4 posto. Potrošnja loživih ulja ostvarila je porast potrošnje za 1,8 posto dok je u potrošnji svih ostalih nespomenutih derivata promatranih zajedno ostvarena relativno visoka stopa porasta potrošnje od 11,6 posto.
U 2007. godini ostvarena je dosada najveća bruto potrošnja električne energije u Hrvatskoj od 18 606,2 GWh što predstavlja povećanje od 3,1 posto. U potrošnji prirodnog plina porast je iznosio 14,9 posto tako da je i u potrošnji ovog oblika energije ostvaren dosadašnji maksimum. Porast potrošnje ugljena iznosio je 7,6 posto.
Emisije u zrak uslijed izgaranja goriva u stacionarnim i mobilnim energetskim izvorima imaju dominantan udio u ukupnim emisijama SO2, NOX i čestica. Prema preliminarnim rezultatima ukupne emisije SO2 i NOX u 2007. godini su bile niže u odnosu na limite koji su postavljeni Strategijom zaštite okoliša za 2010.
godinu. U 2007. godini emisija SO2 iz stacionarnih i mobilnih energetskih izvora iznosila je 60,7 tisuća tona, odnosno ukupno 67,0 tisuća tona kada se dodaju i emisije SO2 iz neenergetskih sektora.
Ukupna emisija NOX u 2007. godini iznosila je 83,2 tisuća tona, od čega oko 88 posto iz energetskih izvora, dok je ukupna emisija čestica iznosila 15,1 tisuća tona s udjelom energetskih izvora od oko 87 posto.
Zbog globalnog utjecaja na promjenu klime vrlo je važno pratiti trend emisija stakleničkih plinova, poglavito emisije CO2. Ukupna emisija CO2 u 2007.
godini je procijenjena na 24,4 milijuna tona, od čega je oko 85 posto emisije posljedica izgaranja goriva u stacionarnim i mobilnim energetskim izvorima. Na temelju provedenih proračuna za razdoblje od 1990.
do 2007. godine može se uočiti da je emisija CO2, nakon desetogodišnjeg konstantnog porasta (1994.- 2003.) i kratkotrajne stabilizacije (2004.-2006.), nastavila rastući trend u 2007. godini.
Eurosuper 95 by 0.5 percent, of diesel fuel branded Eurodiesel by 2.0 percent, of diesel fuel by 2.2 percent and of ‘blue’ diesel fuel by 0.7 percent. The average selling price of 98-octane unleaded motor gasoline, branded Super Plus 98, decreased by 1.0 percent and of fuel heating gas oil by 1.3 percent.
As for the power system, we saw some significant investments in the Croatian transmission and distribution network during 2007. They are:
rehabilitation of a 400 kV unit in the 400/220/110 kV transformer station Konjsko, replacement of switches in the 220 kV transformation fields, construction of the 45 km long 110 kV connection line Đakovo – Županja, and placement of other lines in length of 20 kilometers for connecting new transformation stations. The construction or rehabilitation of nine 110 kV medium-voltage substations and three 35 kV medium-voltage substations were completed.
In 2007 the price of electricity for tariff customers was not changed from 2006 and remained at 0.56 HRK per kWh for typical household (3 500 kWh/
year) and 0.44 HRK per kWh for typical industrial customer (2000 MWh/year).
The new Law on Gas Market came into force in early 2007 (Official Gazette 40/2007) together with the Tariff system for natural gas distribution without tariff amounts, and the Tariff system for natural gas supply for non-eligible customers without tariff amounts (both published in Official Gazette 34/2007). The price for natural gas purchase for tariff customers supply remained at 1.07 HRK per m3/33 338.35 kJ, not including VAT, and the average selling price of natural gas for final customers was in the range of 2.04 – 2.07 HRK per cubic meter. The average price for natural gas transport for all customers on the transport system was 0.13 HRK per m3.
According to the Croatian Energy Regulatory Energy, in 2007 seventeen companies were licensed for heat energy production, twelve companies held license for heat energy distribution, while eighteen companies held license for heat energy supply. The centralized heating systems using cogeneration EUROSUPER 95 za 0,5 posto, dizelskog goriva
EURODIZEL za 2,0 posto, dizelskog goriva DIZEL za 2,2 posto te dizelskog goriva EURODIZEL - PLAVI za 0,7 posto. Prosječna prodajna cijena bezolovnog motornog benzina SUPER PLUS 98 je smanjena za 1,0 posto, a LOŽIVOG ULJA EKSTRA LAKOG za 1,3 posto.
Što se tiče elektroenergetskog sustava tijekom 2007. godine bilo je značajnih ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu. U TS 400/220/110 kV Konjsko pušteno je u pogon rekonstruirano 400 kV postrojenje i zamijenjeni su prekidači u transformatorskim poljima 220 kV, izgrađen je dalekovod 110 kV Đakovo – Županja duljine oko 45 km te oko 20 km ostalih vodova za priključak novih transformatorskih stanica. Dovršena je i izgradnja ili obnova devet TS 110/SN i tri TS 35/SN.
Cijena električne energije za tarifne kupce u 2007.
godini nije mijenjana u odnosu na 2006. godinu i iznosila je za karakterističnu kategoriju kućanstava (3 500 kWh/god) 0,56 kn/kWh, a za karakterističnu kategoriju industrije (2 000 MWh/god) 0,44 kn/kWh.
Početkom 2007. godine na snagu je stupio novi Zakon o tržištu plina („Narodne novine“, broj 40/2007) te Tarifni sustav za distribuciju prirodnog plina, bez visine tarifnih stavki i Tarifni sustav za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki (oba „Narodne novine“, broj 34/2007). Cijena za dobavu prirodnog plina za opskrbljivače tarifnih kupaca ostala je na prošlogodišnjoj razini od 1,07 kn/ m3/ 33 338,35 kJ bez PDV-a, a prosječna prodajna cijena prirodnog plina za krajnje korisnike iznosila je 2,04 - 2,07 kn/m3. Prosječna cijena transporta prirodnog plina u 2007. godini za sve kupce plina na transportnom sustavu iznosila je 0,13 kn/m3.
Prema podacima Hrvatske energetske regulatorne agencije u 2007. godini je 17 tvrtki posjedovalo dozvolu za proizvodnju toplinske energije, 12 tvrtki je posjedovalo dozvolu za distribuciju toplinske energije, dok je 18 tvrtki posjedovalo dozvolu za opskrbu toplinskom energijom. Centralizirani toplinski sustavi s kogeneracijskim elektranama postoje jedino u Zagrebu, Osijeku i Sisku te se u
needs. In 2007 final consumption of heat energy (steam and hot water) was 21.7 PJ which is 4 percent below the 2006 level.
Zagreb, 10 December 2008 energije (para i vrela voda) u 2007. godini iznosila
je 21,7 PJ što predstavlja smanjenje od 4 posto u usporedbi s 2006. godinom.
U Zagrebu, 10. prosinca 2008.
1
OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI
GENERAL DATA, ECONOMIC AND
FINANCIAL INDICATORS
1.2. Gospodarstvo Republike Hrvatske u 2007. godini 1.2 Economy of the Republic of Croatia in 2007
1.2.1. Pregled gospodarskih kretanja
1.2.1 Overview of economic trends
1.2.2. Makroekonomski pokazatelji
1.2.2 Macroeconomic indicators
1.2.3. Financijski pokazatelji u energetici
1.2.3 Energy sector financial indicators
1.1. Osnovni statistički podaci Republike Hrvatske
Površina: 56 594 km2
Površina teritorijalnih mora i unutrašnjih morskih voda: 31 067 km2
Duljina obalne linije s otocima: 5 835,3 km Duljina kopnene granice: 2 028 km
Najviši vrh: Dinara (1 831 m) Broj otoka (47 nastanjeno): 1 185
Otoci veći od 100 m2: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet
Broj stanovnika (popis stanovništva 2001.):
4 437 460
Gustoća stanovništva na km2: 78,5 Glavni grad: Zagreb (779 145 stanovnika)
Vjeroispovijesti: Rimokatolička, pravoslavna, muslimanska, židovska, protestantska i druge
Jezik: Hrvatski Pismo: Latinično
Novčana jedinica: Kuna (HRK)
Politički sustav: Parlamentarna demokracija
Sveučilišta: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Dubrovnik, Pula
Nacionalni parkovi: Plitvička jezera, Krka, Paklenica, Mljet, Risnjak, Brijuni, Kornati, Sjeverni Velebit
Izvor: DZS
1.1 Basic Facts about the Republic of Croatia
Area: 56 594 km2
Territorial sea and inland sea area: 31 067 km2
Length of sea coastline with islands: 5 835,3 km Land border length: 2 028 km
The highest mountain: Dinara (1 831 m) Number of islands (47 inhabited): 1 185
Islands over 100 m2: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet
Population (2001 Census): 4 437 460
Population density per km2: 78.5 Capital: Zagreb (779 145 inhabitants)
Religions: Roman Catholic, Orthodox, Islamic, Jewish, Protestant and others
Language: Croatian Script: Latin
Currency: Kuna (HRK)
Political system: Parliamentary democracy
Universities: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Dubrovnik, Pula
National parks: Plitvička jezera, Krka, Paklenica, Mljet, Risnjak, Brijuni, Kornati, Sjeverni Velebit
Source: CBS
1.2. Gospodarstvo Republike Hrvatske u 2007. godini
Tijekom 2007. godine zabilježen je nastavak niza pozitivnih trendova u hrvatskom gospodarstvu, ali i nekoliko negativnih. Pozitivna makroekonomska obilježja očituju se prije svega u nastavku visokog rasta ukupne gospodarske aktivnosti, koja rezultira daljnjim pozitivnim tendencijama na tržištu rada. U 2007. godini je u hrvatskom gospodarstvu zabilježen visok realan rast BDP-a, povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti te usporavanje rasta inozemnog zaduživanja. Povećana dinamika ekonomske aktivnosti bila je generirana prvenstveno rastom potrošnje i investicija. Međutim, istodobno je došlo do ubrzanja stope inflacije te povećanja manjka na tekućem računu platne bilance.
1.2.1. Pregled gospodarskih kretanja Realni sektor
Realna stopa rasta BDP-a iznosila je 4,8 posto u 2006. godini, dok se u 2007. povećala za 0,8 postotnih bodova te je iznosila 5,6 posto. Prema procjeni tromjesečnog obračuna BDP-a, Državnog zavoda za statistiku, realni rast BDP-a u prvom polugodištu 2007. godine na godišnjoj razini iznosio je 6,8 posto, što predstavlja iznimno ubrzanje u komparaciji s prethodne dvije godine. Navedeni rast primarno je generiran kroz porast osobne potrošnje kao posljedice pozitivnih trendova na tržištu rada i jačanja potrošačkog optimizma, te rast investicijske potrošnje, kako privatne tako i javne. Rast državne potrošnje bio je umjeren. Smanjen je negativan utjecaj neto inozemne potražnje na ukupni ekonomski rast kroz pozitivan trend na izvoznim tržištima, na kojima je rast izvoza roba i usluga nadmašio uvoz istih. Međutim, tijekom trećeg tromjesečja došlo je do stabilizacije domaće i inozemne potražnje za investicijskim proizvodima i proizvodima za široku potrošnju, što je dovelo do usporavanja realnog rasta bruto dodane vrijednosti u proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Tako je nakon snažnog rasta u prvoj polovici godine i usporavanja u trećem tromjesečju, tijekom prvih devet mjeseci 2007. godine realni BDP rastao po stopi od 6,2 posto što, na međugodišnjoj razini, predstavlja značajno ubrzanje gospodarske aktivnosti. Posljednje tromjesečje 2007. godine karakterizira usporavanje gospodarskog rasta, koji
1.2 Economy of the Republic of Croatia in 2007
During 2007 Croatia continued to sustain several positive long term trends, but also some negative.
Positive macroeconomic attributes are obvious primarily in constant strong growth of total economy activity, that reflects with positive signals on labour market. Namely, In 2007, the Croatian economy recorded a strong real GDP growth, an increase in employment, decrease in unemployment and slowdown in foreign borrowing. Higher dynamics of economic activity in 2007 was primarily generated through consumption and investment growth. However, the inflation rate accelerated and the current account deficit increased in the same period.
1.2.1 Overview of economic trends Real sector
Real GDP growth rate reached 4.8 % in 2006, and in 2007 increased for 0.8 percentage point to 5.6 %. The CBS’s quarterly GDP estimation for 2007 shows that real GDP growth in first half of 2007 annually reached 6.8 %, that presents sharp acceleration in comparison with previous two years.
Above mentioned growth was primarily generated through growth of personal consumption as a consequence of positive trends on labour market, strengthening of consumer optimism and public and private investment spending. Government consumption growth was medium, but at the same time negative impact from foreign demand was reduced through positive trend on export markets, where export of goods and services exceeded import.
However, during third quarter came to stabilization of domestic and foreign demand for investment products and products for broad consumption that led to slowing of total GVA growth in production and service activities. After strong acceleration in first half and slowdown in third quarter, during first nine months of 2007 real GDP growth rose by the rate of 6.2 %, that shows significant acceleration of economic activity. In fourth quarter of 2007 economic growth decelerate, but on the absolute level was still high owing to employment growth. However, on
je i dalje bio na visokoj apsolutnoj razini, praćeno s porastom zaposlenosti. Međutim, kao posljedica šokova na strani ponude, koji su u velikoj mjeri eksterno generirani, te inflatornih pritisaka na strani potražnje, u posljednjem tromjesečju 2007.
godine došlo je do ubrzanog rasta stope inflacije.
Kumulativno, realni rast bruto domaćeg proizvoda u iznosio je 5,6 posto, što u odnosu na 2006. godinu predstavlja rast od 0,8 postotnih bodova. Deflator BDP-a u 2007. godini iznosio je 4,0 posto. Nominalna razina BDP-a dosegla je 275,1 milijardu kuna te je BDP po glavi stanovnika porastao sa 7 700 eura u 2006. na oko 8 500 eura u 2007. godini. Najviši realni rast u 2007. godini ponovno je zabilježen kod investicija u fiksni kapital, koje su u usporedbi s 2006.
godinom porasle 6,5 posto, što je posebno značajno budući da su investicijska dobra najvažniji čimbenik pri generiranju budućeg rasta. Realni rast osobne potrošnje ubrzan je u usporedbi s 2006. godinom te je iznosio 6,2 posto, što predstavlja njezin najviši rast od 2002. godine. Uvoz roba i usluga povećan je 5,8 posto, a izvoz roba i usluga zabilježio je realni rast od 5,7 posto. Državna potrošnja je porasla za 3,4 posto, što predstavlja ubrzanje u odnosu na godinu dana ranije. Analizirajući generatore rasta, zaključuje se da je najveći pozitivni doprinos realnom rastu BDP-a ostvaren od osobne potrošnje i to u iznosu od 3,7 postotnih bodova. Doprinos izvoza roba i usluga iznosio je 2,9 postotnih bodova te je uz viši negativan doprinos uvoza roba i usluga od -3,7 postotnih bodova - doprinos neto izvoza, također, bio negativan i iznosio -0,8 postotnih bodova.
Investicije u fiksni kapital doprinijele su rastu bruto domaćeg proizvoda s 2,0 postotna boda, a državna potrošnja s 0,7 postotnih bodova.
Ako se promatra rast BDP-a unutar dužeg vremenskog intervala, može se primijetiti da je u 2007. godini nastavljen višegodišnji pozitivni trend rasta hrvatskog gospodarstva. Kao što se vidi na slikama 1.2.1. i 1.2.2., BDP je posljednjih godina rastao i na ukupnoj i na per capita osnovi.
the supply side as a consequence of shocks that are mainly extern generated, and inflationary pressures on demand side, in the last quarter of 2007 came to acceleration of inflation rate. Cumulatively, real GDP growth in 2007 reached 5.6 %, that in regard to 2006 shows 0.8 percentage point improvement. GDP deflator was 4.0 % in 2007. Nominal level of GDP in 2007 reached 275.1 billion HRK, and GDP per capita increase from 7 700 EUR in 2006 to 8 500 EUR in 2007. Biggest GDP growth in 2007 accomplished fixed capital formation, that rose 6,5 % comparing to 2006, that is important because investments are the most important element in generating future growth. Real personal consumption growth accelerated comparing to 2006 for 6.2 %, that is it’s biggest growth from 2002 Import of goods and services increased for 5.8 % in 2007, and export 5.7 %. Government consumption increased for 3.4 % comparing to 2006. The biggest contribution to GDP growth came form personal consumption, 3.7 percentage point. Contribution of export goods and services was 2.9 percentage point, import contribute with negative result of 3.7 percentage point, in result contribution of net import was negative (0.8 percentage point). Fixed capital formation contribute to GDP growth with 2.0 percentage point, and government consumption with 0.7 percentage point.
Observing GDP in longer time period it’s obvious that in 2007 multiannual positive trend of Croatian economy is continued, for the last few years GDP grew also in per capita base (Figure 1.2.1 and 1.2.2).
Slika 1.2.1. Bruto domaći proizvod Izvor: DZS i OECD (IEA)
Figure 1.2.1 Gross domestic product Source: CBS and OECD (IEA)
Slika 1.2.2. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika Izvor: DZS i OECD (IEA)
Figure 1.2.2 Gross domestic product per capita Source: CBS and OECD (IEA)
Monetarna politika
Promatrajući cijelu godinu prosječni međugodišnji rast indeksa potrošačkih cijena usporen je s 3,2 posto u 2006. na 2,9 posto u 2007. godini.
Međugodišnji rast indeksa potrošačkih cijena u prosincu 2007. godine iznosio je 5,8 posto. Cijene dobara porasle su za 2,8 posto, a cijene usluga za 3,1 posto. Kretanje cijena u 2007. godini obilježio je naglašeni rast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima u posljednja četiri mjeseca te rast cijena prehrane, koje su u usporedbi s 2006. godinom povećane za 3,4 posto, uglavnom zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta te rasta cijena pšenice na svjetskim tržištima. Rastu cijena doprinio je i rast cijena odjeće od 4,4 posto te rast cijena opskrbe vodom i različitih komunalnih usluga od 7,3 posto, kao rezultat odluka o povećanju cijena pojedinih jedinica lokalne samouprave. U odnosu na 2006.
godinu cijene goriva i maziva za osobna vozila porasle su 2,3 posto.
Monetarna politika u 2007. godini bila je usmjerena na snažno usporavanje rasta plasmana banaka u privatnom sektoru i smanjivanje inozemnog duga, odnosno djelotvorno primjenjivanje instrumenata monetarne politike. To se ponajviše odnosi na Odluku o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a (iz prosinca 2006. godine s izmjenom u veljači 2007.
godine) po kojoj je dopuštena stopa rasta plasmana za sva obračunska razdoblja podignuta na 12 posto te Odlukom o izmjenama Odluke o upisu obveznih blagajničkih zapisa (iz lipnja 2007. godine) kojom su uvedena mjesečna ograničenja na rast plasmana koji ne podliježe upisu blagajničkih zapisa od 0,5 posto.
Usporavanje kreditne ekspanzije te snažnije usmjerenje banaka na domaće izvore financiranja glavne su značajke monetarnih kretanja u 2007.
godini. Struktura plasmana po sektorima pokazuje znatno slabije kreditiranje poduzeća, dok su krediti stanovništvu, unatoč sporijem međugodišnjem rastu, ponovno dali najznačajniji doprinos ukupnom rastu kredita. U odnosu na 2006. godinu zabilježeno je i usporavanje rasta stambenih kredita te smanjenje kredita središnjoj državi, što je u skladu s povećanom orijentacijom države na domaće financijsko tržište. Kreditna aktivnost banaka u velikom je dijelu bila financirana rastom štednih i oročenih depozita, posebno tijekom ljetnih mjeseci uslijed uspješne turističke sezone. Ukupni krediti poslovnih banaka iznosili su krajem 2007. godine 215,5 milijardi kuna.
Monetary policy
Observing the whole 2007, average annual CPI was decelerate from 3.2 % in 2006 to 2.9 % in 2007. Annual CPI growth in December of 2007 was 5.8 %. Prices of goods decelerate in 2007 for 2.8 %, and services for 3.1 %. In 2007 the price of crude oil, in last four months, rose significantly as well as the price of food. The main contribution to price acceleration in 2007 came from food prices, that in comparison with 2006 accelerated for 3.4 %, mainly because of bad weather conditions and wheat prices on world markets. Clothes prices contribute to price growth in 2007 with 4.4 %, municipal services with 7.3 %. Comparing with 2006 prices of fuel and lubricant for personal vehicles accelerated for 2.3 %.
Monetary policy in 2007 was focused on bank placements to the private sector that slowed down sharply, accompanied by a decline in banks’ external debt. That is mainly correlated with the Decision on the subscription of compulsory CNB bills from December of 2006 with modifications in February of 2007 imposing the upper limit of 12% on the growth of bank placements, and June when the monthly limit on permissible placement growth was reduced to 0.5%.
Deceleration of loan expansion and focusing on domestic financing sources are main characteristics of monetary policy in 2007. Structure of investments by sectors is showing low financing of enterprises, and significant contribute of loans to population.
Comparing to 2006 housing savings banks’ loans decelerate as well as central government loans.
Bank’s loan activity was mainly financed from growth of sight and time deposits, especially during summer months due to successfully tourist season.
Total bank’s credit in 2007 were 215.5 billion HRK.
Njihova međugodišnja stopa rasta iznosila je 13,3 posto te je, u usporedbi s 2006. godinom, usporena za čak 9,4 postotna boda. Krediti stanovništvu zabilježili su u 2007. godini rast od 18,0 posto, što u odnosu na 2006. godinu predstavlja smanjenje od 3,8 postotnih bodova. Pri tome su stambeni krediti porasli za 22,5 posto. Međugodišnji rast kredita poduzećima iznosio je samo 10,2 posto te se tako u usporedbi s 2006. godinom smanjio za 15,8 postotnih bodova.
Their annual growth rate in 2007 was 13.3 %, comparing with 2006 decelerate for 9.4 percentage point. Loans to population rose in 2007 for 18 % comparing with 2006, decelerating for 3.8 percentage point. Thereto housing loans have risen for 22.5 %. Enterprise loans grew annually for 10.2 %, comparing with 2006 they decelerate for 15.8 percentage point.
Slika 1.2.3. Mjesečna stopa rasta potrošačkih cijena Izvor: DZS
Figure 1.2.3 Monthly consumer price index growth Source: CNB
Tijekom 2007. godine zabilježena je blaga nominalna aprecijacija tečaja kune prema euru od 0,3 posto, pri čemu se vrijednost eura spustila s razine od 7,35 HRK/EUR ostvarene na kraju 2006. godine na 7,33 HRK/EUR na kraju 2007. Aprecijacijski pritisci, koji su bili prisutni u većem dijelu promatranog razdoblja, uglavnom su rezultat sezonskog priljeva deviza od turizma, ponude deviza pristiglih na osnovi zaduživanja trgovačkih društava u inozemstvu te
The HRK/EUR exchange rate appreciated by a slight 0.3% in nominal terms in 2007, with the EUR dropping from 7.35 HRK at the end of 2006 to 7.33 HRK at the end of 2007. Present for most of the observed period, appreciation pressures primarily resulted from the seasonal foreign exchange inflow from tourism, the foreign exchange supply generated by corporate foreign borrowing and the inflow of foreign exchange aimed for bank
priljeva deviza namijenjenih dokapitalizaciji banaka.
Osim toga, na aprecijaciju tečaja kune prema euru utjecao je i rast potražnje za kunama namijenjenima ulaganjima u vrijednosne papire na domaćem tržištu. Središnja je banka tijekom prve polovine 2007. godine na deviznom tržištu provodila isključivo devizne transakcije s državom, a glavni instrument kreiranja kunske likvidnosti bile su obratne repo operacije. Nominalni efektivni tečaj kune aprecirao je tijekom 2007. godine za 3,2 posto, uglavnom zbog snažne nominalne aprecijacije tečaja kune prema američkom dolaru. Kako je tijekom 2007. godine rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj bio brži od rasta tih cijena u inozemstvu, indeks realnoga efektivnog tečaja kune deflacioniran potrošačkim cijenama aprecirao je u promatranom razdoblju za 5,5 posto.
Istodobno je indeks realnoga efektivnog tečaja kune deflacioniran cijenama pri proizvođačima aprecirao za 3,8 posto, što upućuje na to da je rast domaćih proizvođačkih cijena bio tek malo brži od rasta tih cijena u inozemstvu.
Odnosi s inozemstvom
U usporedbi s rastom ostvarenim u 2006. godini međugodišnji rast i izvoza i uvoza u 2007. godini je usporen. Tako je robni izvoz izražen u kunama u 2007. godini zabilježio međugodišnji rast od 9,2 posto, dok je robni uvoz porastao za 10,3 posto.
Pokrivenost robnog uvoza robnim izvozom bila je u 2007. godini 47,9 posto, što u odnosu na 2006.
godinu predstavlja smanjenje od 0,4 postotna boda.
Vanjskotrgovinski deficit povećan je u 2007. godini za 11,2 posto. (slika 1.2.4.).
recapitalization. In addition, the appreciation of the HRK/EUR exchange rate was also affected by the growth of demand for the HRK for investments in securities on the domestic market. In the first half of 2007, the central bank conducted only foreign exchange transactions with the government, while the main instrument for the creation of HRK liquidity were reverse repo auctions. Nominal currency rate for HRK appreciated 3.2 % during year 2007 mostly because of strong nominal appreciation of HRK against US dollar. Because the growth of domestic retail prices was faster then the growth of retail prices abroad during year 2007 index of real effective currency rate under deflation of retail prices appreciated in year 2007 for 5.5 %. At the same time the index of real currency rate for HRK under deflation of production price appreciated in year 2007 for 3.8 % which points out that the growth of domestic production price was a bit faster than the growth of production price abroad.
External sector
The annual growth rate of import and export in year 2007 is slower then in year 2006. Export of merchandise expressed in HRK in year 2007 has raised by annual growth rate of 9.2 % while import of merchandise has raised by annual growth rate of 10.3 %. Coverage of national merchandise import by the merchandise export was 47.9 % which in comparison with year 2006 is 0.4 percentage point less. The deficit of trading abroad has been boosted by 11.2 % in year 2007 (Figure 1.2.4).
Slika 1.2.4. Račun roba i usluga Izvor: HNB
Figure 1.2.4 Goods and services account Source: CNB
Promatrano prema djelatnostima, najveći doprinos povećanju robnog izvoza u 2007. godini ostvaren je od proizvodnje strojeva i uređaja (22,2 posto), zatim proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (13,7 posto), proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (9,3 posto), proizvodnje električnih strojeva i aparata (21,8 posto), proizvodnje koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva (10,3 posto) te proizvodnje proizvoda od metala (24,1 posto).
Kategorije koje su u 2007. godini najviše doprinijele rastu robnog uvoza bile su proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (11,6 posto), proizvodnja metala (16,6 posto), proizvodnja strojeva i uređaja (11,1 posto), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (11,9 posto) te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (24,6 posto). Kao što je spomenuto, značajan doprinos rastu izvoza u 2007. godini ostvaren je od proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. Unutar proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava najveći dio čine brodovi, koji zbog visokih transakcija mogu znatno iskriviti trend kretanja ostatka izvoza. Stoga, ukoliko se iz robnog izvoza i uvoza isključi kategorija ostalih prijevoznih
According to business activities, the most stimulus for export growth in year 2007 was from manufacturing of machines and devices (export growth of 22.2 %), chemistry and chemical production (export growth of 13.7 %), manufacturing of other transportation vehicles (9.3 %), manufacturing of electrical machines and devices (21.8 %), manufacturing of coke, oil derivates and nuclear fuel (10.3 %) and manufacturing of metal goods (24.1 %). Business categories which determined most to the growth rate of national import are chemistry and chemical production (import growth rate of 11.6 %), manufacturing of metal goods (16.6 %), manufacturing of machines and devices (11.1 %), manufacturing of motor vehicles, trailers and vans (11.9 %) and manufacturing of other transportation vehicles (24.6 %). As stated before, the major stimulus to the growth of national import in year 2007 came from the manufacturing of other transportation vehicles. The most part of this manufacturing is coming form shipbuilding with huge financial weight which in turn could also be the reason for distortion in trends of residual export. Accordingly, if excluding business category
sredstava, u 2007. godini je uvoz porastao za 9,8 posto, a izvoz za 9,2 posto.
U 2007. godini je deficit tekućeg računa iznosio 3,2 milijarde eura te je u usporedbi s 2006. godinom povećan za 514 milijuna eura ili za 19,1 posto.
Takvo kretanje je rezultat međugodišnjeg povećanja deficita na računu roba za 1,1 milijardu eura te smanjenja suficita na računu tekućih transfera za 61 milijun eura, koje je samo djelomično uspjelo pokriti povećanje suficita na računu usluga od 609 milijuna eura i smanjenje deficita na računu dohotka za 27 milijuna eura. Deficit tekućeg računa izražen u postotku BDP-a povećan je sa 7,9 posto u 2006.
na 8,6 posto u 2007. godini. Pokrivenost uvoza roba i usluga s izvozom roba i usluga iznosila je u 2007.
godini 85,4 posto, a u usporedbi s 2006. godinom smanjena je za 1,0 postotni bod.
Kretanja na financijskom računu obilježio je dosad najviši zabilježeni iznos izravnih ulaganja od 3,4 milijarde eura, odnosno njihovo povećanje za 33,5 posto u usporedbi s 2006. godinom. Na računu portfeljnih ulaganja zabilježen je odljev od 35 milijuna eura, dok je na računu ostalih ulaganja ostvaren priljev u iznosu od 1,4 milijarde eura.
of manufacturing other transportation vehicles from national export and import the annual growth rate of export and import in year 2007 was 9.8 % and 9.2 %, respectively.
The deficit of current account in year 2007 was 3.2 billion EUR which is increase of 514 million EUR or 19.1 %. This is result of annual deficit increase of goods account for 1.1 billion EUR and decrease of surplus at current transfer account for 61 million EUR which only partially could cover the increase of surplus at services account of 609 million EUR and deficit decrease at income account in amount of 27 million EUR. Deficit of current account expressed in
% of GDP is increased from 7.9 % in year 2006 to 8.6 % in year 2007. Coverage of import of goods and services by the export of goods and services was 85.4 % which is decrease of 1.0 percentage point compared to year 2006.
Changes on financial account have been characterized by the biggest amount of direct investments of 3.4 billion EUR which is increase of 33.5 % according to year 2006. On account of portfolio investments there was outflow of capital 35 million EUR while at the same time there was inflow of capital at account of other investments in amount of 1.4 billion EUR.
Slika 1.2.5. Struktura inozemnog duga prema sektoru Izvor: HNB
Figure 1.2.5 External debt structure by sector Source: CNB
Ukupni inozemni dug je krajem prosinca 2007.
godine iznosio 32,9 milijardi eura, što predstavlja 87,8 posto BDP-a za 2007. godinu. Do značajnih promjena došlo je u strukturi inozemnog duga, pri čemu je udio inozemnog duga države u ukupnom inozemnom dugu smanjen s 22,8 posto u prosincu 2006. na 20,2 posto u prosincu 2007. godine. U istom razdoblju zabilježeno je i smanjenje udjela inozemnog duga banaka s 34,9 na 27,0 posto, dok je udio inozemnog duga ostalih sektora povećan s 32,5 na 40,9 posto. Omjer inozemnog duga i izvoza robe i usluga, također, se povećao sa 172,2 na 179,2 posto. Neto inozemni dug (prema podacima o stanju međunarodnih ulaganja) nastavio je rasti unatoč snažnom rastu inozemne aktive domaćih sektora, uključujući i međunarodne pričuve, a pogoršali su se i relativni pokazatelji neto inozemne zaduženosti.
Omjer neto inozemnog duga i BDP-a povećan je za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu te je na kraju 2007. iznosio 40,8 posto, dok je neto dug u postotku izvoza robe i usluga bio viši za 4,4 postotna boda i dosegnuo je 83,3 posto.
The total foreign debt at December year 2007 was 32.9 billion EUR which is 87.8 % of GDP for 2007. This significant change was due structure of foreign debt. Part of foreign debt of Government in total foreign debt was decreased from 22.8 % in December 2006 to 20.2 % in December 2007.
In the same period there was decrease of stake of bank’s foreign debt from 34.9 % to 27.0 % while the stake of foreign debt of other business sectors has increased from 32.5 % to 40.9 %. The ratio of foreign debt and export of goods and services has also increased from 172.9 % to 179.2 %. Net foreign debt (according to status of foreign investments) has also continued increasing despite a strong boost of foreign assets of domestic sector including foreign reserves. Relative indicators of net foreign debt have also deteriorated. The ratio of foreign debt and GDP was increased in year 2007 for 1.6 percentage point compared to year 2006 so that it was 40.8 % at the end of year 2007. Net debt expressed as percentage of export of goods and services was 4.4 percentage point higher and reached 83.3 % of GDP.
1.2.2. Makroekonomski pokazatelji
Sažetak glavnih makroekonomskih trendova za Republiku Hrvatsku tijekom 2007. godine prikazan je u tablici 1.2.1.
Tablica 1.2.1. Makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske
1.2.2 Macroeconomic indicators
The summery of the main macroeconomic trends in 2007 is shown in the following table 1.2.1.
Table 1.2.1 Macroeconomic indicators of the Republic of Croatia
Izvor: HNB, DZS, EUROSTAT
*korigirani podaci
Source: CNB, CBS, EUROSTAT
*updated
1.2.3. Financijski pokazatelji u energetici
Financijski podaci za energetski sektor u cjelini i pojedinačno po djelatnostima dani su u sljedećim tablicama (u tisućama kuna).
Tablica 1.2.2. Konsolidirana bilanca financijskih rezultata
1.2.3 Energy sector financial indicators
Financial data for the energy sector are given in aggregate for all companies as well as for specific activities (in thousands of HRK).
Table 1.2.2 Consolidated financial results
Source: FINA Izvor: FINA
Tablica 1.2.3. Vađenje energetskih sirovina Table 1.2.3 Energy resource extraction
Source: FINA Izvor: FINA
Tablica 1.2.4.Proizvodnja proizvoda iz koksnih peći Table 1.2.4 Production of coke oven products
Source: FINA Izvor: FINA
Tablica 1.2.5. Proizvodnja naftnih derivata Table 1.2.5 Production of petroleum products
Source: FINA Izvor: FINA
Tablica 1.2.6. Proizvodnja nuklearnog goriva Table 1.2.6 Production of nuclear fuel
Source: FINA Izvor: FINA
Tablica 1.2.7. Proizvodnja i distribucija električne energije Table 1.2.7 Electricity generation and distribution
Source: FINA Izvor: FINA
Tablica 1.2.8. Proizvodnja plina i distribucije plinskih goriva Table 1.2.8 Gas production and gaseous fuel distribution
Source: FINA Izvor: FINA
Tablica 1.2.9. Trgovina na malo motornim gorivima i
mazivima Table 1.2.9 Motor fuel and lubricant retail sale
Source: FINA Izvor: FINA
Source: FINA Izvor: FINA
Tablica 1.2.10. Posredovanje u trgovini gorivima, rudama i
metalima Table 1.2.10 Fuel, mineral and metal trading
Tablica 1.2.11. Trgovina na veliko gorivima i mazivima Table 1.2.11 Fuel and lubricant wholesale
Source: FINA Izvor: FINA
ENERGIJA U HRVATSKOJ 2007.
ENERGY IN CROATIA 2007
2
2.2. Proizvodnja primarne energije 2.2 Primary Energy Production 2.3. Uvoz i izvoz energije
2.3 Energy Import and Export 2.4. Ukupna potrošnja energije 2.4 Total Primary Energy Supply
2.5. Energija za energetske transformacije 2.5 Energy Transformation Input
2.6. Proizvodnja transformiranjih oblika energije 2.6 Energy Transformation Output
2.7. Gubici energetskih transformacija 2.7 Energy Conversion Losses
2.8. Potrošnja transformiranih oblika energije 2.8 Consumption of Tranformed Energy Forms 2.9. Energija za pogon energetskih postrojenja 2.9 Energy Sector Own Use
2.10. Struktura ukupno utrošene energije 2.10 Total Primary Energy Supply by Sectors 2.11. Neposredna potrošnja energije
2.11 Final Energy Demand
2.12. Potrošnja energije u industriji 2.12 Final Energy Demand in Industry 2.13. Potrošnja energije u prometu
2.13 Final Energy Demand in Transport Sector
2.14. Potrošnja energije u općoj potrošnji
2.14 Final Energy Demand in Other Sectors
2.1. Uvod 2.1 Introduction
Slika 2.1.1. Osnovni pokazatelji razvoja
Izvor: EIHP
Značenje kratica na slici 2.1.1. je sljedeće:
GDP - bruto domaći proizvod TPES - ukupna potrošnja energije
GEC - ukupna potrošnja električne energije
NEC - neto potrošnja električne energije (bez gubitaka)
TPES/GDP - energetska intenzivnost ukupno utrošene energije, veličina koja pokazuje ukupno utrošenu energiju za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda
GEC/GDP - energetska intenzivnost ukupne potrošnje električne energije, veličina koja pokazuje prosječnu bruto potrošnju električne energije za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda
NEC/GDP - energetska intenzivnost neto potrošnje električne energije, veličina koja pokazuje prosječnu potrošnju električne energije bez gubitaka za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda
Figure 2.1.1. Main indicators of development Source: EIHP
Acronyms used in Figure 2.1.1:
GDP - Gross Domestic Product;
TPES - Total Primary Energy Supply;
GEC - Gross Electricity Consumption;
NEC - Net Electricity Consumption (losses excluded);
TPES/GDP - Total Primary Energy Supply/Gross Domestic Product – the ratio showing the energy intensity of the total primary energy supply, i.e.
the total primary energy supply per unit of gross domestic product;
GEC/GDP - Gross Electricity Consumption/Gross Domestic Product – the ratio showing the energy intensity of gross electricity consumption, i.e. the average electricity consumption per unit of gross domestic product;
NEC/GDP - Net Electricity Consumption/Gross Domestic Product - the ratio showing the energy intensity of net electricity consumption, i.e. the average loss-free electricity consumption per unit of gross domestic product.
Porast bruto domaćeg proizvoda u 2007. godini, u odnosu na prethodnu godinu, iznosio je 5,6 posto.
Jednako tako povećana je i ukupna potrošnja energije za 1,5 posto, ukupna potrošnja električne energije za 3,1 posto te ukupna neto potrošnja električne energije za 2,7 posto. U neto potrošnju električne energije nisu uključeni gubici prijenosa i razdiobe koji su u 2007. godini bili veći za 6,2 posto u odnosu na ostvarene gubitke u 2006. godini. Tijekom promatranog razdoblja od 2002. do 2007. godine bruto domaći proizvod povećavao se s prosječnom godišnjom stopom od 4,8 posto, a ukupna potrošnja energije s prosječnom godišnjom stopom od 2,1 posto. U istom razdoblju se ukupna potrošnja električne energije povećavala s prosječnom godišnjom stopom od 3,3 posto, a neto potrošnja električne energije s prosječnom godišnjom stopom od 3,8 posto. Samo su se gubici prijenosa i razdiobe smanjivali i to prosječno 0,5 posto godišnje.
Trendovi porasta bruto domaćeg proizvoda, ukupne potrošnje energije i potrošnje električne energije rezultirali su poželjnim smanjivanjem energetskih intenzivnosti. Energetska intenzivnost ukupne potrošnje energije smanjena je u 2007. godini za 3,8 posto. Također su smanjene i energetske intenzivnosti bruto i neto potrošnje električne energije i to za 2,3 odnosno za 2,7 posto. Kao što se vidi iz slike 2.1.1.
trend smanjenja energetskih intenzivnosti ostvaren je i u razdoblju od 2002. do 2007. godine. Tako se energetska intenzivnost ukupne potrošnje energije smanjivala s prosječnom godišnjom stopom od 2,6 posto, energetska intenzivnost ukupne potrošnje električne energije s prosječnom godišnjom stopom od 1,5 posto i energetska intenzivnost neto potrošnje električne energije s prosječnom godišnjom stopom od 1 posto.
Na slici 2.1.2. prikazan je razvoj ukupne potrošnje energije u razdoblju od 1988. do 2007. godine. U odnosu na prethodnu godinu ukupna potrošnja energije u 2007. godini povećana je za 1,5 posto.
Do porasta potrošnje došlo je unatoč tome što su klimatološke prilike bile vrlo povoljne. Razlozi za porast potrošnje energije prije svega su u ostvarenom porastu potrošnje energije u prometu, industriji, sektoru energetike i neenergetske potrošnje.
U razdoblju od 2002. do 2007. godine ukupna potrošnja energije povećavala se s prosječnom godišnjom stopom od 2,1 posto. Od 1992. godine, kada je u Hrvatskoj ostvarena minimalna ukupna potrošnja energije, do 2007. godine je ukupna potrošnja energije rasla s prosječnom godišnjom stopom od 2,2 posto.
The gross domestic product in 2007 increased by 5.6 % in relation to the previous year. Also, the total primary energy supply increased by 1.5%, total electricity consumption by 3.1% and total net electricity consumption by 2.7%. The net electricity consumption does not include transmission and distribution losses, which in 2007 were 6.2% higher than the losses in 2006. During the observed period from 2002 to 2007, the gross domestic product grew at an average rate of 4.8 % per year, while the total primary energy supply increased at an average rate of 2.1% per year. In the same period the total electricity consumption increased at an average annual rate of 3.3 %, and net electricity consumption at an average of 3.8% annually. Only the transmission and distribution losses decreased, by an average of 0.5 % annually.
The increasing trends in the gross domestic product, total primary energy supply, total electricity consumption and net electricity consumption brought about desirable trends in reduction of the energy intensity levels. In 2007, energy intensity of total primary energy supply decreased by 3.8%.
Also, there is a decrease in energy intensity both in total and net electricity consumption, by 2.3%
and 2.7% respectively. As shown in Figure 2.1.1 in the period from 2002 to 2007 the trend towards reduction of the energy intensity were realized. The energy intensity of the total primary energy supply decreased by an average rate of 2.6% per year;
the energy intensity of gross electricity consumption declined at an average annual rate of 1.5 %; and the energy intensity of net electricity consumption at an average annual rate of 1%.
The trends in the total primary energy supply in the period 1988-2007 are shown in Figure 2.1.2. in relation to the year 2007 total primary energy supply increased by 1.5%. The consumption rose despite very favorable climate conditions. The reason for this increase was primarily higher consumption in the transport sector, industry, energy sector’s own use and non-energy consumption. In the period from 2002 to 2007 the total primary energy supply grew by an average of 2.1% per year. From 1992, the year when the total primary energy supply in Croatia was at its lowest level, until 2007 the total primary energy supply grew by an average of 2.2%
per year.
Figure 2.1.2 Total primary energy supply Source: EIHP
Slika 2.1.2. Ukupna potrošnja energije Izvor: EIHP
Figure 2.1.3 Electricity consumption Source:EIHP
Slika 2.1.3. Potrošnja električne energije Izvor: EIHP
Na slici 2.1.3. prikazan je razvoj bruto i neto potrošnje električne energije u razdoblju od 1988. do 2007.
godine. Potrošnja električne energije rasla je brže u odnosu na ukupnu potrošnju energije. U razdoblju
The trends in the gross and net electricity consumption in the period 1988-2007 are shown in Figure 2.1.3. The consumption of electricity grew faster than the total primary energy supply. In the
od 2002. do 2007. godine prosječna godišnja stopa porasta bruto potrošnje električne energije iznosila je 3,3 posto, odnosno neto potrošnje 3,8 posto.
U razdoblju od 1992. godine, kada je u Hrvatskoj ostvarena najmanja potrošnja, bruto potrošnja električne energije ostvarila je prosječnu godišnju stopu porasta od 3,2 posto, odnosno neto potrošnja električne energije rasla je tek neznatno brže s prosječnom godišnjom stopom od 3,3 posto. U istom razdoblju gubici električne energije povećavali su se sporije tako da je prosječna godišnja stopa iznosila 2,1 posto. U 2007. godini u Hrvatskoj je ostvarena najveća potrošnja električne energije do sada tako da je bruto potrošnja iznosila 18 606,2 GWh, a neto potrošnja 16 579,4 GWh.
Na slici 2.1.4. prikazan je ostvareni bruto domaći proizvod u 2007. godini u Hrvatskoj, europskim zemljama, SAD-u i Japanu. Bruto domaći proizvod određen je primjenom pariteta kupovne moći te je u 2007. godini u Hrvatskoj iznosio približno 14 641 USD 2005 po stanovniku. U odnosu na prosječni bruto domaći proizvod u Europskoj uniji (EU-27), bruto domaći proizvod po stanovniku u Hrvatskoj bio je manji za 48,7 posto. U jedanaest europskih zemalja ostvaren je manji bruto domaći proizvod, dok je u svim ostalim zemljama prikazanim na slici on bio veći.
period 2002 to 2007 the average annual rate of total electricity consumption growth was 3.3%, i.e., net electricity consumption grew at the average rate of 3.8%. In the period from 1992, when the electricity consumption in Croatia was at its lowest, the total electricity consumption increase had an average annual rate of 3.2%, while the net electricity consumption was increasing slightly faster, by an average of 3.3% per year. In the same period the electricity losses increased somewhat slower, at an average annual rate of 2.1%. In 2007 the electricity consumption was at the highest level ever, so that the gross electricity consumption amounted to 18 606.2 GWh and net electricity consumption to 16 579.4 GWh.
Figure 2.1.4 shows the gross domestic product per capita in Croatia, European countries, USA and Japan in 2007. The gross domestic product is determined by purchasing power parity (PPP), and in 2007 the Croatian PPP was approximately 14 641 US$ 2005 per inhabitant. Compared to the average gross domestic product in the European Union (EU27), the Croatian gross domestic product per inhabitant was 48.7% lower than the EU27 average. Eleven European countries had lower gross domestic product than Croatia, while all other countries presented in the Figure had higher gross domestic product.
Figure 2.1.4 Gross domestic product per capita – PPP Source: EIHP
Slika 2.1.4. Bruto domaći proizvod po stanovniku - PKM Izvor: EIHP
Slika 2.1.5. Energetska intenzivnost ukupne potrošnje energije - PKM
Izvor: EIHP
Slika 2.1.6. Intenzivnost bruto potrošnje električne energije - PKM
Izvor: EIHP
Figure 2.1.5. Total primary energy supply intensity - PPP Source: EIHP
Figure 2.1.6. Gross electricity consumption intensity – PPP Source: EIHP
