* •/,,,, ,
' f f f •/ f s J. * , •* s v Sv v s \ •. ^ v ^ * • • * ^ , f / ' • " / - V V / v <
V'^V ^ ^ ^ ^ J S J JV S ^ ^ » " ^VS^vX'^ J ^ ^ ^ ^
' # ' '
HR0200031
/ f , s t\ <
' i ,
' i
I " > '
i i"- '' \ ", / " ] -i''.'
1996-2000
ENERGIJA U HRVATSKOJ
Godišnji energetski pregled
ENERGY IN CROATIA
Annual Energy Report
PLEASE BE AWARE THAT
ALL OF THE MISSING PAGES IN THIS DOCUMENT
WERE ORIGINALLY BLANK
SADRŽAJ CONTENTS
Predgovor
Preface 6 1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ
GENERAL INFORMATION ON CROATIA 8 2. ENERGIJA U HRVATSKOJ
ENERGY IN CROATIA 11 2.1. Uvod
Introduction 12 2.2. Proizvodnja primarne energije
Primary Energy Production 14 2.3. Ukupna potrošnja energije
Total Primary Energy Supply 15 2.4. Energija za energetske transformacije
Energy Conversion Input 18 2.5. Proizvodnja transformiranih oblika energije
Energy Conversion Output 23 2.6. Energija za pogon energetskih postrojenja
Energy Sector Own Use 28 2.7. Struktura ukupno utrošene energije
Total Primary Energy Consumption by Sectors 32 2.8. Potrošnja energije u industriji
Final Energy Demand in Industry 38 2.9. Potrošnja energije u prometu
Final Energy Demand in Transport 42 2.10. Potrošnja energije u općoj potrošnji
Final Energy Demand in Other Sectors 45 3. OSTALI PODACI O ENERGETSKOM SUSTAVU
OTHER DATA ON ENERGY SYSTEM 51 3.1. Rezerve energije
Energy Reserves 52 3.2. Kapaciteti energetskog sektora
Capacities in Energy Sector 52 3.3. Emisija onečišćenja tvari u zrak iz energetskog sektora
Air Pollutant Emissions from Energy Sector 62 3.4. Temperature i oborine
Temperature and Precipitation 66
4. GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI
ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS 69 5. CIJENE ENERGIJE
ENERGY PRICES 75 5.1. Cijene naftnih derivata
Oil Products Prices 76 5.2. Cijene prirodnog plina
Natural Gas Prices 77 5.3. Cijene električne energije
Electricity Prices 79 6. ENERGETSKE BILANCE I PRILOZI
ENERGY BALANCES AND ENCLOSURES 81 6.1. Ugljen i koks
Coal and Coke 82 6.2. Prirodni plin
Natural Gas 83 6.3. Sirova nafta i tekuća goriva
Crude Oil and Liquid Fuels 84 6.4. Električna energija
Electricity 86 6.5. Para i vrela voda
Steam and Hot Water 87 6.6. Ogrjevne vrijednosti
Net Calorific Values 88 6.7. Tijek energije u 2000. godini
Energy Flow in 2000 89
PREDGOVOR PREFACE
Poštovani čitatelji,
Pred Vama je deveto izdanje energetskog pregleda "Energija u Hrvatskoj" čijim objavljivanjem Ministarstvo gospodarstva nastavlja s informiranjem domaće i
inozemne javnosti o hrvatskom energetskom sustavu.
Pregled sadrži, na već uobičajen i prepoznatljiv način, najnovije i sređene podatke za 2000. godinu odnosno
petogodišnje razdoblje 1996-2000. godina. U 2000. godini je ukupna potrošnja energije bila manja za 2,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kako je istodobno bruto domaći proizvod bio veći za 3,7 posto povećana je energetska intenzivnost što je pozitivna promjena trenda. Energetska intenzivnost, veličina koja pokazuje ukupno utrošenu energiju za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda, veća je u odnosu na ostvarenu razinu u zapadnoeuropskim zemljama, ali ipak povoljnija u odnosu na većinu tranzicijskih zemalja.
Istovremeno je u 2000. godini zabilježen pad proizvodnje primarne energije za 1,7 posto, što je posljedica nepovoljnijih hidroloških prilika i smanjenja proizvodnje nafte.
Opskrbljenost iz vlastitih izvora je zadržana na 51 posto. No u narednim godinama smanjivanje će se nastaviti s obzirom na stanje naših pričuva u naftnim i plinskim poljima odnosno prestankom proizvodnje ugljena u Istri. Samo djelomice, taj će proces usporiti proizvodnja prirodnog plina u Sjevernom Jadranu. Proizvodnja prirodnog plina je porasla za 6,8 posto pa je u 2000.
godini prirodni plin u strukturi domaće proizvodnje premašio 32 posto.
Goranko Fižulić Ministar gospodarstva Minister of Economy
Dear Sirs,
In front of you is the ninth edition of the energy review "Energy in Croatia", the publication of which follows the Ministry of Economic Affairs' intentions to constantly inform the domestic and foreign public about the Croatian energy system.
In its usual and recognisable way, the review consists of the most recent and settled data for the year 2000 as well as data for the five- year period. In 2000 total energy consump- tion decreased by 2.8 percent compared to the previous year. As at the same time the gross domestic product increased by 3.7 percent, energy intensity grew, thus present- ing a positive change of trend. The energy intensity, the measurement showing the total energy consumption per unit of gross domes- tic product, exceeded the level realised by the West-European countries, but it was still more favourable than in the most transition countries.
U 2000. godini smanjeni su gubici
transformacija za 11 posto, gubici transporta i distribucije za 6,7 posto i neenergetska potrošnja za 2,4 posto, a pogonska potrošnja je povećana za 1,4 posto. To je rezultiralo da je unatoč padu potrošnje ukupne energije od 2,8 posto, neposredna potrošnja pala samo za 0,2 posto, i to 1,5 posto u općoj potrošnji te prometu 0,2 posto uz istovremeni rast u industriji od 2,9 posto.
Pored ovih podataka u publikaciji se nalaze i mnogi interesantni podaci o našem
energetskom sustavu od podataka o kapacitetima, cijenama energenata do utjecaja energetike na okoliš.
I konačno, vjerujući da će vam pregled koristiti, spremni smo prihvatiti sve primjedbe kako bi sljedeći bili još informativniji. Želim, također najaviti izdavanje cjelovitog pregleda "Energije u Hrvatskoj" kojim će biti obuhvaćeno razdoblje 1990-2000. godine.
U Zagrebu, 6. prosinca 2001. godine
At the same time 2000 saw a decrease of primary energy generation by 1.7 percent but, which is a consequence of less favour- able hydrological conditions and a decreased production of natural gas and oil. The supply from own sources remained at 51 percent, but the trend is expected to be negative in the following few years bearing in mind the condition of the oil and gas reserves, i.e. cessation of coal production in Istria. Only partly will the process be slowed down by the production of natural gas from the Northern Adriatic. Natural gas produc- tion grew by 6.8 percent compared to the previous year, causing the share of natural gas in energy production to exceed 32 percent.
In 2000 the transformation losses fell by 11 percent, transportation and distribution losses fell by 6.7 percent and non-energy consumption by 2.4 percent, while energy sector own use rose by 1.4 percent. The result of this was that, despite the decrease of total energy production by 2.8 percent, final energy demand fell by only 0.2 percent, i.e. 1.5 percent in other sectors and trans- port, and a 2.9 percent increase in industry.
Apart from these data, the publication includes other relevant indicators about our energy system, i.e. system capacities, energy source prices, environmental influence, etc.
Finally, hoping this review will be of use to you, we await your remarks with interest, so that the next one could be even more informative. Also, I would like to announce publication of the energy review "Energy in Croatia" which will comprise period 1996- 2000.
In Zagreb, December 6, 2001
1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ
1. GENERAL INFORMATION ON CROATIA
Površina Area56,538 km2
Površina teritorijalnog mora Territorial waters area 31,000 km2
Dužina obalne linije s otocima Length of coastline with islands 5,790.1 km
Dužina kopnene granice Length of terrestrial border 1,777.7 km
Broj otoka (naseljeno 66)
Number of islands (66 inhabited) 1.185
Broj stanovnika (popis iz 1991.) Population (census 1991) 4,784,265
Prosječan broj stanovnika/km2
Average number of inhabitants/km2 84.6
Godišnja promjena stanovništva Annual natural changes of inhabitants 0.8%
Glavni grad Capital
Zagreb (867,865 stanovnika/inhabitants) Vjeroispovijesti
Religions
Rimokatolička, pravoslavna, muslimanska, židovska, protestantska i druge /
Roman Catholic, Orthodox, Islamic, Jewish, Protestant and others Jezik
Language
Hrvatski / Croatian Pismo
Script
Latinično / Latin Novčana jedinica Currency
Kuna (kn) Politički sustav Political system
Parlamentarna demokracija / Parliamentary democracy Sveučilišta
Universities Zagreb Split Rijeka Osijek
Jezera Lakes Vransko Peruča Prokljansko Vransko-Cres Nadinsko
Plitvička jezera/The Plitvice Lakes Rijeke duže od 100 km
Rivers over 100 km long SavaDrava
KupaDunav/Danube Bosut
Korana Bednja Lonja Trebeš Česma DobraVuka Cetina Glina
Nacionalni parkovi National parks Kornati
Plitvička jezera/The Plitvice Lakes KrkaPaklenica
Mljet Risnjak Brijuni
Planine više od 1000 m Mountains over 1000 m high Kamešnica
Biokovo Velebit Plješivica Dinara Velika Kapela Risnjak Svilaja Snježnik Viševica UčkaBitoraj Mosor Mala Kapela Ćićarija Sniježnica Žumberačka gora Promina
Takobić Ivančica Medvednica
Otoci veći od 100 km2
Adriatic islands bigger than 100 km2 Krk
CresBrač HvarPag Korčula
2. ENERGIJA U HRVATSKOJ
2. ENERGY IN CROATIA
2.1. Uvod 2.1. Introduction
U 2000. godini ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj iznosila je 359,2 PJ što je za 2,7 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna potrošnja električne energije, u koju su uključeni gubici prijenosa i razdiobe, bila je veća u odnosu na prethodnu godinu za 0,6 posto, dok je neto potrošnja električne energije povećana za 0,7 posto. U neto potrošnju električne energije nisu uključeni spomenuti gubici čiji udjel je u ukupnoj potrošnji iznosio 14 posto. Procjenjuje se da je udjel tehničkih gubitaka iznosio 8,9 posto, dok su istodobno tzv. netehnički gubici, koji su najvećim dijelom posljedica neovlaštene potrošnje električne energije, iznosili 5,1 posto.
Ukupni bruto domaći proizvod u 2000.
godini povećan je za 3,7 posto, pa se primjenom službenog tečaja kune može odrediti da je iznosio približno 5500 USD 95/stanovniku, dok primjenom pariteta kupovne moći proizlazi vrijednost od približno 7050 USD 95/stanovniku.
Budući da je bruto domaći proizvod ostvario znatno veći porast u odnosu na potrošnju električne energije i da je ukupna potrošnja energije smanjena, energetske intenzivnosti su poboljšane u odnosu na prethodnu godinu. Energetska intenzivnost ukupno utrošene energije smanjena je za 6,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je u odnosu na 1996. manja za 8,6 posto.
Energetska je intenzivnost ukupno utrošene električne energije, u odnosu 1999. godinu, smanjena za 3 posto, odnosno neto utrošene električne energije za 2,9 posto. U odnosu na 1996. godinu ostvarene energetske
intenzivnosti potrošnje električne energije malo su veće i to 1 posto za ukupnu potrošnju električne energije, odnosno 2 posto za neto potrošnju električne energije.
Relativne promjene tijekom petogodišnjeg razdoblja u potrošnji ukupne i električne energije, te u razvoju spomenutih energetskih intenzivnosti, prikazane su na sljedećoj slici.
In 2000 the total primary energy supply amounted to 359.2 PJ, creating a decrease of 2.7 percent compared to the previous year.
The total primary energy supply including transmission and distribution losses grew by 0.6 percent. Net electricity consumption, i.e. consumption without the above-men- tioned losses, reveals an increase of 0.7 percent. The net consumption does not include the already mentioned losses, the share of which amounted to 14 percent.
Technical losses were estimated at 8.9 percent and the so-called non-technical losses, predominantly resulting from unau- thorised electricity consumption, at 5.1 percent.
The gross domestic product increased in 2000 by 3.7 percent compared to the previ- ous year. In relation to the official exchange rate of the Kuna, it approximated 5500 US$
95/ per capita. In relation to the purchasing power parity, the approximate value was 7050 US$ 95 per capita.
Owing to a considerable increase of the gross domestic product and the decrease of the total primary and electric energy con- sumption, during 2000 energy intensity realisation improved. Thus, the energy intensity of the consumed energy total decreased by 6.2 percent compared to 1999, i.e. it fell by 8.6 percent compared to the 1996 value. The energy intensity of the total electric energy consumed decreased by 3 percent in relation to 1999, and of the net energy consumed by 2.9 percent. Compared to 1996, the realised energy intensities of electric energy consumption grew a little, by 1 percent for the total, i.e. 2 percent for the net electric energy consumption. Relative changes of the consumed energy total, electric energy, gross domestic product and the mentioned energy intensity during the past five-year period are shown in the following figure.
Značenje pojedinih kratica na slici je sljedeće:
GDP - bruto domaći proizvod;
TPES - ukupna potrošnja energije;
GEC - ukupna potrošnja električne energije;
NEC - neto potrošnja električne energije;
TPES/GDP - energetska intenzivnost ukupno utrošene energije, veličina koja pokazuje ukupno utrošenu energiju za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda;
Abbreviations used are as follows:
GDP - gross domestic product, TPES - total primary energy supply, GEC - gross electricity consumption, NEC - net electricity consumption, TPES/GDP - energy intensity of the total primary energy supply, the measurement showing the total primary energy supply per unit of gross domestic product,
GEC/GDP - energetska intenzivnost ukupne potrošnje električne energije, veličina koja pokazuje prosječnu bruto potrošnju električne energije za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda;
NEC/GDP - energetska intenzivnost neto potrošnje električne energije, veličina koja pokazuje prosječnu potrošnju električne energije bez gubitaka za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda.
GEC/GDP - energy intensity of gross elec- tricity consumption, the measurement showing average electricity consumption per unit of gross domestic product,
NEC/GDP - energy intensity of net electric- ity consumption, the measurement showing average loss-free electricity consumption per unit of gross domestic product.
Slika 2.1.1. Osnovni pokazatelji razvitka
Figure 2.1.1. Main Development Indicators
Na slici 2.1.2. uspoređena je energetska intenzivnost ukupno utrošene energije u Hrvatskoj s energetskim intenzivnostima u europskim državama, Japanu i SAD-u. Za jedinicu bruto domaćeg proizvoda od 1
In Figure 2.1.2. energy intensity of the total energy consumed in Croatia is compared to the energy intensities of European countries, Japan and the USA. With the average pri- mary energy supply of 268 tonnes of oil Slika 2.1.2. Energetska intenzivnost u Hrvatskoj i izabranim zemljama
< <* .:
Figure 2.1.2. Energy Intensity in Croatia and Selected Countries milijun USD 95, određenog primjenom
pariteta kupovne moći, u Hrvatskoj je tijekom 2000. godine prosječno utrošeno energije u iznosu 268 tone ekvivalentne
equivalent, Croatia had a gross domestic product of US$95 one million, defined by the application of purchasing power parity.
Such energy intensity puts Croatia in a
nafte. Takvom razinom energetske
intenzivnosti Hrvatska je lošije pozicionirana u odnosu na većinu zapadnoeuropskih zemalja, ali je istodobno u boljoj poziciji u odnosu na europske tranzicijske zemlje.
considerably low position compared to most European countries, but at the same time in a better one as regards European transition countries.
2.2. Proizvodnja primarne energije
Ukupna proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj u 2000. godini smanjena je za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prosječna godišnja stopa smanjivanja
proizvodnje tijekom petogodišnjeg razdoblja iznosila 3,7 posto. U odnosu na prethodnu godinu smanjena je proizvodnja sirove nafte za 6,1 posto i energija iskorištenih vodnih snaga za 8 posto. Također treba napomenuti da u 2000. godini više nije bilo proizvodnje ugljena, nakon što je tijekom 1999. godine zatvoren posljednji ugljenokop u Raši.
Proizvodnja prirodnog plina povećana je za 6,8 posto, odnosno ogrjevnog drva za 12,3 posto. Struktura proizvodnje primarne energije prikazana je u tablici 2.2.1.
Tablica 2.2.1. Proizvodnja primarne energije 1996 1997 PJ % PJ Ugljen
Coal
Ogrjevno drvo Fuel Wood Sirova nafta Crude Oil Prirodni plin Natual Gas Vodne snage Hydro Power UKUPNO TOTAL
1998
2.2. Primary Energy Production
In 2000, primary energy production in Croatia decreased by 1.7 percent compared to 1999, with the average annual decrease rate of 3.7 percent during the five-year period. The production of fuel wood in- creased by 12.3 percent. The production of crude oil fell compared to the preceding year by 6.1 percent and the utilisation of water sources by 8 percent. It should be mentioned that in 2000 there was no production of coal, as the last mine in Raša was closed down during 1999. The production of natural gas grew by 6.8 percent. Primary energy production is shown in Table 2.2.1.
1999 2000 2000/99
% PJ % PJ % PJ % % 1,64 0,8 1,22 0,6 1,28 0,7 0,37 0,2 0,00 0,0 -100,0
16,14 7,6 16,70 8,6 15,63 8,5 13,92 7,5 15,64 8,5 12,3
61,51 28,8 62,64 32,3 58,17 31,7 54,68 29,3 51,35 28,0 -6,1 63,72 29,9 61,40 31,7 55,77 30,3 55,62 29,8 59,40 32,4 6,8
70,33 33,0 51,71 26,7 52,91 28,8 61,86 33,2 56,93 31,1 -8,0
213,34 100,0 193,66 100,0 183,75 100,0 186,46 100,0 183,32 100,0 -1,7 Table 2.2.1. Primary Energy Production U proizvedenoj primarnoj energiji u 2000.
godini prirodni plin sudjelovao je s dosada najvećim udjelom od 32,4 posto. S relativno visokim udjelom od preko 31 posto
sudjelovale su vodne snage, što je posljedica povoljnih hidroloških prilika, ali treba primijetiti da su 1996. i 1999. godina hidrološki bile još bolje. S druge strane udjel sirove nafte u ukupnoj proizvodnji primarne
In 2000, natural gas participated with the highest rate ever, i.e. 32.4 percent. Hydro- power had a relatively high participation in primary energy production of more than 31 percent, as a consequence of favourable hydrological conditions. However, it should be noted that 1996 and 1999 were even better in the hydrological sense. On the other hand, the share of crude oil reached its
energije bio je najniži dosada i iznosio je 28 posto. Ogrjevno drvo sudjelovalo je s 8,5 posto, što je malo više u odnosu na 1999.
godinu, ali na razini nekoliko prethodnih godina.
all-time low and amounted to 28 percent.
Fuel wood participated with 8.5 percent, slightly more than in 1999, but still on the level of the previous years.
2.3. Ukupna potrošnja energije 2.3. Total Primary Energy Supply
Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj određena je tako da je na ukupnu proizvodnju primarne energije pribrojen uvoz primarnih i transformiranih oblika energije, oduzet izvoz i bunker
prekooceanskih brodova također svih primarnih i transformiranih oblika energije, te uračunate promjene u skladištima za sve primarne i transformirane energente. Prema tome, u strukturi ukupne potrošnje energije tekuća goriva obuhvaćaju proizvodnju sirove nafte te uvoz i izvoz sirove nafte i svih tekućih goriva. Električna energija obuhvaća samo uvoz i izvoz, dok energija prirodnog plina obuhvaća vlastitu proizvodnju kao i uvoz. Energija ugljena i koksa u 2000. godini isključivo je iz uvoza, dok energija vodnih
Total primary energy supply is determined by adding the import and subtracting the export of all primary and all transformed energy forms to the total primary energy supply. The subtraction also includes a bunker of transatlantic ships and added or subtracted storehouse changes. The total liquid fuel supply includes the production, import and export of crude oil as well as import and export of all oil derivatives, which represent converted energy sources.
Also, since electricity is a converted form of energy, generated from other energy sources participating in the structure of the total energy consumed, only the balance of import and export is recorded, while natural gas energy includes own production as well as
Tablica 2.3.1. Ukupna potrošnja energije
1996 1997 1998 PJ % PJ % PJ %
1999 2000
Ugljen Coal
Ogrjevno drvo Fuel Wood Tekuća goriva Liquid Fuels Prirodni plin Natura] Gas Vodne snage Hydro Power Električna energija Electricity
UKUPNO TOTAL
93,23 26,8 96,53 27,7 92,29 26,1 94,05 25,4 94,98 26,4
2000/99
r *J /O i w /O /O
6,19 1,8 9,78 2,8 9,26 2,6 8,04 2,2 17,15 4,8 113,2
16,14 4,6 16,70 4,8 15,63 4,4 13,92 3,8 15,64 4,3 12,3
153,92 44,2 159,05 45,7 171,78 48,5 183,40 49,6 160,52 44,6 -12,5 1,0 70,33 20,2 51,71 14,9 52,91 14,9 61,86 16,7 56,93 15,8 -8,0
8,39 2,4 14,21 4,1 12,08 3,4 8,55 2,3 14,40 4,0 68,4
348,19 100,0 347,98 100,0 353,94 100,0 369,83 100,0 359,62 100,0 -2,8 Table 2.3.1. Total Primary Energy Supply
snaga i ogrjevnog drva predstavlja vlastitu proizvodnju.
Tijekom 2000. godine ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj smanjena je za 2,8 posto u odnosu na prethodnu godinu,
import. Coal and coke energy in 2000 came exclusively from the import, while hydro power and fuel wood present own produc- tion.
In 2000 the total primary energy supply a kada je riječ o promatranom petogodišnjem decreased by 2.8 percent in relation to the
razdoblju može se govoriti o prosječnoj godišnjoj stopi porasta od 0,8 posto. U odnosu na 1999. godinu porasla je potrošnja ugljena, ogrjevnog drva, prirodnog plina i uvozne električne energije. Potrošnja tekućih goriva, kao i energija iskorištenih vodnih snaga je smanjena. Najveći porast ostvaren je u potrošnji ugljena i to čak za 113,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je
posljedica ulaska u pogon termoelektrane Plomin 2. Vrlo visok porast ostvaren je i u uvozu električne energije, a iznosio je 68,4 posto. Potrošnja ogrjevnog drva povećana je za 12,3 posto, a prirodnog plina tek za 1 posto. Energija iskorištenih vodnih snaga smanjena je za 1 posto, dok je ukupna potrošnja tekućih goriva manja za 12,5 posto.
Kada se promatra petogodišnje razdoblje, onda se kod većine energenata može uočiti trend porasta potrošnje. Najveća prosječna stopa porasta od 29 posto ostvarena je u potrošnji ugljena, te u potrošnji uvozne električne energije koja je iznosila 14,5 posto. Potrošnja tekućih goriva rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,1 posto, dok je u potrošnji prirodnog plina ostvarena vrlo niska stopa od samo 0,5 posto. Energija vodnih snaga smanjivala se po prosječnoj stopi od 5,1 posto, a posljedica je
hidroloških prilika u pojedinim godinama, dok se za potrošnju ogrjevnog drva može uočiti trend smanjenja s prosječnom godišnjom stopom od 0,8 posto.
U ukupnoj potrošnji energije s najvećim udjelom, kao i u svim prethodnim godinama, sudjelovala su tekuća goriva.
Njihov udjel iznosi 44,6 posto te je znatno manji u odnosu na dvije prethodne godine, ali je na razini s početka promatranog razdoblja. Udjel prirodnog plina povećan je za 1 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 26,4 posto, što je tipična razina udjela ovog energenta. Udjel energije vodnih snaga manji je u odnosu na prethodnu godinu, a iznosio je 15,8 posto. Karakteristično je da udjel vodnih snaga varira u relativno širokim granicama, ovisno o hidrološkim prilikama.
Udjeli ostalih energenata koji sudjeluju u ukupnoj potrošnji energije su povećani.
Najveći porast ostvario je ugljen i to nakon višegodišnjeg trenda smanjivanja, tako da je njegov udjel iznosio 4,8 posto. Udjel ogrjevnog drva povećan je za 1,1 posto u odnosu na 1999. godinu, na razinu od 4,3 posto, što je još uvijek malo manja razina u odnosu na početak petogodišnjeg razdoblja.
S najmanjim udjelom u ukupnoj potrošnji energije sudjelovala je uvozna električna
previous year. When viewing the five-year period an average annual increase rate of 0.8 percent was observed. In comparison to 1999, the consumption of coal, fuel wood, natural gas and imported electricity in- creased. The consumption of liquid fuels and the utilisation of hydro-power de- creased. The highest increase was realised in the consumption of coal, by as much as 113.2 percent compared to the previous year. This was due to the operation com- mencement of the Plomin 2 thermal power plant. A considerably high increase of 68.4 percent was realised in the import of electric energy. The production of fuel wood grew by 12.3 percent and of natural gas by mere 1 percent. Hydro-power energy decreased by 1 percent, while the total consumption of liquid fuels was by 12.5 percent lower.
When viewing the five-year period, a pro- duction increase can be observed with most energy sources. The highest average increase rate of 29 percent was realised in the con- sumption of coal as well as in the consump- tion of import electricity by 14.5 percent.
Liquid fuel consumption grew with an average annual rate of 1.1 percent, while in the consumption of gas a very low rate of merely 0.5 percent was realised. Hydro- power decreased with the average rate of 5.1 percent, as a consequence of hydrological conditions of individual years, while fuel wood consumption saw a decrease with an average annual rate of 0.8 percent.
The share of liquid fuels was, as indeed in the preceding years, the highest, i.e. 44.6 percent, which is however considerably less compared to the previous two years, but still on the level of the beginning of the observed period. The share of natural gas grew by 1 percent compared to the previous year and amounted to 26.4 percent, a typical share level of this source. Hydro power share decreased compared to the preceding year and amounted to 15.8 percent. Significantly, the hydro power share varies within rela- tively broad limits, depending on the hydro- logical conditions. The shares of other sources participating in the total energy consumption increased. The most prominent share was realised by coal, after several years of decrease, so that it amounted to 4.8 percent. The share of fuel wood increased by 1.1 percent compared to 1999, and to the level of 4.3 percent, which is still a low level compared to the beginning of the five- year period. The import electric energy participated with the lowest share, i.e. 4 percent, but at the same time one of the
energija. Taj je udjel iznosio 4 posto i jedan je od najviših u promatranom razdoblju.
Na slici 2.3.1. prikazan je razvoj strukture ukupne potrošnje energije i strukture proizvodnje primarne energije. Razlika ukupne potrošnje i proizvodnje primarne energije predstavlja ukupni uvoz energije u Republiku Hrvatsku, a odnos ukupno proizvedene i ukupno potrošene energije je vlastita opskrbljenost energijom. U 2000.
godini vlastita opskrbljenost je iznosila 51 posto i neznatno je povećana od prethodne godine. Ona je, međutim, znatno niža u odnosu na prethodna razdoblja, jer je primjerice 1996. iznosila 61,3 posto, a 1997. godine 55,7 posto.
highest shares during the whole period.
Figure 2.3.1. shows the structure of the total primary energy supply and the total primary energy production, whereby the difference between the supply and the production presents the balance of energy export and import to Croatia. The relation between the produced and the consumed energy consti- tutes own supply, which in 2000 amounted to 51 percent and only slightly increased the one from the previous year. It was, however, considerably lower related to the observed period, i.e. in 1996 it amounted to 61.3 percent and in 1997 to 55.7 percent.
Slika 2.3.1. Ukupna potrošnja i proizvodnja energije
m
Figure 2.3.1. Total Primary Energy Supply and Primary Energy Production
Kada je riječ o vlastitoj opskrbljenosti promatranoj na razini pojedinih energenata, onda se može reći da se potrošnja ogrjevnog drva kao i energija vodnih snaga osiguravaju u ukupnom iznosu na području Republike Hrvatske, odnosno da se od 2000. godine ukupne potrebe ugljena osiguravaju iz uvoza.
Za tekuća goriva te za prirodni plin bio je karakterističan trend smanjenja razine vlastite opskrbljenosti do 1999. godine, a u 2000. godini došlo je do manjeg pozitivnog pomaka. Tako je vlastita opskrbljenost tekućim gorivima u 1996. godini iznosila 40 posto, do 1999. godine smanjila se na približno 30 posto, da bi u 2000. godini porasla na 32 posto. Vlastita opskrbljenost prirodnim plinom iznosila je više od 68 posto u 1996. godini, do 1999. godine smanjila se na 59 posto, a u 2000. godini povećala se na 62,5 posto.
Ako se ukupna potrošnja energije u
If own supply is viewed on the level of individual energy forms, it should be stressed that the consumption of fuel wood and hydro power energy is fully covered from the territory of Croatia, i.e. since 2000 total coal consumption is covered from the import. Liquid fuels and natural gas saw a characteristic decrease trend of own supply till 1999 and in 2000 a minor positive trend was realised. Thus, own supply of liquid fuels in 1996 amounted to 40 percent, until 1999 it decreased to approximately 30 percent, and rose in 2000 to 32 percent. As regards natural gas, the domestic production participated with 68 percent in 1996, it dropped till 1999 to 59 percent and in 2000 it grew to 62.5 percent.
In 2000, the total energy supply in Croatia was 359.62 PJ. Calculated per capita, it approximated 1886 kg of oil equivalent.
Republici Hrvatskoj koja je u 2000. godini iznosila 359,62 PJ, podijeli s brojem stanovnika dobije se specifična potrošnja od
1886 kg ekvivalentne nafte po glavi stanovnika. Na slici 2.3.2. uspoređena je specifična potrošnja energije u Hrvatskoj s odgovarajućim vrijednostima u razvijenim zapadnoeuropskim državama, u europskim državama u tranziciji, u SAD-u i u Japanu.
Slika potvrđuje poznatu činjenicu da je specifična potrošnja energije u Hrvatskoj niska, pa je tako u 2000. godini manja potrošnja ostvarena samo u Letoniji, Rumunjskoj, Makedoniji, Jugoslaviji, Turskoj, Moldaviji, Bosni i Hercegovini i u Albaniji.
Figure 2.3.2. compares the specific energy consumption in Croatia with the consump- tion realised in the developed European countries, European transition countries, the USA and Japan. It is evident that the specific energy consumption per capita in Croatia is in fact quite low. Lower consumption was recorded only in Rumania, Macedonia, SR of Yugoslavia, Turkey, Albania, Moldavia, and Bosnia and Herzegovina.
Slika 2.3.2. Ukupna potrošnja energije po stanovniku
I
Figure 2.3.2. Total Primary Energy Supply per Capita
2.4. Energija za energetske transformacije
U energetskim transformacijama se iz primarnih ili transformiranih oblika energije proizvode transformirani oblici energije, pri čemu se uvijek pojavljuju gubici ovisni o vrsti transformacije. Energetske
transformacije u Hrvatskoj provode se u hidroelektranama, termoelektranama, javnim toplanama, javnim kotlovnicama,
industrijskim toplanama, industrijskim kotlovnicama, rafinerijama nafte, degazolinaži i u gradskim plinarama. U njima se proizvodi električna energija, para i vrela voda, derivati nafte i gradski plin.
2.4. Energy Conversion input
Energy conversion input presents the produc- tion of transformed energy forms, resulting from primary forms or some transformed energy forms. Although all energy conver- sions include energy losses, they have to be performed in order to ensure an appropriate energy source structure for the consumers.
The conversion of energy in the Croatian power system is carried out in thermal power plants, hydro power plants, public and industrial cogeneration plants, public and industrial heating plants, petroleum refineries, NGL plant and city gasworks.
There, both primary as well as some of the transformed energy forms, are used in the production of electricity, steam and hot water, oil derivatives and city gas.
Tablica 2.4.1. Energija za energetske transformacije
1996 1997 1998 1999 PJ i % PJ % PJ % PJ %
2000 2000/99 PJ % % Ugljen
Coal
Ogrjevno drvo Fuel Wood Tekuća goriva Liquid Fuels Plinovita goriva Gaseous Fuels Vodne snage Hydro Power UKUPNO TOTAL
3,16 0,9 7,29 2,0 6,73 1,8 5,98 1,5 15,49 4,2 159,1
2,46 0,7 3,15 0,9 3,00 0,8 2,27 0,6 2,23 0,6 -1,8
257,27 70,0 261,11 73,0 272,08 73,9 294,29 74,0 260,02 69,8 -11,6 34,36 9,3 34,50 9,6 33,37 9,1 33,16 8,3 37,73 10,1 13,8
0,33 19,1 51,71 14,5 52,91 14,4 61,88 15,6 56,93 15,3 -8,0
367,58 100,0 357,76 100,0 368,10 100,0 397,56 100,0 372,39 100,0 -6,3 Table 2.4.1. Energy Transformation Inputs Energija za energetske transformacije je u
2000. smanjena u odnosu na prethodnu godinu za 6,3 posto. Ipak, malo je veća u odnosu na početne godine promatranog razdoblja, tako da se tijekom petogodišnjeg razdoblja može govoriti o porastu s
prosječnom godišnjom stopom od 0,3 posto.
Najveći porast ostvaren je u potrošnji ugljena, čak za 159 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je posljedica početka rada termoelektrane Plomin 2. Od ostalih oblika energije koji se koriste za energetske transformacije, u odnosu na ostvarenu potrošnju u 1999. godini, povećana je još samo potrošnja prirodnog plina i to za visokih 13,7 posto. Energija ostalih oblika je smanjena i to tekućih goriva za 11,6 posto, vodnih snaga za 8 posto i drvnih
industrijskih otpadaka za 1,8 posto. Tijekom petogodišnjeg razdoblja trend porasta potrošnje ostvaren je za ugljen te za tekuća i plinovita goriva. Pri tome je stopa porasta potrošnje ugljena bila vrlo visoka, dok se potrošnja tekućih goriva povećavala prosječno 0,3 posto godišnje, a prirodnog plina 2,4 posto. Potrošnja drvnih
industrijskih otpadaka smanjivala se
prosječno 2,5 posto godišnje, dok se energija vodnih snaga mijenjala ovisno o hidrološkim prilikama.
In 2000, total energy required for energy conversion inputs decreased by 6.3 percent compared to the previous year. Still, it slightly exceeded the initial years of the observed period, so that we could argue about an increase consumption trend with an average annual rate of 0.3 percent within the observed five-year period. The highest increase was realised in the consumption of coal, as much as 159 percent compared to the previous year, due to operation com- mencement of the Plomin 2 thermal power plant. As regards other energy forms used for energy transformation inputs, only the consumption of natural gas increased by 13.7 percent compared to the consumption realised in 1999. The consumption of other energy forms for energy conversion input decreased. This decline for liquid fuels amounted to 11.6 percent, for hydro power to 8 percent and for industrial wood scrape to 1.8 percent. During the five-year period increase trend was realised for coal as well as for liquid and gaseous fuels. Thereby, increase rate of coal consumption was very high, while the rate of liquid fuels rose by approximately 0.3 percent and natural gas by 2.4 percent annually. The consumption of the industrial wood scrape dropped by 2.5 percent annually, while the hydro power share varied according to hydrological conditions.
Slika 2.4.1. Energija za energetske transformacije
S i F J
350 300 250 200 150 100 50 0
_ J
1996 1997 1998
Najveći udjel u energiji za energetske transformacije u Hrvatskoj imaju tekuća goriva koja obuhvaćaju sirovu naftu prerađenu u rafinerijama, sve vrste loživih ulja utrošenih u termoelektranama, industrijskim i javnim toplanama te industrijskim i javnim kotlovnicama, ukapljeni plin za gradske plinare kao i plinski kondenzat prerađen u degazolinaži.
Udjel tekućih goriva u energiji za energetske transformacije iznosio je u 2000. godini malo manje od 70 posto što je na razini početne godine promatranog razdoblja. U ostalim godinama taj udjel bio je viši te se kretao oko 73-74 posto. Udjel vodnih snaga iznosio je 15,3 posto i zadnjih se godina nije značajnije mijenjao. Znatno je viši bio samo u 1996. godini kada su hidrološke prilike bile najpovoljnije. Zbog povećane potrošnje ugljena i prirodnog plina u odnosu na prethodnu godinu ostvareno je znatnije povećanje njihovih udjela. Tako je udjel ugljena povećan s 1,5 posto na 4,2 posto što je doista najviša razina u petogodištu. Udjel prirodnog plina iznosio je 10,1 posto i također je najviši u petogodišnjem razdoblju, budući da se do 2000. godine kretao od 8,3 do 9,6 posto. Udjel drvnih industrijskih otpadaka, koji se iskorištavaju u
industrijskim toplanama i kotlovnicama, znatno je niži u odnosu na ostale energente tako da je u 2000. godini iznosio samo 0,6 posto. To je jednaka vrijednost kao i 1999.
godine, odnosno malo niža u odnosu na ostale godine.
i
Figure 2.4.1. Energy Transformation Inputs Liquid fuels had by far the largest share in the energy conversion input. These include crude oil processed in the refineries and all sorts of fuel oils used in thermal power plants, cogeneration and heating plants, LPG for city gasworks as well as gas condensation products processed in the NGL plant. Their share amounted to almost 70 percent, thus practically remaining on the level of the initial year of the observed period. In the other years observed for the analysis the share was higher and lay between 73 to 74 percent. The share of hydro power amounted to 15.3 percent, with no significant changes during the past few years. It was much higher only in 1996 when the hydrological conditions were the most favourable. The growth of coal and natural gas consumption compared to the previous year brought about a considerable increase of their shares. Thus, the coal share grew from 1.5 percent to 4.2 percent, which is indeed the highest level in the five-year period. The share of natural gas amounted to 10.1 percent, also the highest value in the five-year period, which since 2000 lay between 8.3 and 9.6 percent.
Industrial wood scrape used for industrial and cogeneration plants participated with the lowest share of merely 0.6 percent, the same value as in 1999, i.e. only slightly less compared to other years.
U tablici i na slici 2.4.2. prikazana je potrošnja energije za energetske transformacije u pojedinim tipovima postrojenja. U odnosu na 1999. godinu povećanje ulazne energije ostvareno je samo u industrijskim toplanama, dok je u svim ostalim postrojenjima ta energija smanjena.
Energija za industrijske toplane povećana je za 1,4 posto. Ako se promatra petogodišnje razdoblje onda je pozitivan trend potrošnje ostvaren samo u termoelektranama, javnim kotlovnicama i rafinerijama nafte, pri čemu stopa povećanja za termoelektrane iznosi 13,6 posto, za javne kotlovnice 1,5 posto, odnosno za rafinerije nafte 1,2 posto.
Premda je potrošnja energije u
An analysis of energy conversion input according to the types of plants where the conversion takes place shows that compared to 1999 an increase in energy input was recorded only with industrial plants, while with all other facilities the energy input decreased. An increase was realised by industrial cogeneration plants of 1.4 percent.
When viewing the five-year period, a posi- tive trend was realised only by thermal plants, public heating plants and oil refiner- ies, whereby the increase rate for thermal power plants amounted to 13.6 percent, for public heating plants 1.5 percent, i.e. for refineries 1.2 percent. Although the con- sumption of energy in thermal power plants Tablica 2.4.2. Energija za energetske transformacije u postrojenjima
1996 1997 1998 1999 2000 2000/99
Hidroelektrane Hydro Power Plants Termoelektrane Thermal Power Plants Javne topalne
Public Cogeneration Plants Javne kotlovnice
Public Heating Plants Industrijske toplane
Industrial Cogeneration Plants Industrijske kotlovnice Industrial Heating Plants Rafinerije
Petroleum Refineries Degazolinaža NGL Plant Gradske plinare Gasworks UKUPNO TOTAL
PJ 70,33
18,95
17,22
3,27
21,63
10,21
214,67
10,71
0,60
367,58
% 19,1
5,2
4,7
0,9
5,9
2,8
58,4
2,9
0,2
100,0 PJ 51,71
28,99
17,72
3,13
20,51
10,59
214,03
10,49
0,59
357,76
% 14,5
8,1
5,0
0,9
5,7
3,0
59,8
2,9
0,2
100,0 PJ 52,91
38,33
17,91
3,06
18,84
10,40
216,60
9,42
0,62
368,10
% 14,4
10,4
4,9
0,8
5,1
2,8
58,8
2,6
0,2
100,0 PJ 61,86
38,54
18,65
4,05
19,15
10,35
234,46
9,84
0,63
397,56
% 15,6
9,7
4,7
1,0
4,8
2,6
59,0
2,5
0,2
100,0 PJ 56,93
31,60
16,76
3,48
19,42
9,57
224,76
9,36
0,53
372,39
% 15,3
8,5
4,5
0,9
5,2
2,6
60,4
2,5
0,1
100,0
% -8,0
-18,0
-10,2
-14,1
1,4
-7,5
-4,2
-4,9
-15,7
-6,3
Table 2.4.2. Energy Transformation Inputs by Plants termoelektranama ostvarila visoku pozitivnu
stopu potrošnje tijekom petogodišnjeg razdoblja, u 2000. godini energija za termoelektrane smanjena je za 18 posto u odnosu na prethodnu godinu, u javnim kotlovnicama ulazna energija manja je za 14,1 posto, dok je u rafinerijama nafte prerada smanjena za 4,2 posto.
U ostalim postrojenjima za energetske transformacije ostvaren je negativan trend tijekom petogodišnjeg razdoblja. Pri tome je najveća stopa smanjenja od 5,1 posto
realised a high positive consumption rate during the five-year period, in 2000 energy input for thermal power plants declined by 18 percent compared to the previous year. In public heating plants the input energy decreased by 14.1 percent, while in the refineries it fell by 4.2 percent.
In other energy transformation plants, a negative trend was realised during the five- year period. The highest decrease rate of 5.1 percent was realised at hydro power plants, as a consequence of the hydrological condi-
ostvarena za hidroelektrane, što je posljedica hidroloških prilika. U ostalim postrojenjima prosječne godišnje stope smanjenja ulazne energije kreću se od 3,3 posto, što je
ostvareno u degazolinaži, do 0,7 posto, što je vrijednost ostvarena za javne toplane. U odnosu na prethodnu godinu energija za gradske plinare manja je za 15,7 posto, energija za javne toplane za 10,2 posto, energija vodnih snaga za hidroelektrane smanjena je za 8 posto, te energija za industrijske kotlovnice i degazolinažu za 7,5 posto, odnosno za 4,9 posto.
Slika 2.4.2. Energija za energetske transformacije u postrojenjima
tions. As regards other facilities, average annual rates of decreased input energy varied from 3.3 percent in the NGL plant to 0.7 percent in the public cogeneration plants.
Compared to the previous year, input energy for city gasworks decreased by 15.7 percent, for public cogeneration plants by 10.2 percent, for hydro power plants by 8 percent and for industrial heating plants and the NGL plant by 7.5, i.e. 4.9 percent respec- tively.
11111
..mm®.
Figure 2.4.2. Energy Transformation Inputs by Plants
U energiji za energetske transformacije s najvećim udjelom uvijek sudjeluju rafinerije nafte. Taj je udjel u 2000. godini iznosio 60,4 posto i malo je viši u odnosu na prethodno razdoblje. Nakon rafinerija nafte prema visini udjela slijede hidroelektrane koje su sudjelovale s 15,3 posto, što je minimalno smanjenje prema 1999. godini, i znatno manje u odnosu na hidrološki najpovoljniju 1996. godinu. Udjel termoelektrana koji je iznosio 8,5 posto manji je u odnosu na dvije prethodne godine, ali i znatno viši u odnosu na dvije početne godine petogodišnjeg razdoblja.
Udjeli ostalih postrojenja za energetske transformacije manji su u odnosu na prethodne godine, a karakteristično je da se uspostavljeni odnosi značajnije ne mijenjaju.
Tako je udjel industrijskih toplana iznosio 5,2 posto te je malo viši u odnosu na dvije prethodne godine i malo manji u odnosu na početak razdoblja. Udjel javnih toplana smanjen je sa 4,7 na 4,5 posto, te se kod ovih postrojenja u zadnje četiri godine može uočiti blago zaostajanje potrošnje u odnosu
In 2000, as indeed in all the observed years, oil refineries had the most significant share in the energy conversion input. It amounted to 60.4 percent and was thus only slightly higher than the share from the previous period. Refineries are followed by hydro power plants with a share of 15.3 percent, a minimal decrease compared to 1999, but significantly less than in the hydrologically most favourable year 1996. The share realised by thermal power plants amounted to 8.5 percent, slightly lower than in the preceding two years but much higher than in the initial two years of the period observed.
The participation of other energy conversion units reveals lower shares, and it is observ- able that the relations do not change signifi- cantly. Thus, the share of industrial plants amounted to 5.2 percent, a slight increase compared to the two previous years and a slight decrease compared to the beginning of the period. The share of public heating plants dropped from 4.7 percent to 4.5 percent. Both shares show a slightly down- ward trend in the past four years in relation
na ukupni sektor energetskih transformacija.
Udjeli industrijskih kotlovnica i udjel degazolinaže bili su skoro jednaki i iznosili su 2,6 odnosno 2,5 posto. I kod ovih postrojenja u zadnjih nekoliko godina primjetan je trend vrlo blagog opadanja udjela. Najčešća vrijednost udjela javnih kotlovnica je 0,9 posto, a toliko je iznosio i u 2000. godini što znači da je prema prethodnoj godini tek neznatno smanjen. U gradskim je plinarama potrošnja energije vrlo mala u odnosu na ukupnu energiju za energetske transformacije, tako da je udjel ovih postrojenja iznosio samo 0,1 posto, što je manje prema prethodnom razdoblju kada su plinare sudjelovale s 0,2 posto.
to the total energy transformation sector.
The shares of industrial heating plants and the NGL plant were almost equal and amounted to 2.6, i.e. 2.5 percent respec- tively. These facilities also reveal a mild downward share trend. The most frequent share value of public heating plants was 0.9 percent, and was also realised in 2000, which means that it only slightly dropped compared to the previous year. City gas- works participated with a low share within the total energy transformation inputs, i.e.
only 0.1 percent, less than in the preceding period when the share amounted to 0.2 percent.
2.5. Energy Conversion Output
Table and Figure 2.5.1. show the structure of the total energy conversion output. Con- verted energy products are produced in energy conversion plants. Electricity is produced in hydro power plants, thermal power plants and cogeneration power plants, steam and hot water are produced in public and industrial cogeneration plants and heating plants, liquid fuels in refineries and the NGL plant and gas in city gasworks.
2.5. Proizvodnja transformiranih oblika energije
U tablici i na slici 2.5.1. prikazana je struktura ukupne proizvodnje
transformiranih oblika energije, koji se proizvode u postrojenjima za energetske transformacije iz energije za energetske transformacije. Električna energija proizvodi se u termoelektranama, hidroelektranama te u javnim i industrijskim toplanama. Para i vrela voda proizvode se u javnim i
industrijskim toplanama, odnosno kotlovnicama. U rafinerijama nafte i u degazolinaži proizvode se tekuća goriva, dok se u gradskim plinarama proizvodi gradski plin.
Tablica 2.5.1. Proizvodnja transformiranih oblika energije
1996 1997 ; 1998 1999 PJ % PJ % PJ % PJ % Kruta goriva
Solid Fuels Tekuća goriva Liquid Fuels Plinovita goriva Gaseous Fuels Električna energija Electricity
Para i vrela voda Steam & Hot Water UKUPNO
TOTAL
Table 2.5.1. Energy Transformation Outputs 2000 2000/99 PJ % % 1,30 0,4 0,83 0,3 1,68 0,6 2,71 0,8 3,46 1,1 27,7
211,29 71,5 213,13 72,9 212,63 71,8 227,93 71,2 217,80 71,7 -4,4
11,07 3,7 10,25 3,5 12,04 4,1 12,32 3,8 13,14 4,3 6,7
37,97 12,8 34,86 11,9 39,23 13,3 44,07 13,8 38,53 12,7 -12,6
34,04 11,5 33,36 11,4 30,44 10,3 33,22 10,4 30,96 10,2 -6,8
295,67 100,0 292,44 100,0 296,02 100,0 320,26 100,0 303,89 100,0 -5,1
U 2000. godini proizvodnja transformirane energije smanjena je za 5,1 posto u odnosu na ostvarenje u prethodnoj godini. Ipak, u svim ostalim godinama proizvodnja transformirane energije bila je manja u odnosu na 2000. godinu, tako da je tijekom petogodišnjeg razdoblja ostvarena prosječna stopa porasta proizvodnje od 0,7 posto. U odnosu na 1999. godinu povećana je
proizvodnja krutih i plinovitih goriva, dok je proizvodnja ostalih transformiranih oblika energije bila manja. Pri tome je proizvodnja krutih goriva povećana za 27,7 posto, a plinovitih goriva za 6,7 posto. Proizvodnja tekućih goriva smanjena je za 4,4 posto, pare i vrele vode za 6,8 posto, a električne energije čak za 12,6 posto. Ako se promatra cijelo petogodišnje razdoblje, onda je samo u proizvodnji pare i vrele vode ostvaren trend smanjenja proizvodnje uz prosječnu godišnju stopu od -2,3 posto. Proizvodnja krutih goriva ostvarila je porast s prosječnom godišnjom stopom od 27,7 posto, a plinovitih goriva 4,4 posto. Proizvodnja ostalih transformiranih oblika energije povećavala se znatno umjerenijim tempom i to tekućih goriva prosječno 0,8 posto godišnje, a električne energije samo 0,4 posto godišnje.
Energy transformation output dropped in 2000 by 5.1 percent compared to the previ- ous year. However, during the other years energy transformation outputs were even lower than in 2000, so that the five-year period reveals an average production in- crease rate of 0.7 percent. In comparison to
1999 the production of solid and gaseous fuels grew, while the production of other transformed energy forms declined. Thereby, the production of solid fuels increased by 27.7 and of gaseous fuels by 6.7 percent.
The production of liquid fuels decreased by 4.4 percent, of steam and hot water by 6.8 percent and of electric energy by as much as 12.6 percent. If the whole period is viewed, it can be seen that only the production of steam and hot water recorded a decrease trend with an average annual rate of-2.3 percent. The production of solid fuels recorded an increase with an average annual rate of 27.7 percent and of gaseous fuels 4.4 percent. The production of other trans- formed energy forms grew moderately, i.e.
the production of liquid fuels by 0.8 percent on average annually, and of electricity by merely 0.4 percent.
Slika 2.5.1. Proizvodnja transformiranih oblika energije
3t I E El i I t G 1 J
S I cl
350 300 250 ~ 200 150 100 50 0
i
1996
J
1 |
1997
i
11938 1999
\ I
2000
Figure 2.5.1. Energy Transformation Outputs U ukupno proizvedenoj transformiranoj
energiji u Hrvatskoj uvijek s doista najvećim udjelom sudjeluju tekuća goriva. Taj je udjel u 2000. godini iznosio 71,7 posto, a tijekom petogodišnjeg razdoblja nije se značajnije mijenjao. Električna energije sudjelovala je s 12,7 posto, što je malo manje u odnosu na dvije prethodne godine, odnosno približno jednako kao i na početku promatranog
As usual, liquid fuels participated with the most important share within the energy transformation output. In 2000 it amounted to 71.7 percent, showing no major changes during the five-year period. The share of electricity was 12.7 percent, somewhat less than in the two preceding years, i.e. almost the same as in the beginning of the period
razdoblja. Udjel pare i vrele vode iznosio je 10,2 posto pa se iz prezentiranih podataka može zaključiti da se taj udjel laganim tempom neprestano smanjuje. Udjel plinovitih goriva u 2000. godini bio je na najvišoj razini i iznosio 4,3 posto. Najveći udjel u 2000. godini ostvarila su i kruta goriva, premda se tu radi o manjoj količini energije, odnosno o udjelu od 1,1 posto.
U sljedećoj tablici, odnosno na sljedećoj slici analizirana je proizvodnja transformiranih oblika energije u pojedinim postrojenjima. U odnosu na prethodnu godinu ostvareno je smanjenje proizvodnje u svim postrojenjima.
Izraženo u postocima najveće smanjenje dogodilo se u termoelektranama i to za 20,4 posto. U gradskim plinarama smanjenje je iznosilo 13,5 posto, a u hidroelektranama 10,6 posto. U skupinu postrojenja za
energetske transformacije s relativno velikim smanjenjem proizvodnje idu i javne
kotlovnice u kojima je proizvodnja smanjena za 10,2 posto, te javne toplane sa
smanjenjem proizvodnje za 9,7 posto. U ostalim postrojenjima smanjenje proizvodnje nije bilo tako izraženo. Tako je u
industrijskim toplanama i u degazolinaži smanjenje iznosilo 4,5 posto, odnosno 4,4 posto, dok je rafinerijska proizvodnja smanjena za 3,5 posto. Najmanje smanjenje Tablica 2.5.2. Proizvodnja transformirane energije u postrojenjima
1996 1997 1998 PJ % PJ % PJ
observed. The share of steam and hot water amounted to 10.2 percent, thus revealing a moderate downward trend. In 2000 the share of gaseous fuels reached its record value of 4.3 percent. Solid fuels participated in 2000 with the highest share, although a minor energy quantity, i.e. 1.1 percent.
When considering the energy transformation output according to different types of facili- ties it is noticeable that a decrease was realised in most of them. The most promi- nent decrease was realised at thermal power plants and it amounted to 20.4 percent. In city gasworks the production decrease amounted 13.5 percent and in hydro power plants 10.6 percent. The group of facilities which recorded a relatively large decrease includes public heating plants, where the production dropped by 10.2 percent, and public cogeneration plants with the produc- tion drop of 9.7 percent. In other facilities the production drop wasn't so prominent.
Thus, in industrial cogeneration plants and the NGL plant the decrease amounted to 4.5 percent, i.e. 4.4 percent, while the refineries recorded a decline of 3.5 percent. The smallest decrease of merely 0.1 percent was realised in industrial heating plants. The production analysis of thermal power plants, industrial heating plants, oil refineries and
1999 PJ %
2000 PJ
2000/99
% Hidroelektrane
Hydro Power Plants Termoelektrane Thermal Power Plants Javne toplane
Public Cogeneration Plants Javne kotlovnice
Public Heating Plants Industrijske toplane
Industrial Cogeneration Plants Industrijske kotlovnice Industrial Heating Plants Rafinerije
Petroleum Refineries Degazolinaža NGL Plant Gradske plinare Gasworks UKUPNO TOTAL
26,02 8,8 19,07 6,5 19,68 6,6 23,73 7,4 21,21 7,0 -10,6 7,02 2,4 10,69 3,7 14,25 4,8 14,78 3,7 11,77 3,9 -20,4 13,76 4,7 13,86 4,7 13,75 4,6 13,63 4,3 12,31 4,1 -9,7 2,72 0,9 2,63 0,9 2,53 0,9 3,02 0,9 2,71 0,9 -10,2 15,35 5,2 14,62 5,0 11,66 3,9 14,27 4,5 13,63 4,5 -4,5 7,14 2,4 7,35 2,5 7,79 2,6 7,86 2,5 7,86 2,6 -0,1
212,61 71,9 213,36 73,0 216,50 73,1 232,76 72,7 224,69 73,9 -3,5 10,65 3,6 10,43 3,6 9,38 3,2 9,74 3,0 9,32 3,1 -4,4 0,40 0,1 0,42 0,1 0,48 0,1 0,46 0,1 0,40 0,1 -13,5 295,67 100,0 292,44 100,0 296,02 100,0 320,26 100,0 303,89 100,0 -5,1
Table 2.5.2. Energy Transformation Outputs by Plants
od samo 0,1 posto ostvareno je u industrijskim kotlovnicama. Analizom cjelokupnog petogodišnjeg razdoblja, u proizvodnji termoelektrana, industrijskih kotlovnica, rafinerija nafte i gradskih plinara može se uočiti trend porasta proizvodnje.
Tako je prosječna godišnja stopa povećanja proizvodnje u termoelektranama iznosila 13,8 posto, u industrijskim kotlovnicama 2,4 posto, a u rafinerijama nafte 1,4 posto.
Ostala postrojenja ostvarila su negativan trend u kretanju proizvodnje. Proizvodnja u hidroelektranama smanjivala se prosječno za 5 posto godišnje, u degazolinaži za 3,3 posto te u industrijskim i javnim toplanama za 2,9 posto, odnosno 2,7 posto. Proizvodnja u javnim kotlovnicama nije se značajnije promijenila, a prosječna godišnja stopa iznosila je samo -0,1 posto.
city gasworks for the whole five-year period reveals a consumption increase trend. Thus, the average annual increase rate at thermal power plants amounted to 13.8, at industrial heating plants 2.4 and at refineries 1.4 percent. Other facilities recorded a negative production trend: hydro power plant produc- tion decreased by 5 percent annually, the NGL plant's production by 3.3 percent, and industrial and public cogeneration plants by 2.9, i.e. 2.7 percent respectively. The production of public heating plants showed no significant change and the average annual rate amounted to merely -0.1 percent.
Slika 2.5.2. Proizvodnja transformiranih oblika energije u postrojenjima
Figure 2.5.2. Energy Transformation Outputs by Plants U udjelima pojedinih postrojenja za
energetske transformacije, tijekom 2000.
godine nije došlo do značajnijih promjena. S kudikamo najvećim udjelom u proizvodnji transformirane energije sudjelovale su rafinerije nafte, a njihov je udjel u 2000.
godini još malo povećan u odnosu na prethodno razdoblje tako da je iznosio skoro 74 posto. Iza rafinerija nafte u strukturi proizvodnje transformirane energije slijede hidroelektrane, ali je njihov udjel iznosio samo 7 posto i bio je malo manji u odnosu na prethodnu godinu. Udjel industrijskih toplana iznosio je 4,5 posto te je bio na istoj razini kao i prethodne godine, odnosno malo niži prema ostvarenju u početnim godinama promatranog razdoblja. U odnosu na 1999.
godinu smanjen je udjel javnih toplana i termoelektrana. Proizvodnja energije u
The shares of individual plant types estab- lished in the previous period didn't show any important changes during 2000. Thus, oil refineries realised the largest share in the energy transformation outputs, which in 2000 amounted to almost 74 percent. They are followed by hydro power plants, the share of which was only 7 percent, i.e.
slightly lower compared to the preceding year. The share of industrial cogeneration plants amounted to 4.5 percent, thus equal- ling the one from the previous year, i.e.
somewhat lower compared to the initial years of the observation period. The share of thermal power plants and public
cogeneration plants declined compared to 1999. Energy production at public cogeneration plants participated with 4.1 percent and their share dropped continu-
javnim toplanama sudjelovala je sa 4,1 posto i njihov se udjel kontinuirano smanjivao tijekom petogodišnjeg razdoblja. Udjel termoelektrana iznosio je 3,9 posto, što je niža razina u odnosu na dvije prethodne godine, ali malo viša u odnosu na početak razdoblja. Udjel degazolinaže i industrijskih kotlovnica iznosio je 3,1 posto, odnosno 2,6 posto. Najniže udjele u proizvodnji
transformirane energije ostvarile su javne kotlovnice i gradske plinare, oni su iznosili 0,9 posto, odnosno 0,1 posto i tijekom petogodišnjeg razdoblja nisu se mijenjali.
Ukupna proizvodnja transformirane energije u Hrvatskoj veća je u odnosu na ukupnu potrošnju, a razlika predstavlja saldo izvoza i uvoza transformirane energije. Pri tome je uvoz električne energije veći od izvoza, dok se tekuća goriva uglavnom izvoze. Odnos proizvodnje, potrošnje i izvoza
transformirane energije prikazan je na sljedećoj slici. Kao što je već rečeno proizvodnja transformirane energije smanjena je u odnosu na prethodnu godinu za 5,1 posto, dok je ukupna potrošnja smanjena ža 7,2 posto. Iz tih odnosa proizlazi da je izvoz transformirane energije iz Hrvatske povećan za 7,9 posto te je iznosio malo više od 48 PJ. Prema tome od ukupne proizvodnje transformirane energije u Hrvatskoj je utrošeno malo više od 84 posto, odnosno izvoz je sudjelovao s malo manje od 16 posto. Ako se promatra cijelo petogodišnje razdoblje onda se u proizvodnji i potrošnji može uočiti trend porasta s prosječnim godišnjim stopama 0,7 posto, odnosno 1,6 posto, dok se izvoz smanjivao s prosječnom godišnjom stopom 3,5 posto.
ously during the five-year period. The share of thermal power plants amounted to 3.9 percent, i.e. less than in the preceding two years, but slightly more than at the beginning of the period. The share of the NGL plant and the industrial heating plants amounted to 3.1 and 2.6 percent respectively. Public heating plants and city gasworks participated with the smallest shares. They amounted to 0.9, i.e. 0.1 percent respectively, remaining stable during the five-year period.
In 2000 the output of converted energy in Croatia exceeded the total consumption and the difference between the production and consumption represents the balance of imported and exported converted energy.
Import of electricity exceeded the export, while liquid fuels were mostly exported.
The relation among the production, con- sumption and export is shown in the follow- ing figure. As it has already been mentioned, compared to the previous year the produced converted energy decreased by 5.1 percent, while the total consumption dropped by 7.2 percent. This reveals that the converted energy export from Croatia grew by 7.9 percent and slightly exceeded 48 PJ. Accord- ingly, a little more than 84 percent of the total converted energy production was consumed in Croatia, i.e. export participated with some 16 percent. If the whole five-year period is viewed, production and consump- tion reveal an upward trend with average annual rates of 0.7 and 1.6 percent respec- tively, while the average export share drop amounted to 3.5 percent annually.
Slika 2.5.3. Proizvodnja, potrošnja i izvoz transformirane energije
^rodl.-cttan
Export
Coi:suniDfJO:
350 300 250 200 150 100 50
0 1398 1997
Figure 2.5.3. Transformed Energy Production, Consumption and Export
