Energy in Croatia 2003. Annual Energy Report

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2003.

Godišnji energetski pregled

ENERGY IN CROATIA 2003

Annual Energy Report

oauzetnistva

Republic of Croatia

Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship

1. OSNOVNI PODACI 0 HRVATSKOJ 2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2003.

2. i. Uvod

2.2. Proizvodnja primarne energije 2.3. Uvoz i izvoz energije

2.4. Ukupna potrošnja energije 2.5. Energija za energetske

transformacije

2.6. Proizvodnja transformiranjih oblika energije

2.7. Gubici energetskih transformacija 2.8. Potrošnja transformiranih oblika

energije

2.9. Energija za pogon energetskih postrojenja

2.10. Struktura ukupno utrošene energije 2.11. Neposredna potrošnja energije 2.12. Potrošnja energije u industriji 2.13. Potrošnja energyije u prometu 2.14. Potrošnja energije u općoj potrošnji 3. OTALI PODACI 0 ENERGETSKOM

SUSTAVU 3.1. Rezerve energije

3.2. Kapaciteti energetskog sustava 3.3. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz

energetskog sektora 3.4. Klimatološki pokazatelji

4. GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI

4 BASIC DATA ON CROATIA 8 ENERGY IN CROATIA 2003 10 Introduction

16 Primary Energy Production 21 Energy Import and Export 25 Total Primary Energy Supply 3 1 Energy Transfomration Input 36 Energy Transformation Output 4 1 Energy Conversion Losses

44 Consumption of Transformed Energy Forms 52 Energy Sector Own Use

57 Total Primary Energy Supply by Sectors 62 Final Energy Demand

66 Final Energy Demand in Industry 71 Final Energy Deman in Trasnport 76 Final Energy Demand in Other Sectors 8 2 OTHER ENERGY SYSTEM DATA 84 Energy Reserves

86 Energy System Capacities

98 Air Pollutant Emission from Energy Sector 105 Climate Indicators

110 ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS

5. CIJENE ENERGIJE 5.1. Cijene naftnih derivata 5.2. Cijene prirodnog plina 5.3. Cijene električne energije

118 ENERGY PRICES 120 Petroleum Product Prices 122 Natural Gas Prices 124 Electricity Prices

6. ENERGETSKE BILANCE I PRILOZI

126

Poštovani čitatelji,

s osobitim zadovoljstvom predstavljamo vam dvanaesto izdanje energetskog pregleda "Energija u Hrvatskoj" čijim objavljivanjem Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nastavlja s informiranjem domaće i inozemne javnosti o odnosima i kretanjima u hrvatskom energetskom sustavu.

U pregledu su na prepoznatljiv i već uobičajen način prikazane sve karakteristične veličine hrvatskog energetskog sustava ostvarene u 2003.

godini, kao i razvoj tih veličina tijekom duljeg proteklog razdoblja. Prikazan je, također, i mogući razvoj temeljnih veličina energetskog sustava u budućem razdoblju.

Ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj u 2003. godini bila je veća za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je bruto domaći proizvod povećan za 4,3 posto, što znači da je energetska intenzivnost, potrošnja energije za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda, povećana za 0,9 posto. U odnosu na prosjek u Europskoj uniji energetska intenzivnost u Hrvatskoj veća je za približno 32 posto.

Ukupna proizvodnja primarne energije smanjena je u 2003. godini za 1,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, pa je vlastita opskrbljenost energijom smanjena na do sada najnižu razinu od 46,4 posto. Ostatak potrebne energije osiguran je iz uvoza, koji je u 2003. godini povećan za 1,7 posto.

U strukturi ukupno utrošene energije smanjeni su samo gubici energetskih transformacija, dok su sve ostale kategorije potrošnje povećane. Ukupna neposredna potrošnja energije povećana je u 2003.

godini za 6,7 posto, pri čemu potrošnja energije u industriji za 2,5 posto, u prometu za 7,6 posto i u sektoru opće potrošnje za 8 posto.

Dear Reader,

We are very pleased to present to you the twelfth edition of the annual energy report Energy in Croatia, published by the Croatian Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship. Our reports have kept our domestic and international audience continuously informed about the latest relations and developments in the Croatian energy system.

In its familiar fashion, the latest issue of our annual report presents all characteristic indicators of the Croatian energy system in 2003, outlines their development over a longer past period, and suggests a future course of development of basic energy system indicators.

Total primary energy supply in the Republic of Croatia in 2003 was 5.2 percent higher compared to the previous year. The gross domestic product increased by 4.3 percent over the same period. This means that energy intensity, primary energy supply per unit of gross domestic product, increased by 0.9 percent. Compared to the European Union average Croatian energy intensity was approximately 32 percent higher.

Total primary energy production, on the other hand, decreased by 1.1 percent compared to 2002.

This means that primary energy self-supply, which fell to 46.4 percent, reached its lowest level to- date in the observed period. The remaining energy needs were met by imports, which increased by 1.7 percent.

In the structure of total primary energy supply, decrease has been observed only in energy conversion losses, while all the other categories increased. Final energy demand increased by 6.7 percent in 2003, with the levels recorded in different sectors ranging from 2.5 percent in industry to 7.5 and 8 percent in transport and other sectors, respectively.

U potrošnji pojedinih oblika energije ostvareno je povećanje u potrošnji skoro svih oblika energije, a samo je u potrošnji prirodnog plina došlo do stagnacije. To je rezultat smanjenja potrošnje prirodnog plina u sektoru energetskih transformacija i intenzivnog povećanja njegove neposredne potrošnje za 9,2 posto. Također, treba naglasiti stalno povećanje potrošnje električne energije koje je u 2003. godini poraslo za 4,8 posto. Oblici energije s najvećim porastom potrošnje u 2003.

godini su ugljen (16 posto) i dizelsko gorivo (15 posto). Suprotno brzom porastu potrošnje dizelskog goriva, ukupna potrošnja motornog benzina stagnira, kao rezultat smanjenja potrošnje olovnog motornog benzina za 31,6 posto i porasta potrošnje bezolovnog motornog benzina za 7,4 posto.

Osim energetskih podataka u pregledu su prikazani i ostali zanimljivi pokazatelji o hrvatskom energetskom sustavu poput cijena pojedinih oblika energije, kapaciteta energetskog sustava, pričuva primarnih oblika energije te emisija onečišćujućih tvari iz energetskog sektora.

In terms of final energy demand, an increase has been recorded in all energy forms except natural gas, whose consumption showed stagnation.

This is due to lower consumption in the energy transformation sector and a significant 9.2—percent increase in its final energy demand. A continuous increase in electricity consumption - which reached 4.8 percent in the observed period - is worth noting. Energy forms which recorded highest consumption increase levels in 2003 are coal (16 percent) and diesel fuel (15 percent). In contrast to the fast increase in diesel fuel consumption, motor gasoline consumption has been stagnating due to a 31.6-percent decrease in leaded motor gasoline consumption and a 7.4-percent increase in the consumption of unleaded motor gasoline.

Apart from basic energy data, the report offers numerous other interesting indicators involved in the Croatian energy system, such as energy form prices, primary energy reserves and air-pollutant emissions from energy sectors.

U Zagrebu, 25. studenog 2004. godine In Zagreb, November 25, 2004

OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ

GENERAL DATA ON CROATIA

1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ 1. GENERAL DATA ON CROATIA

Površina 56.594 km2

Area 56,594 km2

Površina teritorijalnog mora 31.067 km2

Territorial waters area 31,067 km2

Duljina obalne linije s otocima 5.835 km

Length of coastline with islands 5,835 km

Duljina kopnene granice 2.028 km

Length of terrestrial border 2,028 km

Broj otoka (naseljeno 66) 1.185

Number of islands (66 inhabited) 1,185

Broj stanovnika (popis 2001.) 4.437.000

Population (census 2001) 4,437,000

Glavni grad

Zagreb (779.145 stanovnika)

Capital Zagreb (779,145 inhabitants)

Vjeroispovijesti

Rimokatolička, pravoslavna, muslimanska, židovska, protestantska i druge

Religions Roman Catholic, Orthodox, Islamic, Jewish, Protestant and others

Jezik Hrvatski

Language Croatian

Novčana jedinica Kuna (kn)

Currency Kuna (kn)

Politički sustav

Parlamentarna demokracija

Political system Parliamentary democracy

Sveučilišta

Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar

Universities Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar

Nacionalni parkovi

Plitvička jezera, Krka, Paklenica, Mljet, Risnjak, Brijuni, Kornati, Sjeverni Velebit

National parks The Plitvice Lakes, Krka, Paklenica, Mljet, Risnjak, Brijuni, Kornati, Sjeverni Velebit

Otoci veći od 100 km²

Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet

Adriatic islands bigger than 100 km² Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2003

ENERGY IN CROATIA 2003

2.2. Proizvodnja primarne energije Primary Energy Production 2.3. Uvoz i izvoz energije

Energy Import and Export 2.4. Ukupna potrošnja energije

Total Primary Energy Supply

2.5. Energija za energetske transformacije Energy Transformation Input

2.6. Proizvodnja transformiranjih oblika energije Energy Transformation Output

2.7. Gubici energetskih transformacija Energy Conversion Losses

2.8. Potrošnja transformiranih oblika energije Consumption of Tranformed Energy Forms 2.9. Energija za pogon energetskih postrojenja

Energy Sector Own Use

2.10. Struktura ukupno utrošene energije Total Primary Energy Supply by Sectors 2.11. Neposredna potrošnja energije

Final Energy Demand

2.12. Potrošnja energije u industriji Final Energy Demand in Industry 2.13. Potrošnja energyije u prometu

Final Energy Demand in Transport 2.14. Potrošnja energije u općoj potrošnji

Final Energy Demand in Other Sectors

2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2003.

2.1. Uvod

1,20

2. ENERGY IN CROATIA 2003 2.1. Introduction

1,05 1,00 0,95

0,90

1998.

-GDP

1999. 2000.

•GEC • NEC

2001.

• TPES/GDP

2002.

•GEC/GDP

2003.

• NEC/GDP Slika 2.1.1. Osnovni pokazatelji razvoja

Kratice na slici 2.1.1. imaju sljedeće značenje:

TPESGDP GECNEC

bruto domaći proizvod;

ukupna potrošnja energije;

ukupna potrošnja električne energije;

neto potrošnja električne energije (bez gubitaka);

TPES/GDP energetska intenzivnost ukupno utrošene energije, veličina koja pokazuje ukupno utrošenu energiju za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda;

GEC/GDP energetska intenzivnost ukupne potrošnje električne energije, veličina koja pokazuje prosječnu bruto potrošnju električne energije za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda;

NEC/GDP energetska intenzivnost neto potrošnje električne energije, veličina koja pokazuje prosječnu potrošnju električne energije bez gubitaka za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda.

Figure 2.1.1. Main Development Indicators Abbreviations used in Figure 2.1.1. represent the following:

GDP Gross Domestic Product;

TPES Total Primary Energy Supply;

GEC Gross Electricity Consumption;

NEC Net Electricity Consumption (losses excluded);

TPES/GDP energy intensity of the total primary energy supply, the measurement showing the total primary energy supply per unit of gross domestic product;

GEC/GDP energy intensity of gross electricity consumption, the measurement showing average electricity consumption per unit of gross domestic product;

NEC/GDP energy intensity of net electricity consumption, the measurement showing average loss-free electricity consumption per unit of gross domestic product;

je za 4,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupna potrošnja energije bila je veća za 5,2 posto, a bruto potrošnja električne energije za 4,8 posto. Istodobno, neto potrošnja električne energije povećana je za samo 2,3 posto jer su gubici električne energije u prijenosu i razdiobi rasli brže u odnosu na potrošnju. Tijekom razdoblja od 1988.

do 2003. godine, bruto domaći proizvod ostvario je porast s prosječnom godišnjom stopom od 3 posto, dok su ukupna potrošnja energije i bruto potrošnja električne energije porasle prosječno za 2,3 posto, odnosno za 3 posto. Neto potrošnja električne energije povećala se u prosjeku za 3,3 posto godišnje.

domestic product by 4.3 percent in relation to the previous year. The total primary energy supply grew by 5.2 percent, i.e. gross electricity consumption by 4.8 percent. At the same time, net electricity consumption grew only by 2.3 percent due to faster growth of the losses in electricity transmission and distribution, in relation to production. During the period from 1988 to 2003, the gross domestic product realised an increase by average annual rate of 3 percent, while total primary energy supply grew by average annual rate of 2.3 percent, gross electricity consumption by 3 percent and net electricity consumption by 3.3 percent.

500 450 400 350

•t 300 250 200 150 100 50

0 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Slika 2.1.2. Ukupna potrošnja energije Figure 2.1.2. Total Priamry Energy Supply

Ukupna energija utrošena za ostvarenje jedne jedinice bruto domaćeg proizvoda - energetska intenzivnost - povećana je tijekom 2003. godine za 0,9 posto. Također je povećana i energetska intenzivnost bruto potrošnje električne energije, i to za 0,5 posto. Intenzivnost neto potrošnje električne

In 2003 total energy consumed for the realisation of one unit of gross domestic product - energy intensity increased by 0.9 percent. Energy intensity of gross electricity consumption also increased by 0.5 percent. The energy intensity of net electricity consumption realised a positive change and was

energije ostvarila je pozitivnu promjenu jer je smanjena za 2,1 posto. Energetska intenzivnost bruto potrošnje električne energije približno je na jednakoj razini kao i u 1998. godini, dok je intenzivnost neto utrošene električne energije ostvarila povećanje s prosječnom godišnjom stopom od 0,3 posto.

decreased by 2.1 percent. Energy intensity of gross electricity consumption was approximately at the same level as in year 1988, while the energy intensity of net electricity consumption realised an increase with average annual rate of 0.3 percent.

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Bruto potrošnja - Gross Consumption

Gubici prijenosa i distribucije - Transmission and Distribution Losses Neto potrošnja (bez gubitaka) - Net Consumption (losses excluded)

Slika 2.I.3. Potrošnja električne energije Figure 2.1.3. Electricity Consumption

Još nije dostignuta razina potrošnje iz 1988.g.

Ukupna potrošnja energije u 2003. godini iznosila je 395,93 PJ, što predstavlja povećanje od 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom proteklog petogodišnjeg razdoblja ona se povećala prosječno 2,3 posto godišnje. U odnosu na minimalnu potrošnju ostvarenu 1992. godine, ukupna potrošnja energije veća je za 32,4 posto, ali još nije dostignuta razina iz 1988. godine prema kojoj je ona manja za 8,3 posto. Bruto potrošnja električne energije u 2003. godini povećana je za 4,8 posto, a neto potrošnja za 2,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno su gubici bili veći za čak 22,5 posto. Od 1992. godine, kada je ostvarena najniža

Still not achieved primary energy supply level from year 1988

In 2003 total primary energy supply amounted to 395.93 PJ which represents a 5.2 percent increase compared to the previous year. During the past five-year period total primary energy supply increased with average annual rate of 2.3 percent. In comparison to minimal consumption realised in year 1992, total primary energy supply was 32.4 percent higher, but still the achieved level remains 8.3 percent lower compared to the level in year 1988. In 2003 gross electricity consumption grew by 4.8 percent and net consumption by 2.1 percent in relation to the previous year. At the same time, losses increase was as many as 22.5

razina potrošnje električne energije, zabilježen je neprekidni porast bruto i neto potrošnje električne energije. Prosječna godišnja stopa porasta bruto i neto potrošnje električne energije u zadnjih šest godina iznosila je 3 posto, odnosno 3,3 posto.

Ostvarena bruto potrošnja električne energije od 16.561,8 GWh u 2003. godini najveća je do sada, te je veća za 4,4 posto u odnosu na 1988. godinu Neto potrošnja električne energije još uvijek je manja u odnosu na razinu iz 1988. godine i to za 2,1 posto.

percent. Since 1992, when the lowest level of electricity consumption was realised, a continuous increase in gross and net electricity consumption was registered. In the last six years gross electricity consumption and net electricity consumption increased by average annual rate of 3 percent and 3.3 percent respectively. Achieved gross electricity consumption in 2003 amounted to 16,561.8 GWh which is the highest yet, and remains 4.4 percent higher than the 1988 consumption. Net electricity consumption still remains 2.1 percent below the level in 1988.

BDP u Hrvatskoj manji za 59,6 % u odnosu na prosjek EU 15

Na slici 2.1.4. dana je usporedba bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika ostvarenog u Hrvatskoj s odgovarajućim vrijednostima ostvarenim u europskim zemljama, SAD-u i Japanu.

Određen primjenom pariteta kupovne moći, bruto domaći proizvod iznosio je približno 9.270 US$ 95 po stanovniku. U odnosu na prethodnu godinu povećan je za 4,4 posto, dok je prosječna godišnja stopa porasta u razdoblju od 1988. do 2003. godine iznosila 3 posto.

45000

40000

I 35000

•§ 30000

I

mo O 25000 v)

c 20000

| 15000

GDP in Croatia 59.6 % lower than EU 15 average

Figure 2.1.4. shows the comparison of gross domestic product per capita achieved in Croatia and in different countries in Europe, USA and Japan.

Gross domestic product, defined by the application of purchasing power parity, amounted to 9,270 US$

95 per capita. In relation to the previous year, it increased by 4.4 percent, while the average annual rate of increase in the period from 1988 to 2003 amounted to 3 percent.

in 10000

5000

1

1

_. .. .1 .... 11 _ .

rt t It I _{m " t}

1 1 ^{1 1}

i—

1

—

1 ¹

i

i ^{iii I 1}

^{1 i •}

Slika 2.1.4. Bruto domaći proizvod u Hrvatskoj i izarabnim zemljama - PKM

Figure 2.1.4. Gross Domestic Product in Croatia and Selected Countries - PPP

U odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU 15), bruto domaći proizvod po stanovniku bio je manji za 59,6 posto. U trinaest europskih zemalja ostvarene su manje vrijednosti nego u Hrvatskoj.

Na slikama 2.1.5. i 2.1.6. prikazane su energetske intenzivnosti ukupne potrošnje energije i bruto potrošnje električne energije, tj. ukupna potrošnja energije, odnosno ukupna potrošnja električne energije potrebna da bi se ostvarila jedinica bruto domaćeg proizvoda, pri čemu je bruto domaći proizvod određen primjenom pariteta kupovne moći.

U 2003. godini je za ostvarenje tisuću US$ 95 bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj utrošeno 230 kg ekvivalentne nafte ukupne energije, što je za 32,2 posto veća razina u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU 15). Povoljnije vrijednosti ostvarene su u 19 zemalja, dok je u preostalim zemljama energetska intenzivnost bila nepovoljnija.

Ukupna potrošnja električne energije za tisuću US$

95 bruto domaćeg proizvoda u Hrvatskoj u 2003.

godini iznosila je 402 kWh, što je za 29,1 posto više u odnosu na europski prosjek. U dvadeset i jednoj zemlji potrošnja električne energije bila je manja, a preostalih devetnaest zemalja imalo je nepovoljniju intenzivnost električne energije.

650 600 550

Compared to the average level realised in the European Union (EU 15), gross domestic product per capita was 59.6 percent lower. Thirteen other European countries achieved levels lower than Croatia.

Figures 2.1.5. and 2.1.6. show energy intensities of the total primary energy supply and the gross electricity consumed i.e. total primary energy supply and gross electricity consumption per unit of gross domestic product where the gross domestic product was determined by the application of the purchasing power parity. In 2003 in order to realise 1,000 US$

of the gross domestic product in Republic of Croatia 230 kg of oil equivalent of the total energy had to be consumed, which is a 32.2 percent higher than the EU 15 average. More favourable levels were achieved in nineteen countries while the others realised less favourable energy intensity. In 2003 in order to achieve a 1,000 US$ 95 of gross domestic product in Croatia gross electricity consumed was 402 kWh, which is a 29.1 percent more than the European average. Twenty one countries had lower electricity consumption than Croatia, and remaining nineteen countries had a less favourable intensity of gross electricity consumption.

w

3

400 350

»300

§250

vo 5 200

i 150

100 50

0

II 1 1 11

—

111 1 1

s

i 2 - * s

X I- u. N K £ K Z O H " «) (J S > Cd CO ^ U)

o u-i a

3 =

Slika 2.I.5. Energetska intenzivnost ukupne potrošnje energije - PKM

Figure 2.1.5. Total Primary Energy Supply Intensity - PPP

1100 1000 900 800 700 600 S 500

400 300 200 100 0

_

1

¹

|

•'"• ^ 1 ' " ' " " • ~ t

...

Mi .-.4-L ^ - J :

I J - 4 l i :

i

! ! •

i i i 1 j

• 1 1 i i i 1 1 J

i .. 4

1 ^{f M} i ' u -.': ..

ui co ⁼

O Of 1/1 O Z -I

• g i s i

Slika 2.1.6. Intenzivnost bruto potrošnje električne energije - PKM

Figure 2.1.6. Gross Consumption Electricity Intensity -PPP

2.2. Proizvodnja primarne energije 2.2. Primary Energy Production

Tablica 2.2.1. Proizvodnja primarne energije Table 2.2.1. Primary Energy Production

Ugljen Coal

Ogrjevno drvo Fuel Wood Sirova nafta Crude Oil Prirodni plin Natural Gas Vodne snage

Hydro Power UKUPNO TOTAL

1998.

1,28 15,63 58,17 55,77 52,91 183,75

1999.

0,37 13,92 54,68 55,62 61,86 186,46

2000.

PJ

0,00 15,64 51,35 59,40 56,93 183,32

2001.

0,00 12,24 47,52 70,86 65,51 196,12

2002.

0,00 12,39 47,00 74,53 52,01 185,94

2003. '

0,00 15,96 44,61 76,83 46,48 183,87

'2003./02.

28,8 -5,1

TD 3,1 -10,6

- M

1998.-03.

<o

0,4 -5,2 6,6 -2,6

300

250

200

2 150

50

1

r"

i ^{mm 41 • •}

Ugljen - Coal

•> Prirodni plin - Natural Gas

Drvo i biomasa - Biomass Vodne snage - Hydro Power

Sirova nafta - Crude Oil Obnovljivi izvori - Renewables Slika 2.2.1. Proizvodnja primarne energije Figure 2.2.1. Primary Energy Production

nastavljeno je u 2003. godini, pa je ukupna proizvodnja bila manja za 1,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Smanjena je energija iskorištenih vodnih snaga i proizvodnja sirove nafte, dok je proizvodnja prirodnog plina i ogrjevnog drva povećana. U Hrvatskoj se od 1999. godine ne proizvodi ugljen. U vremenskom razdoblju od 1998.

do 2003. godine primjetan je trend smanjenja proizvodnje sirove nafte s prosječnom godišnjom stopom od 5,2 posto, kao i trend smanjenja energije vodnih snaga zbog hidroloških prilika. Proizvodnja prirodnog plina povećala se uz prosječnu godišnju stopu od 6,6 posto, a ostvaren je i blagi trend povećanja proizvodnje ogrjevnog drva.

Na slici 2.2.1. prikazan je razvoj proizvodnje primarne energije u proteklom razdoblju od 1988.

do 2003. godine, kao i predviđanja za budućnost.

U budućnosti se predviđa smanjenje proizvodnje primarne energije koju bi trebali nadomjestiti obnovljivi izvori.

2030. godine tri četvrtine proizvodnje primarne energije iz obnovljivih izvora

Udjeli pojedinih oblika energije u ukupno proizvedenoj primarnoj energiji za tri karakteristične godine prikazani su na slici 2.2.2. U 2003. godini udjel prirodnog plina bio je najveći i iznosio je 41,8 posto. Jednako tako sa značajnim udjelima sudjelovale su vodne snage i sirova nafta. U odnosu na prilike u 1988. godini, udjel prirodnog plina značajno je povećan, udjeli sirove nafte i vodnih snaga su smanjeni, dok se udjel ogrjevnog drva nije značajnije mijenjao.

U budućnosti će se smanjivati udjel sirove nafte i prirodnog plina, pa će oni u 2030. godini sudjelovati s približno 25 posto. Preostale tri četvrtine proizvodnje primarne energije činit će obnovljivi izvori energije.

continued in 2003, so that 1.1 percent less energy was produced compared to the previous year. Hydro power production and crude oil saw a decrease, while the consumption of natural gas and fuel wood increased. Since 1999 there is no coal production in Croatia. During the 1998 - 2003 period crude oil production recorded a decreasing trend by annual average rate of 5.2 percent. Due to hydrological conditions the same trend was recorded for hydro power production. Natural gas production increased by annual average rate of 6.6 percent, while slightly increasing trend was recorded for fuel wood consumption as well.

Figure 2.2.1. shows development of primary energy production from 1988 to 2003 as well as estimate until year 2030. It is expected that in the future primary energy production is going to be partly replaced with renewable energy sources.

In 2030 three quarters of primary energy production from renewables

Figure 2.2.2. displays the development of individual energy form shares in primary energy production for three reference years. In 2002 natural gas share was greatest and amounted up to 41.8 percent. Significant shares were also those of hydro power and crude oil. Compared to 1988, natural gas share increased considerably, crude oil and hydro power shares decreased while fuel wood share did not change notably.

For the future a decrease of crude oil and natural gas share is expected and 2030 participation estimate is 25 percent. Other three quarters of primary energy production will come from renewable sources.

Ugljen - Coal 0,7%

Vodne snage - Hydro Power 28,8% ~---

i r Ogrjevno drvo - Fuel Wood I I 8,5%

Sirova nafta - Crude Oil 31,7%

Prirodni plin - Natural Gas 30,3%

Vodne snage - Hydro Power 25,3%

Ogrjevno drvo - Fuel Wood 8,7%

Sirova nafta - Crude Oil 24,3%

Obnovljivi izvori - Renewables 23,6%

Vodne snage - Hydro Power 31,9%

Prirodni plin - Natural Gas 41,8%

Ogrjevno drvo - Fuel Wood 19,6%

Sirova nafta - Crude Oil 9,5%

Prirodni plin - Natural Gas 15,4%

Slika 2.2.2. Udjeli u proizvodnji primarne energije Figure 2.2.2. Shares in Primary Energy Production

Na četiri sljedeće slike prikazana je proizvodnja primarne energije po glavi stanovnika, kao i specifična proizvodnja prirodnog plina, sirove nafte i hidroelektrične energije u Hrvatskoj i u četrdeset drugih zemalja, uključujući i Europsku uniju (EU 15). U ukupnoj proizvodnji primarne energije, povoljnija situacija u odnosu na prilike u Hrvatskoj vidi se u dvadeset i sedam zemalja, uglavnom zbog korištenja nuklearne energije. U proizvodnji prirodnog plina veća specifična proizvodnja ostvarena je u osam zemalja, u proizvodnji sirove nafte u sedam zemalja te u proizvodnji električne energije u hidroelektranama u deset zemalja.

The following four figures display the primary energy production per capita and specific natural gas, crude oil and hydro power production for Croatia and forty other countries, including European Union countries (EU 15). More favourable primary energy production was realised in twenty- seven other countries, mainly due to nuclear energy exploitation. Higher specific production of natural gas was recorded in eight countries, of crude oil in seven countries and that of hydro power in ten countries.

Slika 2.2.3. Proizvodnja primarne energije po stanovniku Figure 2.2.3. Primary Energy Production per Capita

3500

>

U)

u. -• n uto

1U N U ne

a

(A 1-4 omi

lit

am _{t -}a _{in <} ^{t 1}

2 3 Slika 2.2.4. Proizvodnja prirodnog plina po stanovniku Figure 2.2.4. Natural Gas Production per Capita

3500

3000

2500

g 2000

Ol

1500

1000

500

1

1 I

i. .(...

; ti

! H( H

•

• •

O g U tf> K U & (9 >

3 10

Slika 2.2.5. Proizvodnja sirove nafte po stanovniku Figure 2.2.5. Crude Oil Production per Capita

8000

7000

16000

$5000c

4000

£I«

C

3000 2000 1000

1 1 I I-'

; i \ \ i i r ~ ' • 1

I I

1

r

UMI T ¹¹

^{11 l i II 1 1 1}

^{• •}

Slika 2.2.6. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama po stanovniku

Figure 2.2.6. Hydro Electrcity Production per Capita

2.3. Uvoz i izvoz energije

Tablica 2.3.1. Uvoz energije

2.3. Energy Import and Export

Table 2.3.1. Energy Import

Ugljen i koks Coal and Coke Sirova nafta Crude Oil Derivati nafte Petroleum Products Prirodni plin Natural Gas Električna energija Electricity UKUPNO TOTAL

1998.

8,17 148,07

28,07 37,54

13,62 235,47

1999.

10,53 189,41

19,55 37,71 10,64 267,83

2000.

20,89 165,57

9,31 37,67 15,79 249,23

2001.

PJ 18,49 165,72

20,11 36,83 13,48 254,63

2002.

25,13 180,86

34,07 36,87 14,14 291,07

2003. 'I 2003./O2.

°/

27,54

182,41 31,08 38,72 16,12 295,88

9,6 0,9 -8,8 !

• 5,0 14,0 j

i"i,7

1998.-03.

27,5

4,3 2,1 0,6 3,4

4'7

Povećan uvoz električne energije za 14 %

Podaci 0 uvozu energije u proteklom razdoblju od 1998. do 2003. godine prikazani su u tablici 2.3.1, a razvoj uvoza pojedinih oblika energije prikazan je na slici 2.3.1.

14 % increase in electricity import

Table 2.3.1. presents data on energy imports for the 1998-2003 period, and Figure 2.3.1. shows the development of imports of individual energy forms.

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

• Ugljen i koks - Coal and Coke • Sirova nafta - Crude Oil Derivati nafte - Petroleum Products l Prirodni plin - Natural Gas l Električna energija - Electricity

Slika 2.3.1. Uvoz energije u Hrvatsku Figure 2.3.1. Import of Energy in Croatia

Uvoz energije u Republiku Hrvatsku u 2003.

godini povećan je za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje uvoza ostvareno je za sve oblike energije, osim za derivate nafte čiji uvoz je smanjen za 8,8 posto. Najveće povećanje ostvareno je u uvozu električne energije i ugljena i to za 14 posto, odnosno za 9,6 posto. Uvoz prirodnog plina povećan je za 5 posto, a sirove nafte samo za 0,9 posto.

Tijekom proteklog razdoblja od šest godina, ostvareni su trendovi porasta u uvozu svih oblika energije. Pri tome se najbrže povećavao uvoz ugljena i to s prosječnom godišnjom stopom od čak 27,5 posto. Prosječne godišnje stope povećanja uvoza ostalih oblika energije znatno su umjerenije.

One iznose: za sirovu naftu 4,3 posto, za električnu energiju 3,4 posto, za derivate nafte 2,1 posto i za prirodni plin samo 0,6 posto.

Energy imports into the Republic of Croatia in year 2003 rose by 1.7 percent compared to the previous year. Import of all energy forms increased except for petroleum products import which decreased by 8.8 percent. Highest increases were recorded for electricity and coal imports, 14 and 9.6 percent respectively. Natural gas import increased by 5 percent and crude oil import only by 0.9 percent.

An increase trend is observable during the whole six-year period. Coal imports realised highest annual average growth rate of 27.5 percent. Annual average growth rates of other energy forms were much more moderate. They were: 4.3 percent for crude oil, 3.4 percent for electricity, 2.1 percent for petroleum products and only 0.6 percent for natural gas.

Promjena u strukturi uvozne energije Structural changes in energy import Udjeli pojedinih oblika energije u ukupnoj

uvoznoj energiji prikazani su na slici 2.3.2. i to za dvije karakteristične godine. U promatranom razdoblju došlo je do promjene u strukturi uvozne energije, udjel ugljena značajno je povećan, dok je udjel svih ostalih oblika energije smanjen.

Figure 2.3.2. presents the shares of individual energy forms in the total import for two reference years. During the observed period, the change in the structure of energy imports occurred, coal imports' share increased significantly with all other shares recording a decrease.

Prirodni plin - Natural Gas 15,9%

Derivati nafte - Petroleum Products

11,9%

Električna energija - Electricity

5,8% Ugljen i koks - Coal and Coke

3,5%

Sirova nafta - Crude Oil 62,9%

Električna energija Electricity Prirodni plin - Natural Gas 5,4%

13,1%

Derivati nafte - Petroleum Products

10,5%

Ugljen i koks - Coal and Coke

9,3%

Sirova nafta - Crude Oil 61,7%

Slika 2.3.2. Udjeli u uvoznoj energiji Figure 2.3.2. Shares in Imported Energy

Najznačajniji udjel u uvoznoj energiji u 2003.

godini ima sirova nafta i on je iznosio 61,7 posto.

Udjeli ostalih oblika energije puno su manji, pa je udjel prirodnog plina bio 13,1 posto, derivata nafte 10,5 posto, ugljena 9,3 posto i električne energije 5,4 posto.

In 2003 the highest share in the imported energy was crude oils' share which amounted up to 61.7 percent. Other forms' shares were much lower, natural gas 13.1 percent, petroleum products 10.5 percent, coal 9.3 percent and electricity 5.4 percent.

Tablica 2.3.I. Uvoz energije Table 2.3.1. Energy Import

Ugljen i koks Coal and Coke Sirova nafta Crude Oil Derivati nafte Petroleum Products Prirodni plin

Natural Gas Električna energija Electricity UKUPNO TOTAL

1998.

0,02 1,67 75,49

0,00 1,54 78,72

1999.

0,00 5,51 78,35

0,00

2,14 86,01

2000.

0,26 1,48 73,01 0,00 1,39 76,15

2001.

PJ 0,10 0,00 71,14 8,35 2,12 81,71

2002.

1,28 0,00 68,49 12,31 1,46 83,54

2003.

1,95 0,00 73,06 11,63

2,09 88,73

1

53,0

6,7 j

43,4

156,5

-0,7

6,3 1

3BEK8?uSa

Trend povećanja izvoza energije

Najznačajniji oblici energije koji se izvoze iz Hrvatske su derivati nafte. Osim njih, izvozi se i električna energija, prirodni plin (od 2001. godine) te manje količine krutih goriva. Prikaz strukture izvoza energije nalazi se u tablici 2.3.2. i na slici 2.3.3. U 2003. godini ukupni izvoz energije iz Hrvatske bio je veći za 6,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je najveći porast ostvaren u izvozu električne energije te ugljena i koksa. Izvoz derivata nafte povećan je za 6,7 posto, dok je izvoz prirodnog plina smanjen. I tijekom promatranog šestogodišnjeg razdoblja ostvaren je pozitivan trend porasta izvoza s prosječnom godišnjom stopom od 2,4 posto.

Increasing trend in energy export

The most important energy forms exported from Croatia are petroleum products. Apart from them, forms that are exported are electricity, natural gas (since 2001) and smaller quantities of solid fuels.

Table 2.3.2. and Figure 2.3.3. show energy export structure. In 2003 total energy exports were 6.2 percent larger compared to the previous year, with highest increases in exports of electricity and coal and coke. Petroleum products export increased by 6.7 percent, while natural gas export decreased.

Export increase trend is observable during the whole six-year period with annual average growth rate 2.4 percent.

Promjene u strukturi izvozne energije

Udjeli pojedinih oblika energije u ukupnom izvozu energije iz Hrvatske za 1998. i za 2003.

godinu prikazani su na slici 2.3.4. Može se uočiti da je u tom razdoblju došlo do promjene u strukturi izvozne energije jer se od 2003. godine izvozi i prirodni plin.

Structural changes in energy export

Shares of individual energy forms exports from Croatia for year 1998 and 2003 are displayed in Figure 2.3.4. A change in the structure of energy exports is visible, due to the start of natural gas exports (since 2003).

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

• Ugljen i koks - Coal and Coke • Sirova nafta - Crude Oil Derivati nafte - Petroleum Products

• Električna energija - Electricity l Prirodni plin - Natural Gas

Slika 2.3.3. Izvoz energije iz Hrvatske Figure 2.3.3. Export of Energy from Croatia

Udjel derivata nafte smanjen je s 96 posto na 82,3 posto. Udjel prirodnog plina iznosio je približno 13 posto, dok su udjeli električne energije te ugljena i koksa značajno manji i iznose 2,4, odnosno 2,2 posto.

Petroleum products share has decreased from 96 percent to 82.3 percent. Natural gas share was approximately 13 percent, while shares of electricity and coal and coke were considerably smaller, 2.4 and 2.2 percent respectively.

Električna energija - Electricity

2,0%

Sirova nafta - Crude Oil 2 , 1 %

Derivati nafte - Petroleum Products

95,9%

Električna energija - Electricity

2,4%

Prirodni plin - Natural Gas

13,1%

Ugljen i koks - Coal and Coke

2,2%

Derivati nafte - Petroleum Products

82,3%

Slika 2.3.4. Udjeli u izvezenoj energiji Figure 2.3.4. Shares in Exported Energy

2.4. Ukupna potrošnja energije

Tablica 2.4.1. Ukupna potrošnja energije

2.4. Total Primary Energy Supply

Table 2.4.1. Total Primary Energy Supply

Ugljen i koks Coal and Coke Ogrjevno drvo Fuel Wood Tekuća goriva

Liquid Fuels Prirodni plin Natural Gas Vodne snage

Hydro Power Električna energija Electricity UKUPNO TOTAL

1998.

9,26 15,63 171,78

92,29 52,91 12,08 353,94

1999.

8,04 13,92 183,40

94,05 61,86 8,50 369,77

2000.

17,15 15,64 160,52

94,98 56,93 14,40 359,62

2001.

PJ 19,36 12,24 164,25

98,87 i 65,51

11,36 371,58

2002.

23,09 12,39 175,16 101,10 52,01 12,68 376,44

2003.

26,18 15,96 192,85 100,45 46,48

14,03 395,94

2003./02.

13,4 28,8 10,1 , -0,6

-10,6 10,7

5,2 i

1998.-03.

23,1 0,4 2,3 1,7 -2,6 3,0 2,3

Loše hidrološke prilike - smanjenje iskorištenja energije vodnih snaga

Ukupna potrošnja energije u 2003. godini povećana je za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje je ostvareno u potrošnji tekućih

Unfavourable hydrological conditions - decrease in hydro power utilisation

Total primary energy supply in 2003 increased by 5.2 percent compared to the supply realised in the previous year. The increase was realised

/uu

600

500

400

A • i r

i !

i ^{m w}

300

*-» »-* r * J r s i r N ( N S CM r*J IN

Ugljen i koks - Coal and Coke • Drvo i biomasa - Biomass Tekuća goriva - Liquid Fuels • Prirodni plin - Natural Gas Vodne snage - Hydro Power • Električna energija - Electricity • Obnovljivi izvori - Renewables

Slika 2.4.1. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj Figure 2.4.1. Total Primary Energy Supply in Croatia

prethodnu godinu.

Tijekom promatranog razdoblja od šest godina povećanje potrošnje ostvareno je za sve oblike energije, a samo za energiju vodnih snaga zabilježen je trend smanjenja zbog loših hidroloških prilika u 2003. godini. Pri tome je najbrže rasla potrošnja ugljena, a nakon toga i uvozne električne energije te tekućih goriva. Razvoj ukupne potrošnje energije tijekom proteklog razdoblja od šesnaest godina, kao i predviđanje razvoja potrošnje u budućnosti prikazani su na slici 2.4.1. U skladu s tim predviđanjem ukupna potrošnja energije povećavat će se u razdoblju od 2003. do 2030. godine s prosječnom godišnjom stopom od 1,7 posto.

compared to the previous year.

During the six-year period an increasing trend was recorded for all energy forms, except hydro power due to unfavourable hydrological conditions in year 2003. Highest rate of increase was observed for coal, followed by imported electricity and liquid fuels. The development of the total energy consumption during the past sixteen-year period well as the estimate for the future is shown in the Figure 2.4.1. According to the above mentioned estimate, total primary energy supply is expected to grow by annual average rate of 1.7 percent.

Najveći udjel tekućih goriva

Udjeli pojedinih oblika energije u ukupnoj potrošnji za tri karakteristične godine uspoređene su na slici 2.4.2. U 2003. godini tekuća goriva sudjelovala su s najvećim udjelom, a u odnosu na 1988. godinu njihov je udjel neznatno povećan.

Predviđa se da će se do 2030. godine njihov udjel postepeno smanjiti. Nakon tekućih goriva, po postotku udjela slijedi prirodni plin s malo više od 25 posto. U razdoblju od 1988. do 2003.

godine udjel prirodnog plina je smanjen, ali se u budućnosti predviđa njegov porast. Najveći porast u proteklom šestogodišnjem razdoblju ostvaren je u potrošnji ugljena, a njegovo povećanje očekuje se i u budućnosti.

Zbog hidroloških prilika udjel vodnih snaga u 2003. godini je smanjen, a takav trend nastavit će se i dalje. Uvozna električna energija sudjelovala je u ukupnoj potrošnji s približno 3,5 posto. U budućnosti se predviđa razvoj elektroenergetskog sustava Republika Hrvatska koji bi ukupne potrebe za električnom energijom mogao zadovoljiti proizvodnjom u vlastitim elektranama.

Largest share of liquid fuels

Figure 2.4.2. shows the comparison among different individual energy form shares in the total consumption for three reference years. In 2003, liquid fuels participated with largest share and compared with the share in 1988, an insignificant increase occurred. It is estimated that liquid fuels' share will gradually decrease till year 2030. Next largest share in 2003, was the share of natural gas, slightly above 25 percent. In 1988 - 2003 period, its' share has decreased, but future increase is estimated. Highest increase in consumption, for the past sixteen-year period, is recorded for coal consumption. Further increase is expected for the future.

Due to hydrological conditions, hydro power share has decreased and such decreasing trend is estimated for the future as well. Imported electricity participated with 3.5 percent. Future development of the power system in the Republic of Croatia is expected to be able to meet the domestic demand with domestic production.

Električna energija Electricity

3,4% Ugljen i koks - Coal and Coke

2,6%

Vodne snage - Hydro Power 14,9%

Prirodni plin - Natural Gas 26,1%

Ogrjevno drvo - Fuel Wood 4,4%

Tekuća goriva - Liquid Fuels 48,5%

Električna energija -

Electricity Ugljen i koks - 3 5 % Coal and Coke

6,6%

Vodne snage - Hydro Power 11,7%

Prirodni plin - Natural Gas 25,4%

Ogrjevno drvo - Fuel Wood 4,0%

Obnovljivi izvori - Renetoables

6,7%

Vodne snage - Hydro Power 9,0%

Prirodni plin - Natural Gas

Slika 2.4.2. Udjeli u ukupnoj potrošnji energije

Ugljen i koks - Coal and Coke

11,4%

Tekuća goriva - Liquid Fuels 48,7%

Drvo i biomasa - Biomass

Tekuća goriva - Liquid Fuels 36,2%

Figure 2.4.2. Shares in Total Primary Energy Supply

U potrošnji ugljena najveće zaostajanje za

EU Biggest lagging behind EU in coal

consumption Ukupna potrošnja energije, ukupna potrošnja

tekućih goriva, ukupna potrošnja prirodnog plina i ukupna potrošnja ugljena po glavi stanovnika u Hrvatskoj i u trideset i sedam europskih zemalja, Europskoj uniji, SAD-u i Japanu prikazani su na četiri sljedeće slike. Ukupna potrošnja energije po stanovniku u 2003. godini za Hrvatsku iznosila je 2128 kg ekvivalentne nafte te je u odnosu na odgovarajuću potrošnju u Europskoj uniji (EU 15) bila manja za 46,6 posto. Manja potrošnja ostvarena je samo u osam zemalja, dok je u ostale

The following four figures compare the total energy consumption, total liquid fuels consumption, total natural gas consumption and total coal consumption per capita in Croatia, and in thirty- seven European countries, the European Union, the USA and Japan. In 2003 the total energy supply per capita amounted to 2129 kg of oil equivalent. Compared to the matching category in the European Union it was 46.6 percent lower. Less was consumed in eight countries, while more was consumed in other thirty-two observed countries.

32 promatrane zemlje ta potrošnja bila veća. Manja potrošnja tekućih goriva po glavi stanovnika od one u Hrvatskoj ostvarena je u 19 zemalja, a u odnosu na prosjek Europske unije bila je manja za 33,9 posto. Slični su odnosi i kod prirodnog plina.

Njegova potrošnja po glavi stanovnika u Hrvatskoj manja je za 34,5 posto u odnosu na Europsku uniju.

Manja potrošnja prirodnog plina ostvarena je u 18 zemalja, a veća potrošnja u preostale 22 zemlje.

Najveće zaostajanje u odnosu na Europsku uniju vidi se u potrošnji ugljena, tako da je u 2003. godini ukupna potrošnja ugljena po stanovniku u Hrvatskoj iznosila samo 24,7 posto od odgovarajuće potrošnje u Europskoj uniji (EU 15). Manja potrošnja ugljena ostvarena je samo u šest zemalja, dok je u preostale 34 zemlje ta potrošnja bila veća.

Liquid fuels consumption per capita was lower than in Croatia in nineteen other countries and in comparison to European Union average Croatia's consumption was 33.9 percent lower. Similar ratio is observed for natural gas consumption. Its consumption per capita in Croatia was 34.5 percent lower than in European Union. Less was consumed in eighteen countries, and more in twenty-two observed countries.

The highest lagging behind European Union is recorded in coal consumption per capita. In 2003, total coal consumption per capita in Croatia amounted to only 24.7 percent of European Union (EU 15) consumption. Less was consumed in only six countries, while other thirty-four countries recorded higher consumption per capita.

Domaća proizvodnja zadovoljila 4 6 % domaćih potreba

Odnos ukupno proizvedene primarne energije i ukupne potrošnje energije je vlastita opskrbljenost energijom. Na slici 2.4.7. prikazan je razvoj opskrbljenosti u proteklom razdoblju, kao i predviđanja za budućnost. Vlastitom proizvodnjom primarne energije Hrvatska je u 2003. godini zadovoljila 46,4 posto potrebne energije.

11000 10000

Domestic production met 46% of domestic needs

The relationship between the total primary energy production and the total primary energy supply is self-supply. Figure 2.4.7. displays self- supply for the past sixteen-year period and future estimations. In 2003, domestic primary energy production met 46.4 percent of domestic energy needs.

-j < in u. a i <

in in u a O •_{u, _, 2} Slika 2.4.3. Ukupna potrošnja energije po stanovniku

u> u.

Figure 2.4.3. Total Primary Energy Supply per Capita

6000

5000

|4000

3000

2000

B

Illllll _tix

-• <

S * o . 3 O 0 !a ui u

Slika 2.4.4. Ukupna potrošnja tekućih goriva po stanovniku

Figure 2.4.4. Total Consumption of Liquid Fuels per Capita

2200 2000 1800 1600

Si 1200 c 1000

| 800 c

"« 600 400 200 0

2

, ^H • ~\ i JX"" ¹

. 1 . . I.I 1 1

i • M I ] I I h - - 1 44-

rti i '

i iii

—

i ^•

—

i ^{Huni i • •}

—

z <n u U Š 5 ^{- te = o} K < N l L h > . « | l H n J g | . g I | ) J l ( | 1 | I l g I

o o « - x < o B jj ^u . .. ,. u . -

Slika 2.4.5. Ukupna potrošnja prirodnog plina po stanovniku

Figure 2.4.5. Total Consumption of Natural Gas per Capita

2200 7nnn

1

c ifinn

2 1400

* nm

»itant kg

JS 800 cv fino 5 ^{D u u}

5"

400 200 n

- < -i u. o u ^K e i ui a. I/I m o - ' 3 V

• •••_- ,

lili

llllllllll

1 a£ ^ ac « u oe 1 > Q </! U *

1 II p 41 3 EIR MM; BIH m ³U U

z <

a - ->*

Slika 2.4.6. Ukupna potrošnja ugljena i koksa po stanovniku

Prisutan je trend smanjivanja vlastite opskrbljenosti koji će se nastaviti i u budućnosti, tako da bi do 2030. godine mogao iznositi malo više od 20 posto.

80

Figure 2.4.6. Total Consumption of Coal and Coke per Capita The decreasing trend in self-supply is recorded and expected to continue in the future so that in year 2030 it might just exceed 20 percent.

8 § Slika 2.4.7. Vlastita opskrbljenost primarnom energijom u Hrvatskoj

o(NI

orM

in(M

orM

mo ofM

Figure 2.4.7. Primary Energy Self Supply in Croatia

2.5. Energija za energetske transformacije

Tablica 2.5.1. Energija za energetske transformacije

2.5. Energy Transformation Input

Table 2.5.1. Energy Transformation Inputs by Energy Forms

Ugljen Coal Drvni otpaci Solid Biomass Tekuća goriva

Liquid Fuels Plinovita goriva Gaseous Fuels Vodne snage Hydro Power UKUPNO ~"~

TOTAL

1998. 1999. 2000. 2001.

" ' PJ 2002. 2003.

6,73 3,00

5,98 2,27

15,49 2,23

17,24 1,98

21,56 2,02

23,13 2,50 272,08 294,29 ^! 260,02 249,17 256,72 278,06

33,37 52,91

33,16 61,86

37,73 56,93

39,66 65,51

44,46 52,01

39,39 46,48 368,10 397,56 372,39 373,56 376,78 389,56

2003./02. 1998.-_7,3

1

23,7 8,3 -11,4 -10,6

28,0

-3,6 0,4 3,4 -2,6 3,4

Potrošnja ugljena rasla najbrže

Potrošnja energije za energetske transformacije u 2003. godini bila je veća za 3,4 posto u odnosu na prethodnu godinu (tablica 2.5.1.). Povećanje je ostvareno u potrošnji tekućih goriva, ugljena i drvnih industrijskih otpadaka. Suprotno tome, potrošnja plinovitih goriva smanjena je za 11,4 posto, a energija vodnih snaga za 10,6 posto. Tijekom proteklih šest godina ostvaren je trend porasta potrošnje energije za energetske transformacije uz prosječnu godišnju stopu od 1,1 posto. Najbrži porast ostvaren je u potrošnji ugljena, a rastući trend ostvaren je i u potrošnji tekućih i plinovitih goriva. Potrošnja drvnih otpadaka i iskorištene energije vodnih snaga smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 3,6 posto, odnosno 2,6 posto.

Na slici 2.5.1. prikazan je razvoj potrošnje energije za energetske transformacije tijekom proteklog razdoblja od 1988. do 2003. godine.

Na slici 2.5.2. prikazani su udjeli oblika energije u ukupnoj energiji za energetske transformacije u 1988. i 2003. godini. U tome razdoblju značajno je povećan udjel ugljena te, u znatno manjem iznosu, udjel plinovitih goriva. Udjeli ostalih oblika energije su smanjeni. Najveći udjel ostvarila su tekuća goriva, uključujući i sirovu naftu, tako da je u 2003.

godini on iznosio 71,4 posto. Po visini udjela nakon

Coal consumption records fastest growth Energy transformation input in 2003 was 3.4 percent higher compared to the previous year (see Table 2.5.1.) An increase was recorded for the consumption of liquid fuels, coal and solid biomass. On the contrary, gaseous fuels consumption decreased by 11.4 percent and hydro power by 10.6 percent. During the six-year period an increasing trend was recorded for energy transformation inputs with annual average growth rate of 1.1 percent. Coal consumption realized the highest growth, followed by liquid and gaseous fuels. Sold biomass consumption and hydro power usage decreased by annual average rate of 3.6, i.e.

2.6 percent. Figure 2.5.1. displays development of energy transformation inputs from 1988 to 2003.

Figure 2.5.2. shows the shares of individual energy forms in energy transformation inputs for years 1988 and 2003. During that period coal share realised a significant increase and gaseous fuels share shows slight increase. The largest share in 2003 was that of liquid fuels (including crude oil), amounting to 71.4 percent. Following are the shares of hydro power and gaseous fuels, 12 and

500

450 400 350

300 250 200

150 100 50

01988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

t Ugljen - Coal • Drvo i biomasa - Biomass Tekuća goriva - Liquid Fuels

• Plinovita goriva - Gaseous Fuels • Vodne snage - Hydro Power Slika 2.5.1. Struktura energije za energetske

transformacije

Figure 2.5.1. Energy Transformation Inputs by Energy Forms

Ugljen - Coal 1,8%

Vodne snage - Hydro Power 14,4%

Plinovita goriva - Gaseous Fuels

9,1%

Drvni otpaci - Solid Biomass 0,8%

Tekuća goriva - Liquid Fuels 73,9%

Vodne snage - Hydro Power 11,9%

Plinovita goriva - Gaseous Fuels

10,1%

Ugljen - Coal 5,9%

Tekuća goriva - Liquid Fuels 71,4%

Drvni otpad - Solid Biomass 0,6%

Slika 2.5.2. Udjeli u energiji za energetske transformacije Figure 2.5.2. Energy Forms Shares in Energy Transformation Inputs

tekućih goriva slijede vodne snage i plinovita goriva s udjelima od približno 12 i 10 posto. Udjel ugljena iznosio je 5,9 posto, dok je udjel drvnih otpadaka bio znatno manji i iznosio samo 0,6 posto.

10 percent respectively. Coal participated with 5.9 percent while biomass participated with only 0.6 percent.

Značajno povećanje ulazne energije ostvareno u javnim toplanama

Energija za energetske transformacije prema energetskim postrojenjima u kojima se transformacija obavlja, prikazana je u tablici 2.5.2. Povećanje potrošnje ostvareno je u većini postrojenja - u termoelektranama, javnim toplanama i kotlovnicama, industrijskim toplanama i kotlovnicama i u rafinerijama nafte. Manja ulazna energija zabilježena je samo u hidroelektranama, gradskim plinarama i degazolinaži, pa je rezultat takvih kretanja ukupno povećanje energije za energetske transformacije od 3,4 posto. Najveće povećanje ulazne energije ostvareno je u javnim toplanama i to za 27,9 posto. Ulazna energija za rafinerije nafte povećana je za 5,4 posto, za javne kotlovnice 4,5 posto, industrijske kotlovnice 3,8 posto, dok su za termoelektrane i industrijske toplane ti porasti bili nešto manji.

Tablica 2.5.2. Energija za energetske transformacije u postrojenjima

Significant increase in energy inputs for public cogenerations

Table 2.5.2. presents an analysis of energy transformation inputs utilised in individual plants.

Increased energy inputs have been recorded for almost all plants - thermal power plants, public cogeneration and heating plants, industrial cogeneration and heating plants and petroleum refineries. Decrease of energy inputs was realised only in hydro power plants, gasworks and NGL plant, thus contributing to overall energy transformation inputs increase of 3.4 percent. Highest increase of energy inputs was realised in public cogeneration plants, amounting to 27.9 percent. Petroleum refinery inputs increased by 5.4 percent, public heating plant inputs increased by 4.5 percent, industrial heating plant inputs increased by 3.8 percent, while thermal power plant inputs and industrial cogeneration inputs recorded somewhat smaller increases.

Table 2.5.2. Energy Transformation Inputs by Plants

Hidroelektrane Hydro Power Plants Termoelektrane

Thermal Power Plants Javne toplane

Public Cogeneration Plants Javne kotlovnice

Public Heating Plants Industrijske toplane

Industrial Cogeneration Plants Industrijske kotlovnice Industrial Heating Plants Rafinerije

Petroleum Refineries Degazolinaža NGL Plant Gradske plinare Gasworks UKUPNO TOTAL

1998.

52,91 38,33 17,91

3,06 18,84 10,40 216,60

9,42 0,62 368,10

1999.

61,86 38,54 18,65 4,05 19,15 10,35 234,49

9,84 0,63 397,56

2000.

56,93 31,60 16,76

3,48 19,42 9,57 224,76

9,36

0,53 372,39

2001.

PJ i 65,51

38,14

19,28 4,12

18,98 8,72 210,03

8,27 0,52 373,56

2002.

52,01 47,73 19,21

3,94 19,55 8,48 217,26

7,98 0,62 376,78

2003. ' '2003./02.

°/

46,48 48,30 24,57 4,11 20,03

8,80 228,91

7,75 0,61

-10,6 1,2 27,9 4,5 2,4 3,8JWB 5,4 -2,9 -0,8 389,56 3,4

1998.-03.

o -2,6

4,7 6,5 6,1 1,2 -3,3 1,1

-0,3 1,1

Najveće smanjenje ostvareno je u hidroelektranama te je iznosilo 10,6 posto.

Tijekom promatranog šestogodišnjeg razdoblja trend porasta potrošnje energije ostvaren je u javnim toplanama, termoelektranama, javnim kotlovnicama, industrijskim toplanama i rafinerijama nafte. Za hidroelektrane, industrijske kotlovnice, gradske plinare i degazolinažu primjetno je umjereno smanjivanje potrošnje. Razvoj potrošnje energije u pojedinim postrojenjima u razdoblju od 1988. do 2003. godine prikazan je na slici 2.5.3.

The largest decrease was realise in hydro power plant inputs - 10.6 percent.

During the six-year period an increasing trend has been noticed for public cogeneration plants, thermal power plants, public heating plants, industrial cogeneration plants and petroleum refineries. For hydro power plants, industrial heating plants, gasworks and NGL plant, opposite trend was noticed. Figure 2.5.3. displays development of energy transformation inputs by plants for the period 1988-2003.

1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Hidroelektrane - Hydro Power Plants Javne toplane - Public Cogeneration Plants

Industrijske toplane - Industrial Cogeneration Plants Rafinerije - Petroleum Refineries

Gradske plinare - Gasworks Visoke peći - Blast Furnaces

Slika 2.5.3. Energija za energetske transformacije u postrojenjima

Termoelektrane - Thermal Power Plants Javne kotlovnice - Public Heating Plants

Industrijske kotlovnice - Industrial Heating Plants Degazolinaža - NGL Plant

Koksara - Coke Oven

Figure 2.5.3. Energy Transformation Inputs by Plants

Prikaz udjela pojedinih postrojenja u ukupnoj energiji za energetske transformacije u početnoj i konačnoj godini promatranog razdoblja nalazi se na slici 2.5.4. Najveći udjel od 58,8 posto ostvarile su rafinerije nafte i on je bio isti u obadvije promatrane godine. Od ostalih postrojenja za energetske transformacije sa značajnijim udjelima sudjelovale su još hidroelektrane i termoelektrane.

Figure 2.5.4. presents the shares of individual plants in energy transformation inputs in the initial and final year of the observed period. The largest share was held by petroleum refineries amounting to 58.8 percent in both observed years. Among other plants, significant participation showed hydro power plants and thermal power plants.