• Aucun résultat trouvé

ENERGETSKOM SEKTORU 3. OTHER ENERGY SYSTEM DATA

3.1. Rezerve energije 3.1. Energy Reserves

Tablica 3.1.1. Bilančne rezerve i proizvodnja nafte i kondenzata

Table 3.1.1. Oil and Condensate Reserves and Production

Nafta i kondenzat 3 3 ^ 1? 1004 ?i 1 ? ?nm Oil and Condensate ! 1 0 m 31.12.1994. 31.12.2003.

Rezerve Proizvodnja

Reserves 21.866,7 10.356,1 Production , 2.082,2 1.152,5

Tablica 3.I.2. Bilančne rezerve i proizvodnja prirodnog plina

Table 3.1.2. Natural Gas Reserves and Production

Prirodni plin

Natural Gas 106m3 Rezerve

Proizvodnja

Reserves Production

31.12.1994.

41.007,0 2.082,2

31.12.2003.

28.150,9 2.278,4

Zbog zatvaranja i posljednjeg rudnika, od 1999. godine rezerve ugljena u Republici Hrvatskoj razvrstane su u izvanbilančne, te iznose 45.149 tona.

Since 1999, due to shutting down last coal mine, coal reserves in the Republic of Croatia are classified as out-of-balance and they amount to 45,149 thousand tons.

2.400,0 2.200,0 2.000,0

^ 1.800,0 1.600,0 1.400,0 1.200,0 1.000,0

1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Slika 3.1.1. Proizvodnja nafte i kondenzata 1994.-2003 Figure 3.1.1. Oil and Condensate Production 1994-2003

2.400,0

2.200,0

2.000,0

' 1.800,0

1.600,0

1.400,0

\

z

1994 1995 1996

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Slika 3.1.2. Proizvodnja prirodnog plina 1994.-2003. Figure 3.1.2. Natural Gas Production 1994-2003

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Source: Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship

3.2. Kapaciteti energetskog

sustava 3.2. Energy System Capacities

3.2.1. Kapaciteti plinskog sustava 3.2.1. Gas Sector Capacities

PROIZVODNJA I PRERADA PRODUCTION AND PROCESSING

Prirodni plin se proizvodi iz 18 plinskih polja čime se podmiruje oko 60 posto potreba. Najveći dio plina dolazi iz ležišta polja Molve, Kalinovac i Stari Gradec u sklopu kojih su izgrađena postrojenja za preradu i pripremu plina za transport - Centralne plinske stanice Molve I, II i III. Njihovi kapaciteti prerade prikazani su u sljedećoj tablici.

Natural gas is produced from 18 gas fields, which covers about 60 percent of total demand. The largest quantities come from the Molve, Kalinovac and Stari Gradec, where the Central Gas Stations for gas processing and transport preparation were built - Molve I, II and III. Their capacities are shown in the Table.

Tablica 3.2.I. Proizvodni kapaciteti centralnih plinskih stanica

Table 3.2.1. Production Capacities of the Central Gas Stations Centralna plinska stanica

Central Gas Station Molve I

Molve II Molve III Ukupno

Instalirani kapaciteti (mil.m3/dan) Installed capacities (mln.m3/day)

Total

1,0 3,0 5,0 9,0

SKLADIŠTENJE STORAGE

Projektirani radni obujam podzemnog skladišta plina Okoli iznosi 550 mil.m3. Maksimalni kapacitet utiskivanja iznosi 3,8 mil.m3/dan, a maksimalni kapacitet crpljenja 5 mil.m3/dan.

The underground gas storage Okoli was designed with the nominal capacity of 550 mln.m3. Maximal injection capacity is 3.8 mln.m3/day and maximal drawdown capacity 5 mln.m3/day.

DISTRIBUCIJA

U Hrvatskoj postoji 39 trgovačkih društva koja se bave distribucijom prirodnog plina, a ukupna duljina distribucijske plinske mreže iznosi 14.604 km. Uz to su organizirana i tri trgovačka društva za distribuciju gradskog i miješanog plina, s ukupnom duljinom plinske mreže od 380 km. Sveukupna duljina distribucijske plinske mreže iznosi 14.984 km.

DISTRIBUTION

There are 39 natural gas distribution companies in the Republic of Croatia, and the total gas pipeline length amounts to 14,604 kilometres. Additionally, there exist three distribution companies for city gas and LPG/air mixture, with the total network length amounting to 380 kilometres. Thus, the total distribution network in Croatia equals 14,984 kilometres.

TRANSPORT TRANSPORTATION Transport prirodnog plina osnovna je djelatnost

trgovačkog društva PLINACRO d.o.o. Tvrtka je nastala izdvajanjem iz INA-e d.d., a od veljače 2002. godine u cijelosti je u vlasništvu Republike Hrvatske.

Ukupna duljina transportnog sustava plinovoda PLINACRO d.o.o. obuhvaća 1.637 km, čiji se promjeri kreću od DN 80 do DN 700. Cijeli je sustav projektiran na tlak od 50 bara i dijelom na tlak od 75 bara. Transport prirodnog plina u vršnoj potrošnji iznosi oko 540.000 m3/h. U sklopu ovog sustava nalazi se 139 mjerno-redukcijskih (MRS) stanica s 221 mjernim mjestom.

Tehnološki plinovodi duljine 300 km nisu u sustavu PLINACRO d.o.o.

Tablica 3.2.2. Duljina distribucijske plinske mreže u Republici Hrvatskoj

Natural gas transportation is the primary activity of the business corporation PLINACRO, which separated itself from the INA Company and has since February 2002 been fully owned by the Republic of Croatia.

Natural gas transportation system within PLINACRO comprises 1,637 kilometres with diameters ranging from DN 80 to DN700. The whole system was designed for the working pressure of 50 bar and partly for 75 bar. During peak demand the system transports 540,000 m3 per hour. It includes 139 metering reduction stations (MRS) with 221 metering points.

300-kilometres long technological gas pipelines are not included in the PLINACRO system.

Table 3.2.2. Distribution Pipeline Length in the Republic of Croatia duljina

Distribution Pipelines 1995 j 1996 ! 1997 I 1998 j 1999

2000 2001 2002

2003 j

length (kms) 7.190,0 8.980,0 10.850,0 12.220,0 13.340,0 14.366,0 14.366,0 14.515,0 14.984,0

16.000,0 14.000,0 12.000,0 10.000,0 8.000,0 E 6.000,0 J 4.000,0 2.000,0 0,0

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Slika 3.2.I. Duljina distribucijske plinske mreže u Republici Hrvatskoj 1995.-2003.

Figure 3.2.1. Lengths of Distribution Pipelines in the Republic of Croatia 1995-2003

Tablica 3.2.3. Promjeri i duljine transportnih plinovoda u Hrvatskoj

Table 3.2.3. Diameters and Lengths of Transport Pipelines in the Republic of Croatia DN (mm)

700 500 450 400 350 300 250 200 150

<150 Ukupno Total

L(km) 33 374

96

116 !

•i

65 364

75 143 381 94 1741

Tablica 3.2.4. Duljine transportnih plinovoda u Hrvatskoj Table 3.2.4. Transport Pipeline Lengths in the Republic of Croatia

Transportni plinovodi Međunarodni Magistralni Regionalni Spojni

Ukupna duljina

Transport Pipelines International , Main transmission lines Regional

Local linking lines Total length

duljina (km) length (tons) 35

744 704 154 1.637

Izvor: INA, PLINACRO, EIHP Source: INA, PLINACRO, EIHP

3.2.2. Kapaciteti u naftnom sustavu 3.2.2. Oil Sector Capacities

PROIZVODNJA I PRERADA

Sirova nafta proizvodi se iz 34 naftna polja, a plinski kondenzat iz 9 plinsko-kondenzatnih polja u Hrvatskoj, što pokriva oko 40 posto ukupnih domaćih potreba.

Kapaciteti prerade nafte u rafinerijama u Republici Hrvatskoj prikazani su u tablici 3.2.5.

PRODUCTION AND PROCESSING

In Croatia, crude oil is produced from 34 oil fields and gas condensation products from 9 gas-condensation fields, which covers about 40 percent of the total domestic demand.

Processing capacities of the Croatian refineries are shown in the Table 3.2.5.

Tablica 3.2.5. Kapaciteti prerade u rafinerijama nafte Table 3.2.5. Processing Capacities of Oil Refineries

KAPACITETI PRERADE

1. RAFINERIJA NAFTE RIJEKA (URINJ) atmosferska destilacija

reformiranje FCC visbreaking izomerizacija HDS/MHC

2. MAZIVA RIJEKA (MLAKA) vakuum destilacija

deasfaltizacija furfural ekstrakcija deparafinacija ferofining deoiling bitumen

3. RAFINERIJA NAFTE SISAK flHHK atmosferska destilacija

reformiranje FCCkoking

vakuum destilacija

PROCESSING CAPACITIES OIL REFINERY RIJEKA (URINJ) atmospheric destination

reforming FCC

visbreaking isomerisation

LUBE REFINERY RIJEKA (MLAKA) vacuum destination

deasphalting furfural extraction deparaffination ferofming deoilng bitumen

OIL REFINERY SISAK i f H H H atmospheric destination

reforming FCC coking

vacuum destination bitumen _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ bitumen

4. MAZIVA ZAGREf^ra!8™"™"™1 1^ i LUBE REFINERY ^ J S W f W " ™ ^ atmosferska destilacija j atmospheric destination

maziva | lubricants

Instalirani (tfs. T / god) Installed (thous. T / year)

5000

mm

730 1000

600 250

1040/560 |

630 ^ ^ | 500240 800

350 1

- - ^H

60 |

TRANSPORT JADRANSKIM NAFTOVODOM JANAF (JADRANSKI NAFTOVOD) PIPELINE TRANSPORTATION

Jadranski naftovod izgrađen je 1979. godine kao međunarodni sustav transporta nafte od tankerske luke i terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi. Projektirani kapacitet cjevovoda je 34 milijuna tona transporta nafte godišnje, a instalirani je 20 milijuna tona.

Ukupni kapacitet skladišta na terminalima Omišalj, Sisak i Virje iznosi 900.000 m3 za naftu i 60.000 m3

za derivate.

JANAF pipeline was constructed in 1979 as an international oil transportation system from the tanker and terminal port of Omišalj to the domestic and foreign refineries in Mid-Europe. The designed pipeline capacity amounts to 34 mln.t. annually and the installed 20 mln.t. The total storage capacity at Omišalj, Sisak and Virje terminals equals 900,000 m3 for oil and 60,000 m3 for oil products.

Sustav JANAF sastoji se od:

• prihvatno-otpremnog terminala u zaljevu Omišalj na otoku Krku s tankerskom lukom Omišalj;

• cjevovoda dugačkog 759 kilometara s dionicama:

Omišalj-Sisak; Sisak-Virje (s dionicom do Lendave)-Gola (hrvatsko- mađarska granica);

Sisak-Slavonski Brod (s dionicom do bosanskog Broda)-Sotin (hrvatsko- jugoslavenska granica)-Novi Sad-Pančevo, a područjem Republike Hrvatske prolazi 610 km trase naftovoda;

• prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i kod Slavonskog Broda (u izgradnji) i

• podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj, koji povezuje tankersku luku i terminal Omišalj na otoku Krku s INA-Rafinerijom nafte Rijeka na kopnu, s tim da je cjevovod ukupne duljine 7,2 km, od čega je 6 km podmorski dio.

The JANAF system consists of the following:

• Reception and forwarding terminal of Omišalj Bay on the island of Krk together with the Omišalj tanker port;

• Pipelines in the total length of 759 kilometres with the sections: Omišalj-Sisak; Sisak-Virje (with a section to Lendava) - Gola (Croatian-Hungarian borderline); Sisak-Slavonski Brod (with a section to Bosanski Brod) - Sotin (Croatian-Yugoslav borderline) - Novi Sad-Pančevo. 610 kilometres of the pipeline extend on the territory of the Republic of Croatia;

• Reception and forwarding terminals in Sisak, Virje and near Slavonski Brod (under construction);

and

• Omišalj-Urinj submarine pipeline, which connects the tanker and terminal port of Omišalj on the island of Krk with the INA-Rijeka Oil Refinery on land. The total pipeline length is 7.2 kilometres, 6 kilometres of which belong to the submarine section.

Tablica 3.2.6. Trase JANAF naftovoda u Republici Hrvatskoj

Table 3.2.6. JANAF Pipeline Routes in the Republic of Croatia

"TRASA S DIONICAMA ROUTE WITH SECTIONS Omišalj-Sisak

Omišalj-Urinj ;

Sisak-Virje-Gola (hrv.-mađ. granica ICro.-Hun. bonier)

Virje-Lendava Sisak-Slavonski Brod

Slavonski Brod-Bosanski Brod (BiH) i

Slavonski Brod-Sotin (htv.-jugosl. granka /Ov.-Yu. bonier) j

PROMJER DIAMETER (")

36 LENGTH (km)

180 Tablica 3.2.7. Broj benzinskih postaja u Hrvatskoj od

1996. do 2003. godine

Table 3.2.7. Number of Gas Stations in the Republic of Croatia from 1996 to 2003 Vlasništvo Ownership

Godina Year 1996 402402 403

PRODAJA

U Hrvatskoj je u 2003. godini bilo 683 benzinskih postaja, od čega je njih 405 bilo u vlasništvu INA d.d. Zagreb.

SELLING CAPACITIES

In 2003, the total number of gas stations in Croatia was 683. 405 of these are owned by INA Company, Zagreb.

700 600 500 400 300 200 100

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Ukupno / Total Ostali / Others

INA d.d.

Slika 3.2.2. Broj benzinskih postaja u Hrvatskoj od 1996.

do 2003. godine

Kretanje ukupnog broja benzinskih postaja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1996. do 2003.

godine prikazano je u tablici 3.2.7.

INA d.d. ima većinsko vlasništvo u tvrtkama INA CROPETROL i INA OSIJEK PETROL, koje zajedno imaju 17 benzinskih postaja te upravlja i s 12 benzinskih postaja ENERGOPETROLA (ugovor o zakupu).

Na svim cestama u Republici Hrvatskoj nalaze se 274 benzinske postaje, od čega je u INA-inom vlasništvu 131 benzinska postaja na magistralnim cestama, a 19 benzinskih postaja na auto-cestama.

Sve benzinske postaje imaju i trgovinu, dok ih 19 ima prodajnu površinu veću od 60m2.

Udjel benzinskih postaja na kojima postoji praonica automobila je 1,24 posto.

Figure 3.2.2. Gas Station NUmber in Croatia from 1996 to 2003

Development of the total number of gas stations in the Republic of Croatia from 1996 to 2003 is shown in the Table 3.2.7.

INA d.d. Company is the major owner of the INA CROPETROL and INA OSIJEK PETROL companies, which comprise 17 gas stations. It manages 12 ENERGOPETROL gas stations based on lease agreements.

There are 274 gas stations on the roads for motor vehicles, 131 of which on main roads and 19 on motorways are owned by INA.

All of them include a shop and 19 comprise a selling space exceeding 60 m2.

The share of gas stations with car wash facilities is 1.24 percent.

Izvor: INA, EIHP Source: INA, EIHP

3.2.3. Elektroenergetski sustav 3.2.3. Power System