ENERGIJA U HRVATSKOJ 2001.
Godišnji energetski pregled
ENERGY IN CROATIA 2001
Annual Energy Report
Sadržaj Contents
Predgovor
Preface ... 6
1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJGENERAL DATA ON CROATIA ...
9 2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2001.ENERGY IN CROATIA 2001 ...
12 2.1. UvodIntroduction ...
12 2.2. Proizvodnja primarne energijePrimary Energy Production ... 16
2.3. Uvoz i izvoz energijeEnergy Import and Export ... 20
2.4. Ukupna potrošnja energijeTotal Primary Energy Supply ... 24
2.5. Energija za energetske transformacijeEnergy Transformation Input ... 29
2.6. Proizvodnja transformiranih oblika energijeEnergy Transformation Output ... 34
2.7. Gubici energetskih transformacijaEnergy Conversion Losses ... 39
2.8. Potrošnja transformiranih oblika energijeConsumption of Transformed Energy Forms ... 41
2.9. Energija za pogon energetskih postrojenjaEnergy Sector Own Use ... 48
2.10. Struktura ukupno utrošene energijeTotal Primary Energy Supply by Sectors ... 52
2.11. Neposredna potrošnja energijeFinal Energy Demand ... 56
2.12. Potrošnja energije u industrijiFinal Energy Demand in Industry ... 59
2.13. Potrošnja energije u prometu
Final Energy Demand in Transport ... 64
2.14. Potrošnja energije u općoj potrošnjiFinal Energy Demand in Other Sectors ... 68
3. OSTALI PODACI O ENERGETSKOM SUSTAVUOTHER DATA ON THE ENERGY SYSTEM ... 74
3.1. Rezerve energijeEnergy Reserves ... 74
3.2. Kapaciteti energetskog sustavaEnergy System Capacities ... 76
3.2.1. Kapaciteti plinskog sustavaGas Sector Capacities ... 76
3.2.2. Kapaciteti u naftnom sustavuOil Sector Capacities ... 79
3.2.3. Elektroenergetski sustavPower System ... 82
3.3. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz energetskog sektoraAir Pollutant Emission from Energy Sector ... 90
3.4. Temperature i oborineTemperatures and Precipitation ... 96
4. GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJIECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS ... 100
5. CIJENE ENERGIJEENERGY PRICES ... 108
5.1. Cijene naftnih derivataPetroleum Product Prices ... 108
5.2. Cijene prirodnog plinaNatural Gas Prices ... 110
5.3. Cijena transporta prirodnog plinaNatural Gas Transportation Price... 112
5.4. Cijene električne energijeElectricity Prices ... 112
Preface
Dear Sirs,
We are pleased to be able to present to you the tenth jubilee edition of the report “Energy in Croatia” the publication of which follows Ministry of Economic Affairs’ intentions to constantly observe and inform the domestic and foreign public about the Croatian energy system.
The review, in its own recognisable way, consists of the most recent and settled data for the year 2001, i.e. for the period from 1996 until 2001.
We have, however, added data appertaining to a longer time period together with future expectations with the aim of an easier insight into long-term prospects. In 2001 total primary energy supply increased by 3.3 percent compared to the preceding year. Owing to the simultaneous growth of the gross domestic product by 4.1 percent, energy intensity decreased and consequently a positive trend continues. Energy intensity, which expresses the total energy consumed per unit of gross domestic product, exceeds the realised level of the developed European countries, but it is still more favourable than in the majority of transition countries.
We would particularly like to stress the fact about the recorded growth of primary energy production by 7 percent, which in 2001 occurred partly as the consequence of favourable hydrological conditions and partly of a considerable increase in natural gas production.
Supply from own sources grew to 52.8 percent.
In 2001, natural gas production in the structure of the domestic production amounted to more than 36 percent.
Energy import recorded an increase of 2.2 percent, whereby the portion of the imported crude oil was 65 percent.
Predgovor
Poštovani,
Posebno nam je zadovoljstvo što vam predstavljamo deseto jubilarno izdanje energetskog pregleda “Energija u Hrvatskoj”, čijim objavljivanjem Ministarstvo gospodarstva nastavlja s informiranjem domaće i inozemne javnosti o hrvatskom energetskom sustavu.
Na uobičajen i prepoznatljiv način pregled sadrži najnovije uređene podatke za 2001. godinu, odnosno za razdoblje od 1996. do 2001. godine.
Novina je da određene podatke objavljujemo i za dulje vremensko razdoblje te da dajemo i projekcije u cilju jasnijeg uvida u dugoročne trendove. U 2001. godini je ukupna potrošnja energije bila veća za 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom da je istodobno bruto domaći proizvod bio veći za 4,1 posto, smanjena je energetska intenzivnost te se nastavlja pozitivni trend. Energetska intenzivnost, veličina koja pokazuje ukupno utrošenu energiju za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda, veća je u odnosu na ostvarenu razinu u zapadnoeuropskim zemljama, ali ipak povoljnija u odnosu na većinu tranzicijskih zemalja.
Osobito naglašavamo podatak o zabilježenom rastu proizvodnje primarne energije za 7 posto u 2001. godini, što je posljedica djelomice povoljnijih hidroloških prilika i značajnog povećanja proizvodnje prirodnog plina.
Opskrbljenost iz vlastitih izvora je zbog toga malo porasla - na 52,8 posto. Proizvodnja prirodnog plina je u 2001. godini u strukturi domaće proizvodnje premašila 36 posto.
Uvoz energije bilježi rast od 2,2 posto pri čemu je sirova nafta zastupljena sa 65 posto.
In 2001 transformation losses increased by 15.9 percent, transportation and distribution losses by 22.6 percent, energy sector own use by 10.3 percent, while non-energy consumption decreased by 15 percent. This brought about the situation that, together with the above mentioned growth of the total energy consumed of 3.3 percent, final demand grew by 2.6 percent - 2.3 percent in other sectors, 1.1 percent in traffic with the simultaneous increase in industry of 5.1 percent.
Apart from these data, the publication comprises other interesting facts about our energy system, its capacities, energy source prices and environmental impact.
In Zagreb, November 14, 2002 U 2001. godini povećani su gubici transformacija
za 15,9 posto, gubici transporta i distribucije za 22,6 posto, pogonska potrošnja je povećana za 10,3 posto, a neenergetska potrošnja je smanjena za 15 posto. To je rezultiralo činjenicom da je, uz spomenuti rast potrošnje ukupne energije od 3,3 posto, neposredna potrošnja porasla za 2,6 posto - i to 2,3 posto u općoj potrošnji te prometu 1,1 posto uz istodobni rast u industriji od 5,1 posto.
Osim ovih podataka, u publikaciji se nalaze i drugi zanimljivi podaci o našem energetskom sustavu od onih o kapacitetima, cijenama energenata do utjecaja energetike na okoliš.
U Zagrebu, 14. studenog 2002. godine
1
Površina Area 5 6542 km2
Površina teritorijalnog mora Territorial waters area 31 067 km2
Duljina obalne linije s otocima Length of coastline with islands 5 835,3 km
Duljina kopnene granice Length of terrestrial border 2 028 km
Broj otoka (naseljeno 66) Number of islands (66 inhabited) 1 185
Broj stanovnika (popis 2001.) Population (census 2001) 4 437 000
Glavni grad Capital
Zagreb (779 145 stanovnika/inhabitants) Vjeroispovijesti
Religions
Rimokatolička, pravoslavna, muslimanska, židovska, protestantska i druge /
Roman Catholic, Orthodox, Islamic, Jewish, Protestant and others
Jezik
Pismo Script
Latinično / Latin Novčana jedinica Currency
Kuna (kn) Politički sustav Political system
Parlamentarna demokracija / Parliamentary democracy Sveučilišta
Universities Zagreb Split Rijeka Osijek
Nacionalni parkovi National parks Kornati
Plitvička jezera / The Plitvice Lakes Krka
Paklenica Mljet Risnjak Brijuni
Otoci veći od 100 km2
Adriatic islands bigger than 100 km2 Krk
Cres Brač Hvar
1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ 1. GENERAL DATA ON CROATIA
2
2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2001.
2.1. Uvod
Slika 2.1.1. Osnovni pokazatelji razvoja
2. ENERGY IN CROATIA 2001 2.1. Introduction
Figure 2.1.1. Main Indicators Kratice na slici imaju sljedeće značenje:
GDP- bruto domaći proizvod;
TPES- ukupna potrošnja energije;
GEC- ukupna potrošnja električne energije;
NEC- neto potrošnja električne energije (bez gubitaka);
TPES/GDP - energetska intenzivnost ukupno utrošene energije, veličina koja pokazuje ukupno utrošenu energiju za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda;
GEC/GDP - energetska intenzivnost ukupne potrošnje električne energije, veličina koja pokazuje prosječnu bruto potrošnju električne energije za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda.
NEC/GDP - energetska intenzivnost neto potrošnje električne energije, veličina koja pokazuje prosječnu potrošnju električne energije, bez gubitaka za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda.
Abbreviations used are as follows:
GDP Gross Domestic Product, TPES Total Primary Energy Supply, GEC Gross Electricity Consumption, NEC Net Electricity Consumption,
TPES/GDP - energy intensity of the total primary energy supply, the measurement showing the total primary energy supply per unit of gross domestic product,
GEC/GDP - energy intensity of gross electricity consumption, the measurement showing average electricity consumption per unit of gross domestic product,
NEC/GDP - energy intensity of net electricity consumption, the measurement showing average loss-free electricity consumption per unit of gross domestic product.
U 2001. godini, bruto domaći proizvod povećan je za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna potrošnja energije bila je veća za 3,3 posto, ukupna potrošnja električne energije za 4,3 posto, a neto potrošnja električne energije, bez gubitaka u prijenosu i razdiobi, bila je veća za 1,8 posto.
Energetska intenzivnost ukupno utrošene energije smanjena je za 0,7 posto, dok je intenzivnost bruto potrošene električne energije povećana za 0,2 posto. Intenzivnost neto utrošene električne energije poboljšana je za 2,2 posto prema vrijednosti u 2000. godini.
Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj iznosila je 2001. godine 371,6 PJ, a u razdoblju od 1996.
do 2001. godine, ostvarila je porast s prosječnom godišnjom stopom od 1,3 posto.
Ukupna potrošnja energije u 2001. godini manja je za 13,9 posto, u odnosu na 1998.
godinu.
Bruto potrošnja električne energije u 2001.
In 2001 gross domestic product increased by 4.1 percent compared to the previous year. The total primary energy supply grew by 3.3 percent, gross electricity consumption by 4.3 percent and net electricity consumption without transmission and distribution losses by 1.8 percent.
Energy intensity of the total energy consumed dropped by 0.7 percent while the intensity of the total electric energy consumed increased by 0.2 percent. Net electricity consumption improved by 2.2 percent compared to the value of the year 2000.
In 2001 total primary energy supply amounted to 371.6 PJ. In the period from 1996 to 2001 it grew by an average annual rate of 1.3 percent.
Total primary energy supply in 2001 decreased by 13.9 percent compared to 1998.
In 2001 gross electricity consumption amounted to 15,330.4 GWh, net electricity consumption to 12,869.1 GWh and losses to Slika 2.1.2. Ukupna potrošnja energije
Figure 2.1.2. Total Primary Energy Supply
električne energije povećana je za 4,3 posto, dok je neto potrošnja bila veća za 1,8 posto. U odnosu na razinu potrošnje u 1988. godini, bruto potrošnja u 2001. godini bila je manja za 3,4 posto, a neto potrošnja za 10,3 posto.
the gross consumption increased by 4.3 percent, while the net grew by 1.8 percent. In relation to the 1988 level, the gross consumption experienced in 2001 a 3.4 and the net a 10.3 percent decrease respectively.
Slika 2.1.4. Bruto domaći proizvod u Hrvatskoj i izabranim državama - PKM
Figure 2.1.4. Gross Domestic Product in Croatia and Selected Countries - PPP Slika 2.1.3. Potrošnja električne energije
Figure 2.1.3. Electricity Consumption
Bruto domaći proizvod određen primjenom pariteta kupovne moći iznosio je u 2001. godini približno 7600 UD$ 95 po stanovniku. U odnosu na prosjek Europske unije, bio je manji za 65,4 posto.
In 2001 gross domestic product, defined by the application of purchasing power parity, amounted to approximately 7,600 US$ 95 per capita. In relation to the European Union average it was by 65.4 percent lower.
Slika 2.1.5. Energetska intenzivnost u Hrvatskoj i izabranim državama – PKM
Slika 2.1.6. Intenzivnost bruto potrošnje električne energije u Hrvatskoj i izabranim državama
Figure 2.1.5. Energy Intensity in Croatia and Selected Countries - PPP
Dvije prethodne slike daju usporedbu energetske intenzivnosti ukupno utrošene energije i intenzivnosti ukupno utrošene električne energije u Hrvatskoj s odgovarajućim intenzivnostima u drugim zemljama. U odnosu na prosjek u Europskoj uniji, energetska intenzivnost ukupno utrošene energije u Hrvatskoj veća je za 45,7 posto, dok je energetska intenzivnost bruto potrošnje električne energije veća za 43 posto.
Figures 2.1.5. and 2.1.6. draw a parallel between the energy intensities of the total primary energy supply and the total electricity consumed in Croatia and the adequate ones in other countries.
Energy intensity of the total primary energy supply in Croatia exceeds the European Union average by 45.7 percent, and the gross electricity consumption’s intensity by 43 percent.
2.2. Proizvodnja primarne energije
Proizvodnja primarne energije povećana je u 2001. godini za 7 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena je veća proizvodnja prirodnog plina i veća energija vodnih snaga, dok je proizvodnja ogrjevnog drva i sirove nafte smanjena.
2.2. Primary Energy Production
In 2001 primary energy production increased by 7 percent compared to the year before.
Production of natural gas and from hydro power saw an increase, while the production of fuel wood and crude oil experienced a decrease.
Tablica 2.2.1. Proizvodnja primarne energije
Table 2.2.1. Primary Energy Production
Slika 2.2.1. Proizvodnja primarne energije
Figure 2.2.1. Primary Energy Production Na slici je prikazan povijesni razvoj proizvodnje
primarne energije i predviđanja za budućnost.
Očekuje se da će se buduće smanjenje proizvodnje konvencionalnih primarnih oblika energije, nadomjestiti korištenjem obnovljivih izvora.
S najvećim udjelom u proizvodnji primarne energije sudjeluje prirodni plin. U budućnosti će se udjel konvencionalnih oblika energije smanjivati, dok će udjel obnovljivih izvora porasti. Osim prirodnog plina s vrlo značajnim udjelima u proizvodnji primarne energije sudjeluje i sirova nafta te vodne snage.
Figure 2.2.1. shows the historical development of primary energy production as well as the anticipated future development. It is expected that the future decrease in the production of conventional primary energy forms will be replaced by the utilisation of renewable sources.
In the production of primary energy natural gas participated with the highest share. In the future the participation of the conventional energy forms is going to decrease, while the shares of renewable sources rise. Apart from natural gas, crude oil and hydro electricity production participated with considerably high shares in primary energy production.
Slika 2.2.2. Udjeli u proizvodnji primarne energije
Figure 2.2.2. Shares in Primary Energy Production
Slika 2.2.3. Specifična proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj i izabranim državama Ako usporedimo specifičnu proizvodnju primarne
energije po glavi stanovnika, kao i specifičnu proizvodnju pojedinih primarnih oblika energije s odgovarajućim veličinama u drugim državama, dolazimo do sljedećih zanimljivih prikaza.
If we compare the specific primary energy production per capita as well as the specific production of individual primary energy forms to adequate values in other countries, we arrive at the following interesting results:
Figure 2.2.3. Specific Primary Energy Production in Croatia and Selected Countries
Slika 2.2.4. Specifična proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj i izabranim državama
Figure 2.2.4. Specific Natural Gas Production in Croatia and Selected Countries Slika 2.2.5. Specifična proizvodnja sirove nafte u Hrvatskoj i izabranim državama
Figure 2.2.5. Specific Crude Oil Production in Croatia and Selected Countries
2.3. Uvoz i izvoz energije
U Republiku Hrvatsku uvoze se primarni i transformirani oblici energije. Od primarnih oblika energije, najvažniji uvozni oblici energije su sirova nafta, prirodni plin i u posljednje vrijeme kameni ugljen. Među transformiranim oblicima najznačajnija je električna energija, a osim nje uvoze se i manje količine derivata nafte kao i koksa. U tablici 2.3.1. prikazani su podaci o uvozu energije tijekom proteklih šest godina, dok je na slici 2.3.1. prikazan razvoj uvoza energije tijekom razdoblja od 1988. do 2001. godine. U odnosu na prethodnu godinu, tijekom 2001. uvoz energije u Hrvatsku povećan je za 2,2 posto.
2.3. Energy Import and Export
The Republic of Croatia imports primary and converted energy forms. The primary forms include as the most important crude oil, natural gas and lately pit coal. Under the converted forms the most significant is the electric energy; apart from that, smaller quantities of petroleum products and coke are imported. Table 2.3.1.
shows data on the imported energy during previous six years and Figure 2.3.1. the development of energy import from 1988 to 2001.
Compared to the preceding year, during 2001 energy imports in Croatia increased by 2.2 percent.
Slika 2.2.6. Specifična proizvodnja električne energije u hidroelektranama u Hrvatskoj i izabranim državama
Figure 2.2.6. Specific Hydro Electricity Production in Croatia and Selected Countries
Tablica 2.3.1. Uvoz energije
Slika 2.3.1. Uvoz energije u Hrvatsku
Table 2.3.1. Energy Import
Na slici 2.3.2. prikazani su postotni udjeli pojedinih oblika energije u ukupnom uvozu u 1996. i 2001. godini. U uvoznoj energiji sa značajno najvećim udjelom sudjeluje sirova nafta, pa je tako njezin udjel u 1996. godini bio veći od 72 posto, a u 2001. godini od 65 posto.
Figure 2.3.2 presents percentage shares of individual energy forms’ participation in the total import of 1996 and 2001. The highest share is held by crude oil, so accordingly in 1996 its share amounted to more than 72 percent and in 2001 to more than 65 percent.
Slika 2.3.2. Udjeli u uvoznoj energiji
Figure 2.3.2. Shares in Imported Energy Kada je riječ o izvozu energije, spomenimo da se
najvećim dijelom iz Hrvatske izvoze derivati nafte te u manjim količinama i električna energija, a povremeno se izvoze i drugi oblici energije. Izvoz energije iz Hrvatske bio je veći za 7,3 posto u 2001. godini, a količine izvoza pojedinih oblika energije tijekom razdoblja od 1996. do 2001.
godine prikazane su u tablici 2.3.2. Jednako tako je slikom 2.3.3. prikazan razvoj strukture izvoza energije iz Hrvatske tijekom proteklog četrnaestogodišnjeg razdoblja.
When discussing export of energy, it should be mentioned that Croatia mainly exports petroleum products and some smaller quantities of electricity. Occasionally, other energy forms are exported. In 2001 Croatia exported 7.3 percent more energy. Table 2.3.2. presents the export of individual energy forms in the period from 1996 to 2001. Figure 2.3.3. shows the development of the Croatian export structure during the past fourteen years.
Tablica 2.3.2. Izvoz energije
Table 2.3.2. Energy Export Slika 2.3.3. Izvoz energije iz Hrvatske
Na slici 2.3.4. prikazan je postotni udjel pojedinih oblika energije u ukupnom izvozu. Tako je udjel derivata nafte u 1996. godini iznosio 80,3 posto, dok je u 2001. godini povećan na čak 87,1 posto.
Figure 2.3.4. presents the percentage share of individual energy forms in the total export. Thus, the share of petroleum products in 1996 amounted to 80.3 percent, while in 2001 it increased to as much as 87.1 percent.
Slika 2.3.4. Udjeli u izvezenoj energiji
Figure 2.3.4. Shares in Exported Energy
2.4. Ukupna potrošnja energije
Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj bila je u 2001. godini veća za 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Porast je ostvaren u potrošnji ugljena, prirodnog plina i tekućih goriva, a jednako je tako zbog povoljnih hidroloških prilika povećano korištenje vodnih snaga. Potrošnja ogrjevnog drva je smanjena jednako kao i uvozne električne energije. Na sljedećoj slici prikazan je razvoj ukupne potrošnje energije u proteklom razdoblju i predviđanja za budućnost.
2.4. Total Primary Energy Supply
In 2001 total primary energy supply increased by 3.3 percent compared to the preceding year.
The increase was realised in the consumption of coal, natural gas, liquid fuels, and, owing to favourable hydrological conditions, in hydro power utilisation. The consumption of fuel wood and imported electricity decreased. The following figure presents the development of the total energy consumption in the preceding period with the anticipated future development.
Tablica 2.4.1. Ukupna potrošnja energije
Table 2.4.1. Total Primary Energy Supply Slika 2.4.1. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj
U ukupnoj potrošnji energije, s najvećim udjelom sudjeluju tekuća goriva, ali se očekuje postupno smanjivanje njihovog udjela u budućem razdoblju. Udjel obnovljivih izvora energije – vodnih snaga i ogrjevnog drva - iznosio je u 2001.
godini približno 21 posto. Takva razina udjela obnovljivih izvora očekuje se i u 2030. godini zbog predviđenog postupnog uvođenja u korištenje i ostalih obnovljivih izvora kao što su biomasa, energija Sunca, energija vjetra i geotermalna energija.
Na slici 2.4.3. uspoređuje se specifična ukupna potrošnja energije po glavi stanovnika u Hrvatskoj s odgovarajućim veličinama u europskim i razvijenim državama, dok se na slikama koje slijede uspoređuje specifična potrošnja pojedinih oblika energije. Poznata je činjenica da je potrošnja energije po glavi stanovnika u Hrvatskoj relativno niska. Tako je, primjerice, ukupna potrošnja energije po glavi stanovnika u Hrvatskoj za 49,6 posto manja u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. U ukupnoj potrošnji tekućih goriva, za prosjekom Europske unije Hrvatska zaostaje za 43,6 posto, u potrošnji prirodnog plina za 40,6 posto, a u potrošnji ugljena čak za 81,4 posto.
In the total primary energy supply, the highest share is held by liquid fuels, but it is expected that this share will drop in the future period. In 2001 the share of renewable sources - hydro power and fuel wood - amounted to approximately 21 percent. Such a share level is also expected in 2030 following the anticipated gradual introduction of other renewable sources, i.e. biomass, solar, wind and geothermal energy.
Figure 2.4.3 shows a comparison of specific total primary energy supply per capita in Croatia with the corresponding values of the European and other developed countries, while the following figures present specific total consumption of individual energy forms. It is a well-known fact that in Croatia the consumption of energy per capita is quite low. Thus, for example, total primary energy supply in Croatia falls behind the European Union average by 49.6. As regards total liquid fuel consumption Croatia falls behind the European Union average by 43.6 percent; in the consumption of natural gas the discrepancy is 40.6 and in the consumption of coal as much as 81.4 percent.
Slika 2.4.2. Udjeli u ukupnoj potrošnji energije
Figure 2.4.2. Shares in Total Primary Energy Supply
Slika 2.4.3. Specifična ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj i izabranim zemljama
Slika 2.4.4. Specifična potrošnja tekućih goriva u Hrvatskoj i izabranim zemljama
Figure 2.4.3. Specific Total Primary Energy Supply in Croatia and Selected Countries
Figure 2.4.4. Specific Total Consumption of Liquid Fuels in Croatia and Selected Countries
Slika 2.4.5. Specifična potrošnja prirodnog plina u Hrvatskoj i izabranim zemljama
Slika 2.4.6. Specifična potrošnja ugljena i koksa u Hrvatskoj i izabranim zemljama
Figure 2.4.5. Specific Total Consumption of Natural Gas in Croatia and Selected Countries
Figure 2.4.6. Specific Total Consumption of Coal and Coke in Croatia and Selected Countries
2.5. Energija za energetske transformacije
Za energetske transformacije u hrvatskom energetskom sustavu iskorištavaju se ugljen, drvni otpaci, sirova nafta i tekuća goriva, plinovita goriva i vodne snage. Struktura oblika energije za energetske transformacije prikazana je u tablici 2.5.1. U odnosu na prethodnu godinu ostvaren je minimalan porast, a na razini
2.5. Energy Transformation Input
In the Croatian power system coal, solid biomass, crude oil and liquid fuels, gaseous fuels and hydro power are utilised in the course of energy transformation. The structure of energy transformation input is shown in Table 2.5.1. In relation to the preceding year a minimum increase was realised. On the level of individual energy sources a consumption increase was Slika 2.4.7. Vlastita opskrbljenost primarnom energijom
Figure 2.4.7. Primary Energy Self Supply in Croatia Odnos proizvedene primarne energije i ukupne
potrošnje energije je vlastita opskrbljenost energijom, koja je za Hrvatsku u 2001. godini iznosila 52,8 posto. Na sljedećoj slici se prikazuje razvoj u proteklom razdoblju i predviđanja za budućnost.
The relationship between the produced and the consumed energy constitutes self supply, which in 2001 amounted to 52.8 percent. The following figure shows the development of primary energy self supply during the preceding period and in the anticipated future period.
Tablica 2.5.1. Energija za energetske transformacije
Table 2.5.1. Energy Transformation Inputs by Energy Forms
Slika 2.5.1. Struktura energije za energetske transformacije
Figure 2.5.1. Energy Transformation Inputs by Energy Forms
Na prethodnoj slici prikazan je povijesni razvoj iskorištavanja energije za energetske transformacije tijekom četrnaest godina, dok se na slici 2.5.2. nalazi prikaz postotnih udjela pojedinih oblika energije u ukupnoj energiji za energetske transformacije.
The precedent figure presents the historical development of energy transformation inputs during the period of fourteen years, while Figure 2.5.2. displays percentage shares of individual energy forms in the total energy transformation inputs.
Slika 2.5.2. Udjeli u energiji za energetske transformacije
Figure 2.5.2. Energy Forms’ Shares in Energy Transformation Inputs U energiji za energetske transformacije sa
značajno najvećim udjelom sudjeluju tekuća goriva, a jednako tako sudjeluju i vodne snage.
U odnosu na 1996. godinu, u 2001. godini najviše je povećan udjel ugljena.
Energija za energetske transformacije iskorištena u pojedinim postrojenjima prikazana je u tablici 2.5.2. U odnosu na prethodnu godinu, porast energije za energetske transformacije ostvaren je u hidroelektranama, termoelektranama, javnim toplanama i javnim kotlovnicama, dok je u industrijskim toplanama, industrijskim kotlovnicama, rafinerijama nafte, degazolinaži i gradskim plinarama došlo do smanjenja energije za energetske transformacije. Tijekom
As regards energy transformation inputs, the highest share was recorded by liquid fuels, which were closely followed by hydro power. In relation to 1996, in 2001 the share of coal experienced the highest increase.
Energy transformation inputs utilised in individual plants are displayed in Table 2.5.2. In 2001 energy transformation inputs increased in hydro power plants, thermal power plants, public cogeneration plants and public heating plants.
A decrease was recorded in industrial cogeneration plants, industrial heating plants, oil refineries, NGL plant and city gasworks.
During the six-year period there was a noticeable intensive increase as regards thermal power
Na slici 2.5.3. prikazan je razvoj energije za energetske transformacije u proteklom četrnaestogodišnjem razdoblju. Treba uočiti da je u sustavu energetskih transformacija do 1994.
godine postojala transformacija energije u koksari, odnosno u početnim godinama promatranog razdoblja i u visokim pećima u procesu proizvodnje sirovog željeza.
Figure 2.5.3. shows the development of energy transformation inputs during the past fourteen- year period. It should be noted that until 1994 the system also included a coke oven, i.e. blast furnaces for the production of crude iron in the initial years of the period observed.
Tablica 2.5.2. Energija za energetske transformacije u postrojenjima
Table 2.5.2. Energy Transformation Inputs by Plants
Ako se analiziraju udjeli pojedinih postrojenja za energetske transformacije, što je učinjeno na slici 2.5.4., uočava se da sa značajno najvećim udjelom sudjeluju rafinerije nafte. Osim rafinerija nafte, značajan udjel ostvaruju i hidroelektrane, dok termoelektrane, javne toplane, industrijske toplane i ostala postrojenja sudjeluju sa znatno manjim udjelima. U 2001.
godini došlo je do značajnijeg porasta udjela termoelektrana u odnosu na 1996. godinu.
If we analyse shares of individual plants, as in Figure 2.5.4., it is evident that the highest share is taken by oil refineries. Apart from them, a considerable share was realised by hydro power plants, while thermal power plants, public cogeneration plants, industrial cogeneration plants and other facilities participated with considerably lower shares. Compared to 1996, the year 2001 recorded a significant share increase of thermal power plants.
Slika 2.5.3. Energija za energetske transformacije u postrojenjima
Figure 2.5.3. Energy Transformation Inputs by Plants
Slika 2.5.4. Udjeli postrojenja u energiji za energetske transformacije
Figure 2.5.4. Energy Transformation Plants’ Shares in Energy Transformation Inputs
2.6. Proizvodnja transformiranih oblika energije
Proizvodnjom transformiranih oblika energije obuhvaćena je proizvodnja električne energije, pare i vrele vode, derivata nafte i gradskog plina.
U 2001. godini, proizvodnja transformirane energije smanjena je za 3,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Smanjena je proizvodnja krutih goriva, plinovitih goriva i tekućih goriva, dok je proizvodnja električne energije te pare i vrele vode povećana. Razvoj proizvodnje transformiranih oblika energije u razdoblju od 1996. do 2001. godine prikazan je u tablici 2.6.1.
2.6. Energy Transformation Output
Energy transformation output includes the production of electricity, steam and hot water, petroleum products and city gas. In 2001 energy transformation output decreased by 3.2 compared to the preceding year. The decrease was recorded in the production of solid fuels, gaseous fuels and liquid fuels, while the production of electricity, steam and hot water increased. The development of energy transformation outputs in the period from 1996 to 2001 is shown in Table 2.6.1.
Tablica 2.6.1. Proizvodnja transformiranih oblika energije
Table 2.6.1. Energy Transformation Outputs by Energy Forms Slika 2.6.1. Proizvodnja transformiranih oblika energije
Na slici 2.6.1. prikazan je razvoj proizvodnje transformiranih oblika energije tijekom duljeg prethodnog razdoblja, dok su na slici 2.6.2.
prikazani udjeli pojedinih transformiranih oblika energije u ukupno proizvedenoj transformiranoj energiji. Kao što se iz slike vidi, tekuća goriva sudjeluju sa značajno najvećim udjelom, a takve udjele imaju još električna energija te para i vrela voda. U odnosu na 1996. godinu, u 2001. godini povećan je udjel električne energije, dok su udjeli tekućih goriva i pare i vrele vode smanjeni.
Figure 2.6.1. presents the development of energy transformation outputs during a longer period, while Figure 2.6.2. shows the shares of individual energy forms. It is evident that liquid fuels participated with the most notable share, and similar shares were realised by electric energy and steam and hot water. In comparison to 1996, the year 2001 saw an increase in the share of electric energy, while the shares of liquid fuels and steam and hot water dropped.
Figure 2.6.2. Shares in Energy Transformation Outputs by Energy Forms Slika 2.6.2. Udjeli u proizvodnji transformiranih oblika energije
U tablici 2.6.2. prikazana je proizvodnja transformiranih oblika energije u pojedinim postrojenjima za energetske transformacije za razdoblje od 1996. do 2001. godine. Jednako je tako proizvodnja transformiranih oblika energije u postrojenjima za energetske transformacije prikazana i na slici 2.6.3., ali za prethodno četrnaestogodišnje razdoblje. U 2001. godini povećana je proizvodnja energije u termoelektranama, hidroelektranama, javnim toplanama, javnim kotlovnicama, industrijskim toplanama i gradskim plinarama, dok je u rafinerijama nafte, industrijskim kotlovnicama i degazolinaži ostvareno smanjenje proizvodnje.
Table 2.6.2. shows energy transformation outputs realised in individual plants in the period from 1996 to 2001. Figure 2.6.3. also presents these results, but for the fourteen-year period. In 2001 an increase in energy transformation outputs was recorded with thermal power plants, hydro power plants, public cogeneration plants, public heating plants, industrial cogeneration plants and gasworks, but petroleum refineries, industrial heating plants and NGL plant experienced a decrease.
Na slici 2.6.4. prikazani su udjeli pojedinih postrojenja za energetske transformacije u ukupnoj proizvodnji transformirane energije u 1996. i 2001. godini. Rafinerije nafte sudjeluju u proizvodnji transformirane energije s najvećim udjelom, koji je veći od 71 posto. Sa značajnijim udjelom u proizvodnji transformirane energije sudjeluju još hidroelektrane, termoelektrane, javne toplane i industrijske toplane. Najveći porast udjela u 2001., u odnosu na 1996. godinu, ostvaren je za termoelektrane.
Figure 2.6.4. presents the shares of individual facilities in the total energy transformation outputs in 1996 and 2001. Oil refineries participated with the highest share, i.e. more than 71 percent. Hydro power plants also had a considerable share, as well as thermal power plants, public cogeneration plants and industrial cogeneration plants. In 2001 thermal power plants recorded the highest share increase compared to 1996.
Tablica 2.6.2. Proizvodnja transformirane energije u postrojenjima
Table 2.6.2. Energy Transformation Outputs by Plants
Slika 2.6.3. Proizvodnja transformiranih oblika energije
Figure 2.6.3. Energy Transformation Outputs by Plants Slika 2.6.4. Udjeli za energetske transformacije u proizvodnji transformiranih oblika energije
Figure 2.6.4. Shares in Energy Transformation Outputs by Plants
2.7. Gubici energetskih transformacija
2.7. Energy Conversion Losses
U procesima energetskih transformacija uvijek dolazi do gubitaka. Ukupni gubici u energetskom sustavu određeni su kao razlika energije za energetske transformacije i proizvedene transformirane energije, a prikazani su u tablici 2.7.1. za proteklo šestogodišnje razdoblje.
Every conversion of energy generates losses.
Energy conversion losses within an energy system are defined as the balance between the total energy conversion input and the total energy conversion output, and the losses that occurred during the past six years are shown in Table 2.7.1.
Tablica 2.7.1. Gubici energetskih transformacija
Table 2.7.1. Total Conversion Losses Tablica 2.7.2. Gubici energetskih transformacija u proizvodnji transformiranih oblika energije
Table 2.7.2. Energy Transformation Losses in Transformed Energy Production
U 2001. godini, gubici energetskih transformacija povećani su za 15,9 posto. U tablici 2.7.2., ukupni gubici energetskih transformacija podijeljeni su prema proizvedenim transformiranim oblicima.
Iz te tablice uočava se da su najveći gubici u proizvodnji električne energije, dok su primjerice u proizvodnji derivata nafte - oni vrlo niski.
Na slici 2.7.1. prikazan je razvoj gubitaka u energetskim transformacijama tijekom proteklog razdoblja od 1988. do 2001. godine, dok se na slici 2.7.2. može vidjeti udjel u postocima gubitaka u proizvodnji pojedinih transformiranih oblika energije. Iz te se slike vidi da gubici u proizvodnji električne energije sudjeluju s više od 80 posto.
In 2001 total conversion losses increased by 15.9 percent. In Table 2.7.2. total energy transformation losses have been divided according to transformed energy production. It can be seen that the biggest losses occurred in the production of electricity, while at the same time they were very low in the production of petroleum products.
Figure 2.7.1. presents the development of energy conversion losses during the period from 1988 until 2001. Figure 2.7.2. shows individual percentage shares in transformed energy production. The Figure clearly shows that losses in electricity production participated with more than 80 percent.
Slika 2.7.1. Gubici u proizvodnji transformiranih oblika energije
Figure 2.7.1. Energy Transformation Losses in Transformed Energy Production
2.8. Potrošnja transformiranih oblika energije
Potrošnja transformiranih oblika energije razlikuje se od prethodno analizirane proizvodnje, jer se iz Hrvatske većinom izvoze derivati nafte, a uvozi se električna energija. U tablici 2.8.1. je prikazano kretanje potrošnje transformiranih oblika energije tijekom proteklog razdoblja od šest godina. Na slici 2.8.1.
prikazan je razvoj potrošnje tijekom duljeg proteklog razdoblja, a također je prikazano i predviđanje za buduće razdoblje. Potrošnja transformiranih oblika energije je tijekom 2001.
godine povećana za 2,3 posto, u odnosu na prethodnu godinu.
2.8. Consumption of Transformed Energy Forms
Consumption of transformed energy forms differs from the previously analysed production, as Croatia mainly exports petroleum products and imports electricity. Table 2.8.1. displays changes in the consumption of transformed energy forms during the past six-year period.
Figure 2.8.1. presents the development of consumption during a longer period including the anticipated future status. Compared to the preceding year, consumption of transformed energy forms increased in 2001 by 2.3 percent.
Slika 2.7.2. Udjeli gubitaka u proizvodnji transformiranih oblika energije to su 2 pie charta
Figure 2.7.2. Shares in Energy Transformation Losses in Transformed Energy Production
Tablica 2.8.1. Potrošnja transformiranih oblika energije
Table 2.8.1. Consumption of Transformed Energy Forms Slika 2.8.1. Potrošnja transformiranih oblika energije
Figure 2.8.1. Consumption of Transformed Energy Forms
Na sljedećoj slici prikazan je udjel pojedinih oblika energije u ukupnoj potrošnji transformirane energije. S najvećim udjelom sudjeluju tekuća goriva, a značajan udjel još imaju električna energija te para i vrela voda. U budućnosti se očekuje smanjenje udjela tekućih goriva i povećanje udjela električne energije.
The following figure shows the shares of individual energy forms in the total transformed energy consumption. The largest share is taken by liquid fuels and other considerable shares include those of electricity, steam and hot water.
In the future a decrease in the share of liquid fuels and an increase in the share of electricity are expected.
Slika 2.8.2. Udjeli u ukupnoj potrošnji transformirane energije
Figure 2.8.2. Shares in Transformed Energy Consumption U potrošnji transformirane energije, najvažnije
mjesto zauzimaju derivati nafte i električna energija. Na dvije sljedeće slike prikazan je razvoj potrošnje električne energije u karakterističnim sektorima potrošnje, kao i razvoj potrošnje karakterističnih derivata nafte tijekom proteklog razdoblja od četrnaest godina.
The most important place in transformed energy consumption is taken by petroleum products and electric energy. The following two figures present the development of electricity consumption within characteristic consumption sectors as well as the consumption development of characteristic petroleum products during the past fourteen-year period.
Slika 2.8.3. Potrošnja električne energije u pojedinim sektorima
Slika 2.8.4. Potrošnja tekućih goriva
Figure 2.8.3. Electricity Consumption by Sectors
Figure 2.8.4. Liquid Fuels’ Consumption
Slika 2.8.5. Specifična bruto potrošnja električne energije u Hrvatskoj i izabranim zemljama
Figure 2.8.5. Specific Gross Consumption of Electricity in Croatia and Selected Countries Vrlo je zanimljivo vidjeti kako je Hrvatska
pozicionirana u specifičnoj potrošnji po glavi stanovnika električne energije i najvažnijih derivata nafte, u odnosu na odgovarajuće veličine u europskom državama, SAD-u i Japanu. Iz sljedećih slika se vidi da u potrošnji električne energije za prosjekom Europske unije Hrvatska zaostaje za 50,5 posto. U potrošnji motornog benzina taj zaostatak iznosi 46 posto, u potrošnji plinskih ulja 47,5 posto, dok je u potrošnji mlaznog goriva taj zaostatak najveći, tako da je specifična potrošnja po glavi stanovnika tog oblika energije manja čak za 85,7 posto od prosjeka Europske unije. Vrlo je zanimljivo da je potrošnja loživih ulja veća od europskog prosjeka za 25,6 posto i da ni jedna tranzicijska zemlja nema tako visoku specifičnu potrošnju tog oblika energije.
It is interesting to observe the position of Croatia as regards the specific gross consumption of electricity and major petroleum products per capita in relation to the corresponding values in the European countries, the USA and Japan. The following figures reveal that in the consumption of electricity Croatia falls behind the European Union average by 50.5 percent, in the consumption of motor gasoline by 46 percent and in the consumption of gas oils by 47.5 percent.
But as regards the consumption of jet fuel the Croatian consumption per capita falls behind the European Union average by as much as 85.7 percent. It is interesting to note that the consumption of heavy fuel oils exceeds the European average by 25.6 percent and that none of the transition countries has such a high specific consumption of this energy form.
Slika 2.8.6. Specifična potrošnja motornog benzina u Hrvatskoj i izabranim zemljama
Slika 2.8.7. Specifična potrošnja plinskih ulja u Hrvatskoj i izabranim državama
Figure 2.8.6. Specific Consumption of Motor Gasoline in Croatia and Selected Countries
Figure 2.8.7. Specific Consumption of Gas Oils in Croatia and Selected Countries
Slika 2.8.8. Specifična potrošnja mlaznog goriva u Hrvatskoj i izabranim zemljama
Slika 2.8.9. Specifična potrošnja loživog ulja u Hrvatskoj i izabranim zemljama
Figure 2.8.8. Specific Consumption of Jet Fuel in Croatia and Selected Countries
2.9. Energija za pogon energetskih postrojenja
Energija koja se troši u energetskim postrojenjima za proizvodnju, bilo primarnih, bilo transformiranih oblika energije je potrošnja energije za pogon energetskih postrojenja. U tablici 2.9.1. prikazana je struktura potrošnje oblika energije u sektoru energetike u proteklom razdoblju od šest godina. U 2001. godini, potrošnja energije za pogon energetskih postrojenja smanjena je za 10,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pri tomu je smanjena potrošnja svih oblika energije, osim električne, čija je potrošnja povećana za 7,7 posto. Na slici 2.9.1., prikazan je razvoj potrošnje energije u sektoru energetike u proteklom razdoblju od 1988. do 2001. godine.
2.9. Energy Sector Own Use
Energy consumed in plants for the production of either primary or transformed energy forms is referred to as energy sector own use. Table 2.9.1.
shows the energy sector’s consumption structure during the past six years. In 2001 energy sector own use decreased by 10.3 percent compared to the previous year. The decrease occurred with all energy forms except electricity, the consumption of which grew by 7.7 percent. Figure 2.9.1. shows the development of energy sector own use for the period from 1988 until 2001.
Tablica 2.9.1. Energija za pogon energetskih postrojenja
Table 2.9.1. Energy Sector Own Use Na slici 2.9.2. prikazani su postotni udjeli
pojedinih oblika energije u ukupnoj energiji za pogon energetskih postrojenja. U toj potrošnji energije, najznačajniji energent je prirodni plin,
Figure 2.9.2. displays percentage shares of individual energy forms within the total energy sector own use. The most important place is taken by natural gas, the share of which in 1996
Slika 2.9.1. Pogonska potrošnja oblika energije
Figure 2.9.1. Energy Sector Own Use by Energy Forms
Slika 2.9.2. Udjeli oblika energije za pogon energetskih postrojenja
amounted to 44.3 percent, i.e. 48 percent in 2001.
Natural gas is followed by steam and hot water, while the shares of electricity and other forms are considerably lower.
The following table shows the development of consumption by plants as regards energy sector own use for the period of the past six years. Also, Figure 2.9.3. presents energy sector own use by plants for the period from 1998 to 2001. During 2001 own use grew only in hydro power plants and thermal power plants, and experienced a decrease with all other facilities, i.e. petroleum refineries, public cogeneration plants, facilities for the production of crude oil and natural gas, etc.
kojemu je udjel u 1996. godini iznosio 44,3 posto, odnosno u 2001. godini 48 posto. Nakon prirodnog plina, prema visini udjela, slijedi para i vrela voda, dok su udjeli električne i ostalih oblika energije puno manji.
U sljedećoj tablici prikazan je razvoj potrošnje energije za pogon u pojedinim postrojenjima tijekom razdoblja od šest prethodnih godina.
Jednako tako, na slici 2.9.3. prikazana je potrošnja energije za pogon u pojedinim energetskim postrojenjima u razdoblju od 1998.
do 2001.godine. Tijekom 2001. godine, potrošnja energije za pogon povećana je samo u hidroelektranama i termoelektranama, dok je smanjena u svim ostalim postrojenjima, kao primjerice, u rafinerijama, javnim toplanama, postrojenjima za proizvodnju sirove i prirodnog plina i drugdje.
Tablica 2.9.2. Pogonska potrošnja u energetskim postrojenjima
Table 2.9.2. Energy Sector Own Use by Plants
Slika 2.9.3. Pogonska potrošnja u energetskim postrojenjima
Figure 2.9.3. Energy Sector Own Use by Plants
Slika 2.9.4. Udjeli postrojenja u potrošnji energije za pogon
Udjeli pojedinih postrojenja u ukupnoj potrošnji energije za pogon prikazani su sljedećom slikom za 1996. i 2001. godinu. Rafinerije nafte su postrojenja koja sudjeluju sa značajno najvećim udjelom. U 1996. godini, udjel rafinerija nafte iznosio je 76 posto, a u 2001. godini 74,2 posto.
Od ostalih procesa proizvodnje energije, sa značajnijim udjelom sudjeluje potrošnja energije u proizvodnji sirove nafte i prirodnog plina, dok pogonska potrošnja u ostalim energetskim postrojenjima sudjeluje s vrlo niskim udjelima.
The shares of individual plants in the total energy sector own use are also displayed in the following figure for 1996 and 2001. Petroleum refineries participated with the largest share. In 1996 their share amounted to 76 percent and in 2001 to 74.2 percent. Other energy production processes reveal considerable shares in the production of crude oil and natural gas, while own use of other facilities recorded very low shares.
2.10. Struktura ukupno utrošene
energije 2.10. Total Primary Energy Supply by
Sectors
Table 2.10.1. Total Primary Energy Supply by Sectors Tablica 2.10.1. Struktura ukupno utrošene energije
Total primary energy supply was analysed in section 2.4. Total primary energy supply meets the whole energy demand within the system, i.e.
final energy demand, energy conversion losses, non-energy consumption, energy sector own use as well as energy transportation and distribution losses. Table 2.10.1. shows the structural development of total primary energy supply during the past six years and accordingly Figure 2.10.1. presents the development during the fourteen-year period including future expectations. In 2001 final energy demand, energy conversion losses and energy transportation and distribution losses experienced an increase, while non-energy consumption and energy sector own use decreased.
Struktura oblika energije u ukupnoj potrošnji analizirana je u poglavlju 2.4. Ukupnom potrošnjom energije zadovoljavaju se sve potrebe u energetskom sustavu, što predstavlja neposrednu potrošnju energije, gubitke energetskih transformacija, neenergetsku potrošnju energije, potrošnju energije za pogon energetskih postrojenja i gubitke u transportu i distribuciji energije. U tablici 2.10.1., prikazan je razvoj strukture ukupno utrošene energije tijekom proteklog šestogodišnjeg razdoblja, a jednako tako je na slici 2.10.1. taj razvoj prikazan za proteklo četrnaestogodišnje razdoblje kao i predviđanja za budućnost. U 2001. godini povećana je neposredna potrošnja energije te gubici energetskih transformacija i gubici transporta i distribucije energije, dok je neenergetska potrošnja energije i potrošnja energije za pogon energetskih postrojenja smanjena.
Slika 2.10.1. Struktura ukupne potrošnje energije
The following figure shows percentage shares of individual sectors within total primary energy supply by sectors. The biggest share is taken by final energy demand, which in 2001 amounted to 61 percent. An increase trend is noticeable as regards final energy demand’s share, which is also expected in the future. Among other sectors, a considerable participation was recorded with energy conversion losses.
Na sljedećoj slici prikazani su postotni udjeli pojedinih sektora u ukupnoj potrošnji energije.
S najvećim udjelom sudjeluje neposredna potrošnja energije, koja je u 2001. godini imala udjel veći od 61 posto. Prisutan je trend porasta udjela neposredne potrošnje energije, koji se očekuje i u budućnosti. Od ostalih sektora sa značajnijim udjelom sudjeluju još i gubici energetskih transformacija.
Slika 2.10.2. Udjeli sektora u ukupnoj potrošnji energije to su 3 pie charta
Figure 2.10.2 Shares of Sectors in Total Primary Energy Supply U tablici 2.10.1. je, osim strukture ukupne
potrošnje energije, prikazana i struktura osnovnih sektora u neposrednoj potrošnji energije. U 2001. godini, potrošnja energije povećana je u sva tri sektora, a najveći porast ostvaren je u industriji, dok je opća potrošnja sektor s najvećim udjelom. Na sljedećoj slici prikazan je razvoj potrošnje energije u tri spomenuta sektora neposredne potrošnje energije tijekom proteklog razdoblja, kao i predviđanja razvoja potrošnje u budućnosti. Na slici 2.10.4. prikazani su postotni udjeli sektora neposredne potrošnje.
Apart from the structure of total primary energy supply Table 2.10.1. also shows the structure of basic sectors within final energy demand. In 2001 energy consumption rose in all three sectors, the largest being the one in industry, while other sectors recorded the largest share. The following figure presents the development of final energy demand in the three mentioned sectors during the past period as well as the expected future consumption development. Figure 2.10.4. shows percentage shares of final energy demand by sectors.
Slika 2.10.3. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima
Slika 2.10.4. udjeli sektora u neposredno potrošnji energije
Figure 2.10.3. Final Energy Demand by Sectors
2.11. Final Energy Demand
In order to meet final energy demand nowadays coal and coke, fuel wood, liquid fuels, electricity and steam and hot water are used. It is expected that in the future renewable energy sources are going to play an important role. Table 2.11.1.
shows the structural development of energy forms used for final energy demand during past six years. Final energy demand increased during 2001 by 2.6 percent, whereby growth was recorded for all forms except fuel wood the consumption of which decreased compared to 2000. Figure 2.11.1. also shows the structural development of energy forms used for final energy demand for the period from 1988 till 2001 as well as future expectations.
2.11. Neposredna potrošnja energije
Za opskrbu neposrednih potrošača energijom danas se koriste ugljen i koks, ogrjevno drvo, tekuća goriva, električna energija te para i vrela voda. Očekuje se da će u budućnosti sve značajnije mjesto postupno zauzimati obnovljivi izvori energije. U sljedećoj tablici 2.11.1. prikazan je razvoj strukture oblika energije korištenih u neposrednoj potrošnji tijekom proteklog šestogodišnjeg razvoja. Neposredna potrošnja energije povećana je tijekom 2001. godine za 2,6 posto, pri čemu je porast potrošnje ostvaren za sve oblike energije, osim ogrjevnog drva čija je potrošnja smanjena u odnosu na ostvarenu potrošnju u 2000. godini. Na slici 2.11.1. također se prikazuje razvoj strukture oblika energije u neposrednoj potrošnji, tijekom proteklog razdoblja od 1988. do 2001. godine, kao i predviđanje budućeg razvoja.
Tablica 2.11.1. Struktura neposredne potrošnje energije
Table 2.11.1. Final Energy Demand by Fuels
Slika 2.11.1. Neposredna potrošnja oblika energije
Figure 2.11.1. Final Energy Demand by Energy Forms
Slika 2.11.2. Udjeli oblika energije u neposrednoj potrošnji
U neposrednoj potrošnji energije, s najvećim udjelom sudjeluju tekuća goriva. Na slici 2.11.2.
prikazani su udjeli pojedinih oblika energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji, pa se može vidjeti da je u 2001. godini udjel tekućih goriva bio veći od 48 posto. Osim tekućih goriva, značajno mjesto u opskrbi neposrednih potrošača ima električna energija i prirodni plin, a jednako tako se očekuje daljnji porast udjela ovih oblika energije, kao i smanjivanje udjela tekućih goriva.
The largest share in final energy demand was recorded with liquid fuels. Figure 2.11.2. presents shares of individual energy forms in final energy demand. As it can be seen, in 2001 the share of liquid fuels amounted to more than 45 percent.
Apart from liquid fuels, an important place in final energy demand was taken by electricity and natural gas. Similarly, it is expected that the shares of these energy forms will increase in the future, too, while the share of liquid fuels decreases.
Figure 2.11.3. Specific Total Final Energy Demand in Croatia and Selected Countries Slika 2.11.3. Specifična neposredna potrošnja energije u Hrvatskoj i izabranim državama
Neposredna potrošnja energije preračunata po glavi stanovnika karakteristična je veličina energetskog sustava i ukazuje na dostignutu razinu razvoja. Na dvije sljedeće slike uspoređuje se ostvarena ukupna neposredna potrošnja energije i neposredna potrošnja električne energije po glavi stanovnika u Hrvatskoj s odgovarajućim veličinama u izabranim državama. Kao što se iz slika vidi, te su veličine u Hrvatskoj relativno niske, tako da u ukupnoj neposrednoj potrošnji za prosjekom u Europskoj uniji Hrvatska zastaje za 51,6 posto, odnosno u potrošnji električne energije za 54,3 posto.
Final energy demand calculated per capita presents a characteristic value of every energy system, which points to the achieved level of development. The following figures display a comparison of realised total final energy demand and final electricity demand per capita in Croatia and selected countries. It is evident that in Croatia these values are relatively low, so that the total final energy demand in Croatia falls behind the European Union average by 51.6 percent, i.e. final electricity demand by 54.3.
percent.
2.12. Potrošnja energije u industriji
U 2001. godini, industrija je bila sektor neposredne potrošnje u kojemu je ostvaren najveći porast potrošnje energije. Taj porast iznosio je 5,1 posto, a ostvaren je porast potrošnje svih oblika energije, pri čemu je najveći porast ostvaren u potrošnji ugljena. U sljedećoj tablici prikazan je razvoj potrošnje pojedinih oblika energije tijekom razdoblja od 1996. do 2001.
godine, dok je slikom 2.12.1. razvoj strukture oblika energije prikazan kroz dulje proteklo razdoblje, odnosno od 1988. do 2001. godine.
2.12. Final Energy Demand in Industry
In 2001 industry was the sector which recorded the largest increase in final energy demand. This increase amounted to 5.1 percent and was realised in the consumption of all energy forms, particularly coal. The following table shows the consumption of individual energy forms during the period from 1996 to 2001 and Figure 2.12.1.
the structural development of energy forms during the period from 1988 till 2001.
Slika 2.11.4. Specifična neposredna potrošnja električne energije u Hrvatskoj i izabranim državama
Figure 2.11.4. Specific Total Final Electricity Demand in Croatia and Selected Countries
Tablica 2.12.1. Neposredna potrošnja energije u industriji
Table 2.12.1. Final Energy Demand in Industry by Fuels Slika 2.12.1. Potrošnja oblika energije u industriji
Figure 2.12.1. Final Energy Demand in Industry by Energy Forms
U potrošnji energije u industriji, s najvećim udjelom sudjeluje para i vrela voda. Taj se udjel u nekim godinama kreće iznad 30 posto, a u nekim ispod 30 posto. Prema veličini udjela, nakon pare i vrele vode slijede plinovita goriva, električna energija i tekuća goriva. Udjeli oblika energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji industrije u 1996. i 2001. godini prikazani su sljedećom slikom.
The largest share in final industrial demand was recorded with steam and hot water. This share varies throughout the years around 30 percent.
According to the share, steam and hot water are followed by gaseous fuels, electricity and liquid fuels. Individual shares within final industrial energy demand for the period from 1996 to 2001 are shown in the following figure.
Slika 2.12.2. Udjeli oblika energije u neposrednoj potrošnji industrije
Figure 2.12.2. Energy Forms’ Shares in Final Energy Demand in Industry Analiza potrošnje energije u pojedinim
industrijskim granama prikazana je u tablici 2.12.2. za proteklo šestogodišnje razdoblje.
Jednako je tako na slici 2.12.3. prikazan razvoj potrošnje energije u pojedinim industrijskim granama tijekom razdoblja od 1988. do 2001.
godine. U 2001. godini ostvaren je porast potrošnje energije u industriji obojenih metala, kemijskoj industriji, industriji građevinskog materijala, industriji papira i prehrambenoj industriji, dok je u industriji željeza i čelika, industriji nemetalnih minerala i ostaloj industriji zabilježeno smanjenje potrošnje energije.
Demand analysis of individual industrial branches is shown in Table 2.12.2. for the past six years. Accordingly, Figure 2.12.3. presents demand development of individual industrial branches from 1988 till 2001. In 2001 an increase was recorded in the non-ferrous metals industry, chemical industry, construction materials industry, pulp and paper and food industries. A decrease was experienced in the iron and steel, non-metallic minerals and other manufacturing industries.
Table 2.12.2. Final Energy Demand by Industrial Sectors Tablica 2.12.2. Potrošnja energije u industrijskim granama
Industrijske grane s najvećim udjelima u potrošnji energije u industriji jesu industrija građevinskog materijala i kemijska industrija. U 2001. godini, industrija građevinskog materijala sudjelovala je u ukupnoj potrošnji s čak 35 posto, dok je udjel kemijske industrije iznosio 19 posto.
Udjeli svih ostalih industrijskih grana u 1996.
godini i u 2001. godini prikazani su na slici 2.12.4.
Industrial branches with the highest shares are the construction materials and the chemical industries. In 2001 the construction materials industry participated in the final energy demand with as much as 35 percent, while the share of the chemical industry amounted to 19 percent.
The shares of other branches in 1996 and 2001 are shown in Figure 2.12.4.
Slika 2.12.3. Potrošnja energije u industrijskim granama
Figure 2.12.3. Final Energy Demand by Industrial Sectors Slika 2.12.4. Udjeli grana industrije u potrošnji energije
2.13. Potrošnja energije u prometu
U 2001. godini, potrošnja energije u prometu povećana je za 1,1 posto, ali je prvi put - nakon višegodišnjeg stalnog porasta potrošnje - potrošnja benzina smanjena za 3,8 posto.
Istodobno je potrošnja drugog temeljnog oblika energije u prometu, dizelskog goriva, povećana za 7,2 posto. U tablici 2.13.1. prikazan je razvoj potrošnje svih oblika energije u prometu tijekom razdoblja od 1996. do 2001. godine, dok je na slici 2.13.1. taj razvoj prikazan za razdoblje od 1988. do 2001. godine.
2.13. Final Energy Demand in Transport
In 2001 final energy demand in transport increased by 1.1 percent but - for the first time after a longer period of growth - the consumption of motor gasoline decreased 3.8 percent. At the same time, the consumption of the other basic energy form in transport - diesel oil - grew by 7.2 percent. Table 2.13.1 shows the development of all energy forms in transport during the period from 1996 to 2001. Figure 2.13.1. presents this development for the period from 1988 to 2001.
Tablica 2.13.1. Neposredna potrošnja energije u prometu
Table 2.13.1. Final Energy Demand in Transport by Fuels Dva osnovna oblika energije u prometu jesu
motorni benzin i dizelsko gorivo. Njihov je udjel u ukupnoj potrošnji energije u prometu u 2001.
godini iznosio 50 posto, odnosno 42,6 posto.
Udjeli svih ostalih oblika energije u početnoj i konačnoj godini promatranog razdoblja prikazani su na slici 2.13.2
Two primary forms of energy in transport include motor gasoline and diesel oil. Their share in the total final energy demand in transport amounted in 2001 to 50 percent, i.e. 42.6 percent respectively. The shares of other energy forms in the initial and final year of the period observed are displayed in Figure 2.13.2.
Figure 2.13.1. Final Energy Demand in Transport Slika 2.13.1. Potrošnja energije u prometu
Slika 2.13.2. Udjeli oblika energije u neposrednoj potrošnji energije u prometu
U tablici 2.13.2. prikazan je razvoj potrošnje energije u pojedinim vrstama prometa u razdoblju od 1996. do 2001. godine. Takav razvoj za proteklo četrnaestogodišnje razdoblje prikazan je na slici 2.13.3. Može se zaključiti da je tijekom 2001. godine došlo do porasta potrošnje energije u svim vrstama prometa.
Table 2.13.2. shows the development of final energy demand in transport for the period from 1996 to 2001. Such a development for the fourteen-year period is displayed in Figure 2.13.3.
A conclusion can be drawn that during 2001 final energy demand increased with every transport type.
Tablica 2.13.2. Potrošnja energije pojedinih vrsta prometa
Table 2.13.2. Final Energy Demand by Means of Transport U cestovnom prometu ostvaruje se najveći dio
potrošnje energije, pa je tako udjel cestovnog prometa u 1996. godini iznosio 83,1 posto, da bi do 2001. godine bio povećan na čak 88,3 posto.
Udjeli ostalih vrsta prometa znatno su manji pa je tako u 2001. godini zračni promet sudjelovao s manje od 5 posto, a udjel željezničkog prometa iznosio je samo 2,7 posto. Udjeli svih vrsta prometa u 1996. i 2001. godini prikazani su na slici 2.13.4.
Road transport recorded the largest participation. Thus, in 1996 the share of road transport amounted to 83.1 percent and in 2001 as much as 88.3 percent. The shares of other means of transport are considerably lower so that in 2001 air transport participated with less than 5 percent and rail transport with only 2.7 percent. The shares of the means of transport in 1996 and 2001 are shown in Figure 2.13.4.
Slika 2.13.3. Potrošnja energije pojedinih vrsta prometa
Figure 2.13.3. Final Energy Demand by Means of Transport Slika 2.13.4. Udjeli vrsta prometa u neposrednoj potrošnji energije
2.14. Potrošnja energije u općoj potrošnji
U općoj potrošnji obuhvaćena je potrošnja energije u kućanstvima, uslužnom sektoru, poljoprivredi i građevinarstvu, a tijekom 2001.
godine ostvaren je porast potrošnje od 2,3 posto.
U tablici 2.14.1. u kojoj je prikazana struktura oblika energije utrošenih u općoj potrošnji tijekom proteklog šestogodišnjeg razdoblja, vidi se da je u 2001. godini smanjena potrošnja krutih goriva – ugljena i ogrjevnog drva, dok je potrošnja svih ostalih oblika energije povećana.
Razvoj potrošnje oblika energije u općoj potrošnji, u razdoblju od 1988. do 2001. godine, prikazan je na slici 2.14.1.
2.14. Final Energy Demand in Other Sectors
Other sectors of consumption include households, services, agriculture, and building construction.
During 2001 consumption increased by 2.3 percent. Table 2.14.1. shows the structure of the energy forms consumed during the past six-year period. It can be seen that the consumption of solid fuels - coal and fuel wood - decreased, while the consumption of all other energy forms increased. Consumption development for the period from 1988 till 2001 is shown in Figure 2.14.1.
Tablica 2.14.1. Neposredna potrošnja energije u općoj potrošnji
Table 2.14.1. Final Energy Demand in Other Sectors by Fuels Najznačajniji oblici energije u opskrbi opće
potrošnje su električna energija, tekuća goriva i prirodni plin. U 2001. godini udjel električne energije iznosio je 29,6 posto, udjel tekućih goriva bio je 30,8 posto, dok je udjel prirodnog plina
The most important forms of energy in meeting final energy demand in other sectors include electricity, liquid fuels and natural gas. In 2001 the share of electricity amounted to 29.6 percent, the share of liquid fuels to 30.8 percent, while
Slika 2.14.1. Potrošnja oblika energije u sektoru opće potrošnje
Figure 2.14.1. Final Energy Demand in Other Sectors by Energy Forms
Slika 2.14.2. Udjeli oblika energije u općoj potrošnji
