• Aucun résultat trouvé

Energy Companies 3.5. Cijene derivata nafte

Dans le document Energy in Croatia 2007, Annual Energy Report (Page 123-148)

NAFTA I DERIVATI NAFTE OIL AND OIL PRODUCTS

3.4 Energy Companies 3.5. Cijene derivata nafte

3.5 Petroleum Product Prices

3.1. Rezerve

Tablica 3.1.1. Bilančne rezerve i proizvodnja nafte i kondenzata

3.1 Reserves

Table 3.1.1 Oil and condensate reserves and production

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Source: Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship

3.2. Kapaciteti u naftnom sustavu 3.2.1. Proizvodnja i prerada

Sirova nafta proizvodi se iz 34 naftna polja, a plinski kondenzat iz 8 plinsko-kondenzatnih polja.

Kapaciteti prerade u rafinerijama nafte u Republici Hrvatskoj prikazani su u tablici 3.2.1.

Tablica 3.2.1. Kapaciteti prerade u rafinerijama nafte u Republici Hrvatskoj

3.2 Oil Sector Capacities 3.2.1 Production and processing

Crude oil is produced from 34 oil fields and gas condensation products from 8 gas-condensation fields.

Processing capacities of the Croatian refineries are shown in the Table 3.2.1.

Table 3.2.1 Processing capacities of oil refineries in the Republic of Croatia

Izvor: INA Source: INA

Izvor: INA Source: INA Tablica 3.2.1. Kapaciteti prerade u rafinerijama nafte u

Republici Hrvatskoj - nastavak Table 3.2.1 Processing capacities of oil refineries in the Republic of Croatia - exstension

3.2.2 JANAF (Jadranski naftovod) pipeline transportation

JANAF pipeline was constructed in 1979 as an international oil transportation system from the tanker and terminal port of Omišalj to domestic and foreign refineries in Eastern and Mid-Europe. The designed pipeline capacity amounts to 34 million tons of oil a year, and the installed one is 20 million tons. The storage capacity at the Omišalj, Sisak and Virje terminals equals 900 000 m3 for oil (Table 3.2.2) and 60 000 m3 for oil products in Omišalj.

3.2.2. Transport Jadranskim naftovodom

Jadranski naftovod je izgrađen 1979. godine kao međunarodni sustav transporta nafte od tankerske luke i terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi. Projektirani kapacitet cjevovoda je 34 milijuna tona transporta nafte godišnje, a instalirani 20 milijuna tona.

Kapacitet skladišta na terminalima Omišalj, Sisak i Virje iznosi 900 000 m3 za naftu (tablica 3.2.2.) te 60 000 m3 za derivate u Omišlju.

Tablica 3.2.2. Kapaciteti naftnih terminala JANAF-a Table 3.2.2 Capacities of JANAF oil terminals

Izvor: JANAF Source: JANAF

Sustav JANAF-a se sastoji od:

prihvatno-otpremnog terminala Omišalj na otoku

• Krku;

cjevovoda dugačkog 622 kilometra s dionicama:

Omišalj-Sisak, Sisak-Virje (s dionicom do Lendave)-Gola (hrvatsko-mađarska granica), Sisak-Slavonski Brod (s dionicom do Bosanskog Broda)-Sotin (hrvatsko-srpska granica);

prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i

kod Slavonskog Broda;

podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj, koji

povezuje terminal Omišalj na otoku Krku s INA-Rafinerijom nafte Rijeka na kopnu. Cjevovod je ukupne duljine 7,2 km, od čega je približno 6 km podmorski dio.

Promjeri i duljine trasa JANAF-a prikazani su u tablici 3.2.3.

Tablica 3.2.3. Trase JANAF naftovoda

The JANAF system consists of the following:

Reception and forwarding terminal of Omišalj on

the island of Krk;

Pipelines in the total length of 622 kilometers

with the following sections: Omišalj-Sisak; Sisak-Virje (with a section to Lendava)-Gola (Croatian-Hungarian border); Sisak-Slavonski Brod (with a section to Bosanski Brod)-Sotin (Croatian-Serbian border);

Reception and forwarding terminals in Sisak,

Virje and near Slavonski Brod; and

Omišalj-Urinj submarine pipeline, which

connects terminal port of Omišalj on the island of Krk with the INA-Rijeka Oil Refinery on land.

The total pipeline length is 7.2 kilometers, with the submarine section of approximately 6 kilometers.

Diameters and lengths of JANAF pipeline routes are shown in the Table 3.2.3.

Table 3.2.3 JANAF pipeline routes

Izvor: JANAF Source: JANAF

3.2.3. Prodaja

U Hrvatskoj je u 2007. godini bilo 757 benzinskih postaja. Od toga su u vlasništvu INA Grupe bile njih 432; INA d.d. imala je 412, INA CROBENZ - 10 i INA OSIJEK PETROL -10 benzinskih postaja. Četrdeset benzinskih postaja u vlasništvu INA Grupe nalazi se na autocestama u Republici Hrvatskoj.

Kretanje ukupnog broja benzinskih postaja u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2007. godine prikazano je u tablici 3.2.4. i na slici 3.2.1.

Tablica 3.2.4. Broj benzinskih postaja u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2007. godine

3.2.3 Selling capacities

In 2007, there were 757 petrol stations in total in Croatia. 432 petrol stations were owned by INA Group, among them 412 owned by INA Inc., 10 by INA CROBENZ and 10 by INA OSIJEK PETROL. On Croatian motorways there are 40 petrol stations owned by INA Group.

Trends in the total number of petrol stations in the Republic of Croatia from 2000 to 2007 are shown in the following Table and Figure.

Table 3.2.4 Number of petrol stations in the Republic of Croatia from 2000 to 2007

Izvor: INA, EIHP Source: INA, EIHP

Slika 3.2.1. Broj benzinskih postaja u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2007. godine

Izvor: INA, EIHP

Figure 3.2.1 Number of petrol stations in the Republic of Croatia from 2000 to 2007

Source: INA, EIHP

3.2.4. Biogoriva

U lipnju 2007. godine je započeo s radom drugi pogon za proizvodnju biodizela u Hrvatskoj – Vitrex d.o.o., Virovitica – koji koristi za sirovinu otpadno jestivo ulje. Ukupni kapacitet pogona je do 9 000 tona godišnje biodizela čime se ukupni proizvodni kapaciteti za biogoriva u Hrvatskoj povećavaju na 29 000 tona godišnje.

Tijekom 2007. godine u Republici Hrvatskoj proizvedeno je 4 334 tone biodizela od čega je 3 583 tone plasirano na domaće tržište. Oko 1 300 t biodizela proizvedeno je iz domaće uljane repice, a 320 tona je nastalo iz sakupljenog otpadnog jestivog ulja. Preostala sirovina za proizvodnju biodizela je došla iz uvoza.

3.3. Energetske bilance tekućih goriva

Tablica 3.3.1. Sirova nafta i proizvodnja u rafinerijama

3.2.4 Biofuels

In June 2007, Vitrex, Virovitica, started producing biodiesel from waste cooking oil which makes it the second biodiesel plant operating in Croatia. Its capacity is 9 000 tons per year of biodiesel which increases the total Croatian biofuel production capacity to 29 000 tons.

In 2007, it was produced 4 334 t of biodiesel in Croatia, out of which 3 583 t were placed at the domestic market. About 1 300 t of biodiesel originated from domestic rapeseed, 320 t originated from collected waste cooking oil and the rest of the feedstock needed was imported.

3.3 Energy Balances of Liquid Fuels

Table 3.3.1 Crude oil and oil refineries production

Izvor: EIHP Source: EIHP

Figure 3.3.1 Crude oil supply in the Republic of Croatia Source: EIHP

Slika 3.3.1. Raspoloživa sirova nafta u Republici Hrvatskoj Izvor: EIHP

Slika 3.3.2. Proizvodnja derivata nafte u hrvatskim

rafinerijama Figure 3.3.2 Oil products production in Croatian oil refineries

Source: EIHP

Tablica 3.3.2. Derivati nafte Table 3.3.2 Petroleum products

Slika 3.3.3. Raspoloživi derivati nafte u Republici Hrvatskoj Izvor: EIHP

Figure 3.3.3 Petroleum products supply in the Republic of Croatia

Source: EIHP

Slika 3.3.4. Ukupna potrošnja derivata nafte u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Figure 3.3.4 Petroleum products consumption in the Republic of Croatia

Source: EIHP

Tablica 3.3.3. Ukapljeni plin Table 3.3.3 LPG

Izvor: EIHP Source: EIHP

Slika 3.3.5. Raspoložive količine ukapljenog plina u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Figure 3.3.5 LPG supply in the Republic of Croatia Source: EIHP

Slika 3.3.6. Ukupna potrošnja ukapljenog plina u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Figure 3.3.6 LPG consumption in the Republic of Croatia Source: EIHP

Tablica 3.3.4. Motorni benzin Table 3.3.4 Motor gasoline

Izvor: EIHP Source: EIHP

Figure 3.3.7 Motor gasoline supply in the Republic of Croatia Source: EIHP

Slika 3.3.7. Raspoloživa količina motornog benzina u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Slika 3.3.8. Potrošnja motornog benzina u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Tablica 3.3.5. Mlazno gorivo i petrolej

Figure 3.3.8 Motor gasoline consumption in the Republic of Croatia

Source: EIHP

Table 3.3.5 Jet fuel and kerosene

Izvor: EIHP Source: EIHP

Figure 3.3.9 Jet fuel and kerosene supply in the Republic of Croatia

Source: EIHP

Figure 3.3.10 Jet fuel and kerosene consumption in the Republic of Croatia

Source: EIHP Slika 3.3.9. Raspoloživo mlazno gorivo i petrolej u Republici

Hrvatskoj Izvor: EIHP

Slika 3.3.10. Potrošnja mlaznog goriva i petroleja u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Tablica 3.3.6. Dizelsko gorivo Table 3.3.6 Diesel fuel

Izvor: EIHP Source: EIHP

Figure 3.3.11 Diesel fuel supply in the Republic of Croatia Source: EIHP

Slika 3.3.11. Raspoloživo dizelsko gorivo u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Figure 3.3.12 Diesel fuel consumption in the Republic of Croatia

Source: EIHP Slika 3.3.12. Potrošnja dizelskog goriva u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Izvor: EIHP Source: EIHP

Table 3.3.7 Extra light fuel oil Tablica 3.3.7. Ekstralako loživo ulje

Figure 3.3.13 Extra light fuel oil supply in the Republic of Croatia

Source: EIHP

Figure 3.3.14 Extra light fuel oil consumption in the Republic of Croatia

Source: EIHP Slika 3.3.13. Raspoloživo ekstralako loživo ulje u Republici

Hrvatskoj Izvor: EIHP

Slika 3.3.14. Potrošnja ekstralakog loživog ulja u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Tablica 3.3.8. Loživo ulje Table 3.3.8 Residual fuel oil

Izvor: EIHP Source: EIHP

Slika 3.3.15. Raspoloživo loživo ulje u Republici Hrvatskoj Izvor: EIHP

Slika 3.3.16. Potrošnja loživog ulja u Republici Hrvatskoj Izvor: EIHP

Figure 3.3.15 Residual fuel oil supply in the Republic of Croatia

Source: EIHP

Figure 3.3.16 Residual fuel oil consumption in the Republic of Croatia

Source: EIHP

Table 3.3.9 Non specified petroleum products Tablica 3.3.9. Ostali derivati nafte

Izvor: EIHP Source: EIHP

Figure 3.3.17 Non specified petroleum products supply in the Republic of Croatia

Source: EIHP

Slika 3.3.18. Potrošnja ostalih derivata nafte u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Slika 3.3.17. Ostali derivati nafte raspoloživi u Republici Hrvatskoj

Izvor: EIHP

Figure 3.3.18 Non specified petroleum products consumption in the Republic of Croatia

Source: EIHP

3.4. Energetski subjekti

U kategoriji proizvodnje naftnih derivata jedini energetski subjekt u 2007. godini je bila INA Industrija nafte d.d. U kategoriji transporta nafte naftovodima i drugim oblicima transporta energetski subjekti su JADRANSKI NAFTOVOD d.d. i HRVATSKE ŽELJEZNICE d.o.o. U kategoriji transporta naftnih derivata produktovodima i drugim oblicima transporta prisutan je subjekt JADRANSKI POMORSKI SERVIS d.d.

U kategoriji transporta nafte, naftnih derivata i biogoriva cestovnim vozilom do kraja 2007. godine je dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti od Hrvatske energetske regulatorne agencije dobilo ukupno 143 tvrtke.

Dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima do kraja 2007.

godine je ishodilo ukupno 19 tvrtki: INA Industrija nafte d.d., TIFON d.o.o., PETROL TRGOVINA d.o.o., OMV HRVATSKA d.o.o., ANTUNOVIĆ TA d.o.o., OG CONSULTING d.o.o., NAUTICA-VUKOVAR d.o.o., SIROVINA BENZ d.o.o., CROBENZ d.d., MODIBIT d.o.o., TANKERKOMERC d.o.o., GRIČ PETROL d.o.o., EURO-PETROL d.o.o., INA-OSIJEK PETROL d.d., A.B. PETROL PROMET d.o.o., EUROPA MIL, LUKA PLOČE TRGOVINA d.o.o., ZRAČNA LUKA ZAGREB TRGOVINA d.o.o. i LUKOIL Croatia d.o.o.

Dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti skladištenja nafte i naftnih derivata do kraja 2007.

godine je ishodilo ukupno 14 tvrtki: KEMIKALIJE d.d., TANKERKOMERC d.d., JADRANSKI NAFTOVOD d.d., TIFON d.o.o., NAFTNI TERMINALI FEDERACIJE d.o.o., MAZIVA-ZAGREB d.o.o., NAUTICA VUKOVAR d.o.o., GRIČ PETROL d.o.o., EURO-PETROL d.o.o., ANTUNOVIĆ TA d.o.o., CROBENZ d.d., LUKA PLOČE TRGOVINA d.o.o., INA Industrija nafte d.d. i MODIBIT d.o.o.

Dozvolu za trgovinu na veliko i malo ukapljenim naftnim plinom (UNP) do kraja 2007. godine je ishodilo ukupno 11 tvrtki: PROPLIN d.o.o., EUROTHERM d.o.o., INA Industrija nafte d.d., RADNIK d.o.o., SEDAM-PLIN d.o.o., CROBENZ d.d., BUTAN PLIN d.o.o., JADRAN PLIN d.o.o., BRALA TRADE d.o.o., INA-OSIJEK PETROL d.d. i MODIBIT d.o.o.

3.4 Energy Companies

In the production of oil products the sole player in 2007 was INA Industrija nafte. In the transport of oil and oil products by pipelines and other means of transport two parties were involved: JADRANSKI NAFTOVOD (Adriatic Pipeline) and HRVATSKE ŽELJEZNICE (Croatian Railways). As far as the transport of oil products by product pipelines and other means of transport is concerned, the sole player is JADRANSKI POMORSKI SERVIS.

In the category of road transport of crude oil, oil products and liquid biofuels, the Croatian Energy Regulatory Agency had issued 143 licenses by the end of 2007.

By the end of 2007, the oil products wholesale license had been obtained by 19 companies: INA – Industrija nafte, TIFON, PETROL TRGOVINA, OMV HRVATSKA, ANTUNOVIĆ TA, OG CONSULTING, NAUTICA-VUKOVAR, SIROVINA-BENZ, CROBENZ, MODIBIT, TANKERKOMERC, GRIČ PETROL, EURO-PETROL, INA-OSIJEK EURO-PETROL, A.B. PETROL PROMET, EUROPA MIL, LUKA PLOČE TRGOVINA, ZRAČNA LUKA ZAGREB TRGOVINA and LUKOIL Croatia.

By the end of 2007 the license for oil and oil products storage had been obtained by 14 companies: KEMIKALIJE, TANKERKOMERC, JADRANSKI NAFTOVOD, TIFON, NAFTNI TERMINALI FEDERACIJE, MAZIVA-ZAGREB, NAUTICA VUKOVAR, GRIČ PETROL, EURO-PETROL, ANTUNOVIĆ TA, CROBENZ, LUKA PLOČE TRGOVINA, INA Industrija nafte, and MODIBIT.

The license for LPG wholesale and retail sale had been obtained by 11 companies by the end of 2007: PROPLIN, EUROTHERM, INA Industrija nafte, RADNIK, SEDAM-PLIN, CROBENZ, BUTAN PLIN, JADRAN PLIN, BRALA TRADE, INA-OSIJEK PETROL and MODIBIT.

3.5 Petroleum Product Prices

Changes in oil product retail prices from 1996 to 2007 are shown in the following Figure and Table.

3.5. Cijene derivata nafte

Na slici i tablici 3.5. je prikazano kretanje maloprodajnih cijena derivata nafte od 1996. do 2007. godine.

Slika 3.5. Kretanje maloprodajnih cijena derivata nafte od 1996. do 2007. godine

Izvor: INA, EIHP

Figure 3.5 Changes in oil product retail prices from 1996 to 2007

Source: INA, EIHP

Izvor: INA, EIHP Source: INA, EIHP Tablica 3.5. Maloprodajne cijene naftnih derivata (kn/l) –

godišnji prosjek Table 3.5 Oil product retail prices (HRK/l) – annual average

PRIRODNI PLIN

Dans le document Energy in Croatia 2007, Annual Energy Report (Page 123-148)