HR0400016
Vladimir Potočnik Zagreb, Hrvatska
DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Sažetak
Distribuirana proizvodnja električne energije (DPEE), zbog povećanja energetske sigurnosti, smanjenja gubitaka energije i emisije štetnih tvari, predstavlja perspektivnu dopunu centraliziranim elektroenergetskim sustavima. Da bi se omogućilo brže širenje DPEE potrebno je ukloniti prepreke, od kojih su najvažnije neadekvatni tarifni sustavi i regulatorni režimi elektroprivrede, te uspostaviti adekvatne poticaje.
Distribuirana proizvodnja električne energije u Hrvatskoj zaostaje za Europskom unijom, ali su uočljivi pozitivni pomaci.
DISTRIBUTED POWER GENERATION
Abstract
Distributed power generation (DPG) represents perspective supplement to the centralised power systems because it increases energy security, reduces power losses and pollutant emissions. To enable faster deployment of DPG it is necessary to remove barriers, such as inadequate tariff systems and utilities' regulatory regimes, as well as establish adequate incentives. DPG in Croatia lags behind European Union, but some positive moves are evident.
1. UVOD
Distribuirana ili decentralizirana proizvodnja električne energije (DPEE) obuhvaća dvije skupine tehnologija. To su:
• proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora i
• kogeneracija (suproizvodnja) električne i toplinske energije.
Najvažniji obnovljivi izvori za DPEE su energija voda, vjetra, sunca, zemlje, biomase i otpada, s odgovarajućim tehnologijama.
Kogeneracija u DPEE, na bazi fosilnih goriva i obnovljivih izvora, predstavljena je tehnologijama termomotora (plinski i dizel), plinskih i parnih turbina, gorivih ćelija, Stirling motora, stapnih parnih strojeva itd.
U novije vrijeme bilježi se snažan porast DPEE diljem svijeta, čemu je doprinijelo više faktora, među kojima su najvažniji:
• otvaranje tržišta električne energije;
• razvoj tehnologija DPEE;
• zaštita okoliša i klime;
• potencijal energetskih izvora DPEE;
• sigurnost opskrbe energijom;
• financijski rizici.
2. OTVARANJE TRŽIŠTA ENERGIJE
Otvaranje tržišta električne energije svjetski je proces, koji je u Europskoj uniji (EU) reguliran direktivama 96/92/EC i 2003/54/EC o internom tržištu električne energije, kojima se potpuno otvaranje toga tržišta za sve potrošače očekuje do srpnja 2007. Taj proces praćen je direktivama EU o obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji, kojima je cilj osigurati uključivanje tih oblika DPEE u liberalizirano tržište energije, ponajprije zbog zaštite okoliša i klime, a zatim i zbog sigurnosti opskrbe energijom.
Sa stajališta zaštite okoliša i klime DPEE ima prednost pred centraliziranom proizvodnjom električne energije u velikim termoelektranama na fosilna goriva zbog manjih emisija štetnih tvari u okoliš (SO2, NOX, staklenički plinovi itd.) kao posljedice manjih gubitaka u prijenosu i distribuciji energije do potrošača, veće energetske efikasnosti u kogeneraciji i gotovo potpunog izostanka emisija štetnih tvari kod obnovljivih izvora.
Sa stajališta sigurnosti opskrbe energijom DPEE također ima prednost pred velikim termoelektranama zbog najmanje tri razloga:
• veliki sustavi podložni su raspadima ("black-out") izazvanim preopterećenjem ili nekim trivijalnim razlozima; to svjedoče četiri raspada EES u SAD i Kanadi (dva u 2003.), u Italiji 2003., Londonu 2003., tri raspada u Hrvatskoj 2001 ./2002. itd;
mogući su i teroristički napadi.
• varijacije cijena fosilnih goriva, osobito nafte i prirodnog plina posljednjih 30 godina na svjetskom tržištu s nekoliko naftnih šokova (slika 1.), nisu dugoročna garancija sigurnosti opskrbe; to bitno utječe na financijsku ekonomičnost projekata termoelektrana na fosilna goriva, koja se u konvencionalnim ekonomskim računicama dovoljno ne uzima u obzir.
- PRRODNI FLIN (Europa) -NAFTA
- - - -KAUtNIUGLJEN ten = tona ekvivalent nafte
i960. 1990.
GODINA
Slika 1. Razvoj realnih cijena fosilnih goriva na svjetskom tržištu [1]
« vanjski (eksterni) troškovi proizvodnje i nabave električne energije iz velikih termoelektrana daleko su veći nego kod DPEE, osobito iz obnovljivih izvora energije (slika 2.); budući da je u toku proces internalizacije vanjskih troškova energije na različite načine (porezi na fosilna goriva, na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva, na emisiju itd.) može se očekivati brži rast cijena električne energije iz fosilnih goriva.
70 60 50 40 30 20 10 O
VE- VJETROELEKTRANE HE-HOROaBCTRANE
SE - SOLARNE ELEKTRANE 39,5
21,5 5,2-12,1
5,2-6 2,5-7,3
SE NUKLEARNE ELEKTRANE
PLIN LOŽULJE UGLJEN TERMOELEKTRANE
Slika 2. Vanjski (eksterni) troškovi proizvodnje električne energije [2]
Slika 2. prikazuje prosječne vanjske troškove proizvodnje električne energije iz različitih izvora, uključujući sve troškove od primarne energije do potrošača električne energije.
Sve ovo predstavlja nezanemarive razloge za brže širenje DPEE.
3. RAZVOJ TEHNOLOGIJA DECENTRALIZIRANE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Tehnologije DPEE ostvarile su krajem 20. stoljeća vrlo dinamičan razvoj, koji se nastavlja i u 21. stoljeću. Razvijene su ili se intenzivno razvijaju brojne tehnologije u širokom dijapazonu snaga od nekoliko kilovata do nekoliko stotina megavata, koje su primjenjive za velik broj potrošača od kućanstava do gradova i velikih industrijskih poduzeća.
3.1. DPEE iz obnovljivih izvora
Stanje razvoja tehnologija DPEE iz obnovljivih izvora je vrlo raznoliko [3], od velikih i široko rasprostranjenih tehnologija korištenja vodnih snaga u hidroelektranama, biomase i otpada te geotermije, preko brzo rastućih tehnologija korištenja energije vjetra u vjetroelektranama i solarne tehnologije u fotonaponskim ćelijama, do energije mora (morski valovi, plima i oseka, strujanja mora) u početnim fazama razvoja s iznimkom HE La Rance Francuska (tablica 1.).
Tablica 1. Stanje razvoja 2003. godine i karakteristike tehnologija DPEE iz obnovljivih izvora
TEHNOLOGIJA Hidroelektrane Vjetroelektrane Solame elektrane Biomasa i otpad Geotermija Gibanje mora
STANJE RAZVOJA [1]
4-5 3-4 1-3 3-5 4-5 1-2
insta- lirano (GW) 750
>30 Nekolik oGW -20 -10 -0,1
RASTSNAGE (%/god) 2-3 -30 40-50 3-5 -2-3
KARAKTER IZVORA Sezonski promjenjiv Isprekidan Dnevno i sezonski promjenjiv Približno stalan Stalan Isprekidan
SPEC.
ULAGANJA (€/Kw) 1500-2500 700-1500 3000-7000 1500-3000 1000-1500 -
raspon snaga IkWMOOO MW 1kW-r300 MW Par W -r 200 MW
H100MW U150MW Do 150 MW Stanje razvoja: 1. Pilot postrojenja 2. Dnevno postrojenje 3. Prva komercijalna postrojenja 4. Zrela tehnologija u razvoju 5. Zrela tehnologija
Isprekidanost i promjenjivost hidroelektrana, vremenskom fosilnim gorivima.
obnovljivih izvora energije kompenzira se akumulacijama nepodudarnošću varijacija različitih obnovljivih izvora i
Zajedničke karakteristike DPEE iz obnovljivih izvora energije su:
• zanemarive emisije štetnih plinova i otuda vrlo mali vanjski troškovi energije;
• to su lokalni izvori energije koji smanjuju uvoz energenata, povećavaju energetsku sigurnost i doprinose lokalnom razvoju i zapošljavanju;
• cijene obnovljivih izvora gotovo ne ovise o varijacijama cijena i poremećajima opskrbe fosilnih goriva na svjetskom i regionalnim tržištima.
Obnovljivi izvori energije osobito su povoljni za države u razvoju koje ne obiluju fosilnim gorivima.
3.2.DPEE u kogeneraciji
l stanje razvoja tehnologija DPEE u kogeneraciji znatno se razlikuje, u rasponu od zrelih tehnologija parnoturbinskih i plinskoturbinskih postrojenja, preko termomotornih postrojenja do novih tehnologija gorivih ćelija, od vrlo velikih centraliziranih toplifikacijskih sistema gradova do malih postrojenja za opskrbu kućanstava električnom i toplinskom energijom (tablica 2.).
Tablica 2. Stanje razvoja 2003.godine i karakteristike tehnologija DPEE u kogeneraciji
TEHNOLOGIJA
Parne turbine
Plinske turbine
Termomotori
Gorive ćelije
STANJE RAZVOJA [1]
4-5
3-5
3-5
1-3
insta- lirano (GW) -100
-40
-10
-0,01
RAST SNAGE (%/god) 1-2
2-3
3-5
>10
GORIVA Ugljen Lož uljePlin Biomasa PlinLož ulje Bioplin Lož ulje PlinBioplin Biogoriva PlinBioplin
SPEC.
ULAGANJA (€/Kw) 700-1200
500-MOOO
500-1000
800-1200
raspon snaga
DolOOOMW
Do 500 MW
Do 50 MW
Do 0,25 MW Stanje razvoja: Od 1 do 5 kao u tablici 1 .
Zajedničke karakteristike DPEE u kogeneraciji su:
• efikasnija potrošnja fosilnih goriva nego kod termoelektrana (slika 3.), a mogu raditi na obnovljive energente (biomasa i otpad, bioplin i si.)
100% n -, _ 80%
^ <" 60%
to ?18 40%
ž i" 20%
=> Q 0%
TE na ugljen
30
90 70
KTE na plin Kogeneracija
QGUBCIENERGUE
• RASPONI
B ISKORIŠTENA aiERGUA
Slika 3. Energetska efikasnost proizvodnje energije izražena kao ukupni stupanj djelovanja kod potrošača
Slika 3. pokazuje da su ukupni stupnjevi djelovanja centralizirane proizvodnje električne energije (termoelektrane na ugljen i kombi TE na prirodni plin) znatno niži nego kod DPEE u kogeneraciji. Pritom su uzeti u obzir gubici električne energije u prijenosu i distribuciji energije do potrošača:
• zbog veće energetske efikasnosti od termoelektrana troše manje goriva i time smanjuju emisije štetnih tvari i energetsku ovisnost države;
• radi manje potrošnje goriva država je manje izložena varijacijama cijena i poremećajima opskrbe na svjetskom tržištu, što povećava sigurnost opskrbe energijom.
Pretjerana ovisnost o uvozu fosilnih goriva ugrožava ne samo energetsku, ekonomsku i ekološku sigurnost, nego i opću stabilnost države.
4. USPOREDBA CENTRALIZIRANE l DECENTRALIZIRANE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Od brojnih načina usporedbe sustava centralizirane i decentralizirane proizvodnje električne energije (planiranje najmanjih troškova, analiza koristi i troškova, višekriterijalna analiza, optimizacija itd.), ovdje se opisuje model optimizacije buduće proizvodnje električne i toplinske energije, primijenjen na SAD [4]. Osim toga razmatraju se i relevantni faktori za širu primjenu decentralizirane proizvodnje električne energije (DPEE).
4.1.Model optimizacije buduće proizvodnje električne i toplinske energije
Svrha toga modela je proračun ekonomskih i okolišnih utjecaja dobave povećanih električnih opterećenja za različite varijante udjela centralizirane i decentralizirane proizvodnje električne energije. Time se dobiva optimalna mješavina proizvodnje električne energije za pokrivanje rasta potrošnje. U razvoju modela identificirano je sedam ključnih ciljeva za ekspanziju energetskog sustava, tj. treba minimizirati:
• investicije;
• buduće pogonske troškove;
• korištenje fosilnih goriva;
• emisije reguliranih polutanata;
• emisije stakleničkih plinova;
• osjetljivost na ekstremne vremenske pojave i terorističke napade i
• raspade sustava.
Ulazni podaci za proračun varijanti:
• postojeći kapaciteti i centralizirana i decentralizirana proizvodnja energije;
• vremenski plan prestanka pogona elektrana;
• procjena rasta potrošnje energije;
• investicije u elektrane, prijenos i distribuciju (US$/kW);
• svojstva energetskog sustava (gubici, rezerve, vršna opterećenja);
• potrošnja goriva;
emisije (Nox, Sox, PM10, CO2e);
• troškovi.
U modelu se pod pojmom decentralizirane proizvodnje električne energije podrazumijevaju:
• visokoefikasne kogeneracije bez obzira na gorivo, veličinu postrojenja i tehnologiju,
• obnovljivi energetski sustavi bez velikih hidroelektrana.
Model je primijenjen na SAD, ali se uz određene adaptacije može primijeniti i za druge države.
4.2.Rezultati optimizacije za SAD
Razmatrano je više varijanti u rasponu od 10-40 posto udjela DPEE do 2020. godine.
Rezultati ekonomskog proračuna prikazani su na slici 4.
120 , 100
Slika 4. Troškovi i investicije u proširenje elektroenergetskog sustava SAD do 2020.
godine
Slika 4. pokazuje da se povećanjem udjela DPEE u strukturi buduće proizvodnje električne energije u SAD postiže smanjenje potrebnih investicija i troškova proizvodnje električne energije.
Dodatne emisije stakleničkih plinova (CO2) u različitim varijantama prikazane su na slici 5.
732"
618
10%
502
20%
354
40%
UDIO DPEE
Slika 5. Dodatne emisije stakleničkih plinova za
elektroenergetskog sustava SAD do 2020. godine varijante proširenja Slika 5. pokazuje da se povećanjem udjela DPEE u strukturi buduće proizvodnje električne energije u SAD postižu manje dodatne emisije stakleničkih plinova. Slično vrijedi i za ostale polutante, kao što su SO2, NOX i prašina (PM10).
Ovi rezultati sugeriraju da bi se povećanim udjelom DPEE u strukturi EES-a, SAD mogle postići znatne uštede investicija, troškova, fosilnih goriva i emisija štetnih plinova.
4.3.Stav elektroprivrede prema DPEE
Decentralizirana ili distribuirana proizvodnja električne energije ima atribute distribucije i proizvodnje električne energije. Ako DPEE nadomješta distribucijske uređaje, može omogućiti elektroprivredi odlaganje ili eliminaciju troškova njihove izgradnje ili zamjene.
Ako DPEE zamjenjuje proizvodne kapacitete, smanjuje potrebu za gradnjom ili nabavu novih kapaciteta.
Velike su razlike u stavovima elektroprivrede prema DPEE, ovisno o vrsti elektroprivredne organizacije. Vertikalno organizirane elektroprivrede su u pravilu sklonije DPEE, jer time mogu smanjiti gubitke energije u prijenosu i distribuciji, izbjeći troškove povećanja kapaciteta centraliziranih elektrana, prijenosa i distribucije, itd. Kod razdvojene elektroprivrede usklađivanje interesa je složeniji postupak, koji otežava uklapanje DPEE.
Premda u načelu investitori DPEE mogu biti i elektroprivrede, u praksi je to relativno rijedak slučaj, odnosno investitori su najčešće potrošači energije. Ako se pritom koristi od
postavljanja DPEE ne raspodijele pravedno na sve sudionike (elektroprivreda, investitor, potrošači), vjerojatno će postojati snažne prepreke koje će nerijetko blokirati realizaciju projekta.
5. PREPREKE l POTICAJI RAZVOJU DISTRIBUIRANE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Unatoč brojnim koristima DPEE, njihov razvoj je u velikoj mjeri blokiran preprekama, koje su stvorene u razdoblju prije nego što se DPEE razvila kao ekonomska alternativa. Da bi se omogućilo širenje DPEE nužno je uklanjanje prepreka i uvođenje poticaja razvoju DPEE.
5.1. Prepreke širenju DPEE
Najveće prepreke širem korištenju DPEE su:
• tarifni sustavi električne energije i
• regulatorni režimi elektroprivrede.
Tarifni sustavi električne energije sadrže sljedeće važnije prepreke razvoju konkurentne DPEE:
• ne postoje razlike u cijenama električne energije na razini distribucije, premda se troškovi mogu znatno razlikovati; to blokira postavljanje DPEE u područjima visokih troškova električne energije, gdje bi takva postrojenja nedvojbeno bila konkurentna;
• nema pravednog obračuna cijena električne energije iz DPEE, bilo u obliku pravednih cijena, bilo u obliku neto mjerenja električne energije (umjesto dvostrukog mjerenja davanja i primanja energije).
Regulatorni režimi elektroprivrede predstavljaju prepreku razvoju DPEE u sljedećim oblicima:
• složeno i otežano priključivanje DPEE na mrežu;
• pomoćne usluge DPEE se ne vrednuju kao npr. potpora frekvenciji i naponu, regulacija napona, povećana pouzdanost, sposobnost efikasne nabave električne i toplinske energije, smanjenje emisija itd.;
• smanjenje gubitaka energije u prijenosu i distribuciji zbog DPEE se ne uzima u obzir.
5.2.Poticaji širenju DPEE
Pravedna regulativa tržišta električne energije, koja će djelovati poticajno za razvoj DPEE, treba biti neutralna (ne smije nikoga favorizirati) i jednostavna (vlasnici DPEE su u pravilu manje tvrtke, koje ne mogu savladati složenu regulativu, a koja ujedno omogućava manipulacije).
Pravedna regulativa trebala bi biti utemeljena na deset principa [5]:
• Potpuno neovisni regulator elektroenergetskog tržišta sa ciljevima smanjenja troškova, cijena i emisija, koji sve konkurente jednako tretira;
• Sustav cijena električne energije mora odražavati sve troškove, bez prelijevanja troškova iz jednog u drugi dio EES;
• Vlasništvo mreže mora biti odvojeno od drugih dijelova EES, a tvrtke proizvođača i dobavljača ne smiju sudjelovati u vlasništvu mreže;
• Pravedan pristup mreži za sve; regulatori moraju omogućiti učinkovito i pravedno priključenje svih proizvođača na mrežu;
• Cijene prijenosa i distribucije moraju odgovarati uslugama koje pružaju i nikako ne smiju ometati priključivanje DPEE;
• Planiranje najmanjih troškova (LCP-Leasf Cosf Planing) postaje obvezno za sve elektroprivrede, kad to daje manje ukupne troškove, tako da se omogući postavljanje DPEE;
• Koristi proizvođača za sustav treba potpuno vrednovati, uključivši pouzdanost i stabilnost mreže, smanjenje gubitaka prijenosa i distribucije, smanjenje rotacione rezerve itd.;
" Tarife za potporu DPEE iz mreže moraju biti pravedne i transparentne; to je jedna od najčešćih prepreka koja "ubija" projekt DPEE;
Dugoročna stabilnost, profitabilnost i sigurnost za investitore mora biti utemeljena na regulatornom planiranju na rok do 20 godina;
• Tržišno utemeljeni ekonomski instrumenti (trgovanje emisijama, oporezivanje energije itd.) su ciljevi zaštite okoliša.
Zanimljiv je prijedlog o uspostavi zonskih kredita [6]; distributivna poduzeća bi se trebala angažirati u lokaliziranom procesu planiranja najmanjih troškova na temelju čega bi se odredile zone, u kojima bi se povoljnim kreditorima poticala gradnja postrojenja DPEE. U tome bi mogla sudjelovati i elektroprivreda, s tim da se troškovi nadoknade iz distribucijskih tarifa. Zonsko kreditiranje omogućava postavljanje DPEE u zonama visokih troškova distribucije. Od toga bi imali svi koristi: vlasnici DPEE, elektroprivreda i potrošači energije.
6. DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U HRVA TSKOJ Postojeće stanje DPEE u Hrvatskoj nije zadovoljavajuće zbog relativno skromnog udjela u ukupnoj električnoj energiji, što je vidljivo iz slike 6.
Slika 6. Udio distribuirane proizvodnje električne energije (DPEE) Hrvatske u ukupnoj električnoj energiji 2000. godine
Slika 6. pokazuje, da je udio DPEE (bez velikih HE) u Hrvatskoj gotovo upola manji nego u EU. K tome je struktura udjela DPEE u Hrvatskoj još nepovoljnija (slika 7.).
^KogeneracJja - HEP
• Kogeneracije- ostali Obnmlji«
1 izmri (bez wlikih HE)
Slika 7. Struktura DPEE u Hrvatskoj 2000.godine
Kao što se vidi iz slike 7. udio obnovljivih izvora u DPEE iznosi zanemarivih 6 posto, a lavlji udio od 94 posto pripada kogeneraciji na fosilna goriva. Najveći dio od 60 posto drži Hrvatska elektroprivreda (HEP), i to gotovo dva puta više od ostalih vlasnika kogeneracija među kojima je neznatan udio privatnika.
Zakonska regulativa i planovi razvoja hrvatske energetike sadrže deklarativna usmjerenja prema razvoju obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti (uključivo kogeneracija), što je proglašeno "interesom Republike Hrvatske". Nažalost, relevantni provedbeni propisi čije donošenje je planirano do veljače 2002. godine znatno kasne, što predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju i širenju DPEE u Hrvatskoj.
Financijski poticaji razvoja DPEE u Hrvatskoj su još u povojima, premda postoje pozitivni trendovi kao npr.:
a) Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, usvojen srpnju 2003, omogućit će od 2004. financiranje projekata DPEE u ograničenom iznosu.
b) Svjetska banka Washington odobrila je HEP-ESCO Zagreb Projekt energetske efikasnosti, koji sadrži:
• poklon GEF (Global Environment Facility) 7 milijuna US$ i
• kredit IBRD (International Bank for Reconstruction and Development) 5 milijuna US$.
Očekuje se da će privatne komercijalne banke i donatori u trajanju projekta do 2010.
tim iznosima dodati još oko 28 milijuna US$.
Sredstva će se odobravati za oko 125 projekata vrijednosti 25,000-1,000,000 US$, a izbor i pripremu projekata obavljat će HEP ESCO uz pomoć konzultanata.
Tržište energetske efikasnosti u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 400 milijuna US$, od čega je kogeneracija kod potrošača oko 60 milijuna US$, a toplifikacijski sistemi oko 126 milijuna US$.
c) Pokrenuta je inicijativa zamjene inozemnih dugova za održivi razvoj [7], kojom se, po uzoru na Poljsku, Bugarsku i brojne druge države, dio inozemnog duga Hrvatske od preko 20 milijardi US$ želi usmjeriti za potporu projekata održivog razvoja, uključivo obnovljivi izvori energije i kogeneracije.
d) Ratifikacijom Kyoto protokola o ublažavanju klimatskih promjena Hrvatska bi se kvalificirala za korištenje fleksibilnih mehanizama, iz kojih bi se mogli sufinancirati i projekti obnovljivih energija i kogeneracije.
e) Određeni broj postojećih fondova u Hrvatskoj (za poticanje izvoza, za regionalni razvoj, za razvoj i zapošljavanja) predstavlja, također, mogućnost za sufinanciranje projekata DPEE.
7. ZAKLJUČAK
Distribuirana proizvodnja električne energije (DPEE) iz obnovljivih izvora i kogeneracije intenzivno se razvija i širi diljem svijeta. Glavni razlozi takvom razvoju su sigurnost opskrbe energijom, smanjenje gubitaka energije, zaštita okoliša i klime, poticanje lokalnog razvoja i zapošljavanja, smanjenje vanjskih troškova energije itd. Širenje DPEE omogućeno je snažnim razvojem i sniženjem troškova relevantnih tehnologija krajem 20.
stoljeća.
Brži razvoj i širenje DPEE ometan je preprekama, koje uglavnom potječu od inercije centraliziranih elektroenergetskih sustava. Najveće prepreke su neadekvatni tarifni sustavi električne energije i regulatorni režimi elektroprivrednih poduzeća. Kombinacija uklanjanja tih prepreka i prikladnih financijskih poticaja omogućit će da DPEE zauzme odgovarajuće mjesto u elektroenergetskim sustavima.
DPEE u Hrvatskoj je skromno zastupljena, ali postoje ozbiljne naznake za popravljanje toga stanja. Prema Zakonu o energiji RH "obnovljivi izvori energije i kogeneracija su u interesu Republike Hrvatske". Dugo očekivani provedbeni propisi trebaju omogućiti ostvarenje te deklaracije u praksi, a u međuvremenu se stvaraju i financijski poticaji za realizaciju projekata DPEE.
8. LITERATURA
[1] OECD/IEA: World Energy Outlook, Paris, 2002
[2] D. Feretić et al.: Elektrane i okoliš, Zagreb: Element, 2000.
[3] V. Potočnik, V. Lay: Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj, Zagreb:
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH, 2002.
[4] T.R. Casten, M. J. Collins: Optimizing future heat and power generation - Model to study the benefits of decentralized energy over central plant, COSPP 6/2002, London
[5] M. Brown: A new blueprint for decentralized energy, COSPP 7-8/2003, London [6] R. S. Brent: Distributed generation - a fair simple plan for utilities and policy makers,
COSPP 7-8/2003, London
[7] V. Potočnik: Zamjena dugova za održivi razvoj, Privredni vjesnik, 10, Zagreb, 2003.
