Mr. sc. Ivica Toljan HR0300019 Miroslav Mesić, dipl.ing.el.
Hrvatska elektroprivreda d.d.
Zagreb, Hrvatska
PRIJENOSNA DJELATNOST U UVJETIMA DEREGULACIJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Sažetak
Stupanjem na snagu zakona o reformi energetskog sektora u Republici Hrvatskoj u srpnju 2001. godine, započeo je proces postupne deregulacije tržišta električne energije.
Deregulacija tržišta podrazumijeva zamjenu dosadašnjeg modela tržišta novim, koji omogućuje postupno uvođenje natjecanja i konkurencije na strani proizvodnje i potrošnje električne energije. Posljedica toga je nužnost preoblikovanja Hrvatske elektroprivrede kao jedine nacionalne tvrtke, koja obavlja cjelovitu elektroenergetsku djelatnost iz okomito integriranog poduzeća u novi prikladni organizacijski oblik.
Prijenosna djelatnost u novom okruženju mora svim korisnicima omogućiti nepristran i razvidan pristup prijenosnoj mreži, kao mediju koji ih povezuje.
Za obavljanje takve funkcije u okviru preoblikovanja HEP-a d.d., nužna je i odgovarajuća transformacija prijenosne djelatnosti, koja će ubuduće djelovati u reguliranim uvjetima.
TRANSMISSION ACTIVITY IN THE CONDITIONS OF ELECTRIC ENERGY MARKET DEREGULATION
Abstract
The passing of the Law on Energy Sector Reform in the Republic of Croatia in July 2001 launched the process of a gradual electric energy market's deregulation.
Market deregulation implies a switch from the previous market model to a new one, which enables a gradual introduction of competition within the scope of electricity generation and consumption. Consequently, it is necessary to re-organise the Croatian Electricity Utility (HEP) as the sole national company performing complete electricity related operations from a vertically integrated firm into a new and appropriately organised one.
Transmission activity in this sense should be able to secure an unbiased and transparent approach to the transmission network as the connecting medium to every single user.
In order to perform such functions within the transformed Electricity Utility (HEP), the transmission sector has to change accordingly, so that it could operate within regulated conditions in the future.
1. UVOD
Prijenosna mreža predstavlja jednu od glavnih sastavnica elektroenergetskog sustava (EES) u tehnološki i funkcionalno povezanom lancu proizvodnja-prijenos-distribucija elekrične energije. Osnovna zadaća prijenosne mreže, koju čine visokonaponski vodovi, rasklopna postrojenja i transformatorske stanice 400-110/x kV, je povezivanje mjesta proizvodnje (izvori) i mjesta potrošnje (izravni potrošači, distribucija) električne energije te povezivanje sa susjednim prijenosnim mrežama međudržavnim interkonekcijskim vezama.
Tijekom vremena mijenjali su se organizacijski oblici, tehnološke generacije opreme i uređaja i ljudi koji obnašaju poslove u prijenosnoj djelatnosti, ali je temeljna uloga prijenosne mreže u elektroenergetskom sustavu, dakako, ostala nepromijenjena.
Do nedavno, elektroprivredna je djelatnost imala sva obilježja monopola. Krajem prošlog milenija u Europi je započeo postupak liberalizacije tržišta električne energije, koji prema Direktivi 96/92 EC Europske unije od 1997. godine, postupno uvodi konkurenciju na strani proizvodnje i potrošnje električne energije, dok prijenosna mreža kao prirodni monopol ima obilježja regulirane djelatnosti. Ona svim sudionicima na tržištu treba omogućiti otvoreni pristup prijenosnoj mreži i njezino korištenje pod unaprijed poznatim tehničkim i ekonomskim uvjetima.
Početkom reforme energetskog sektora u Republici Hrvatskoj može se smatrati Program reforme energetskog sektora od srpnja 2000. godine te donošenje Zakona o tržištu električne energije u srpnju 2001. godine.
U tijeku je postupak tranzicije okomito integriranog elektroprivrednog poduzeća u vodoravno integrirano poduzeće (HEP.- grupa, koju čine vodeće društvo i ovisna društva - tvrtke kćerke) te priprema za početak postupnog otvaranja tržišta.
U novom okruženju deregulacije tržišta električne energije, prijenosna mreža - a time i prijenosna djelatnost - zadržat će dalje svoje mjesto i ulogu u tehnološkom procesu isporuke električne energije kupcima, kao poveznica proizvodnje i potrošnje električne energije, ali u novim reguliranim uvjetima poslovanja.
2. KRATKI PREGLED RAZVOJA PRIJENOSNE DJELATNOSTI
Prijenosna mreža u Republici Hrvatskoj vremenom je slijedila razvoj EES-a i tradicionalno je predstavljala njegov napredniji dio. Osiguranje plasmana proizvodnih objekata, pravodobno praćenje povećanja potrošnje električne energije i osiguranje pouzdanog i sigurnog pogona EES-a, predstavljali su glavne odrednice razvoja prijenosne mreže.
Razvoj prijenosne djelatnosti promatramo kroz karakteristična razdoblja u posljednjih 60 godina: Formiranje prijenosne mreže 110 kV (1943-1962.), Izgradnja prijenosne mreže 110 i 220 kV (1962-1973.), Izgradnja prijenosne mreže 110 i 400 kV (1974-1989.), Prijenosna mreža u EES-u Republike Hrvatske (1990-2002.). To je prikazano na slici 1.
W(GWh) l* (km)
1943
(1) 10000MVA 14500 G Wh
7500 km
2002 j
1963 1983 2003 t (god.;
Slika 1. Karakteristična razdoblja razvoja prijenosne djelatnosti
Glavna obilježja karakterističnih razdoblja razvoja prijenosne djelatnosti ukratko su opisana u tablici 2, gdje su navedeni važniji događaji iz povijesti prijenosne djelatnosti, glavne značajke dalekovoda i transformatorskih stanica te organizacijski status prijenosne djelatnosti.
Prva konfiguracija vodova 110 kV, koja se u pravom smislu riječi može nazvati mrežom, formirana je 1954. godine u zapadnoj Hrvatskoj (potez Matulji-Vinodol-Rakitje-Varaždin), a prvi sinkroni rad zapadnog i središnjeg sustava uspostavljen je puštanjem u pogon DV 110 kV Zagreb-Jajce 1957. godine.
Izgradnja novih izvora, porast potrošnje električne energije i potreba prijenosa velikih snaga na velike udaljenosti, glavni su razlog nastavka širenja mreže 110 kV i uvođenja više naponske razine od 220 kV u EES.
Tako je razdoblje 1962-1973. godine obilježeno izgradnjom superponirane mreže 220 kV, koje je započelo puštanjem u pogon DV 220 kV Zagreb-Split. Na kraju tog razdoblja do svih regionalnih centara u Hrvatskoj dovedena je prijenosna mreža 220 kV, te osigurana transformacija 220/110 kV.
Tablica 2. Glavna obilježja razvoja prijenosne djelatnosti
Važniji događaji
Značajke dalekovoda
(D(1943-1962) izgradnja DV 110kV Rakitje- Brestanica (1943.) puštanje u pogon TS 11 0/30 kV Klara (1946.) izgradnja mreže 110 kV
prvi sinkroni zapadnog irad središnjeg sustava puštanjem u pogon DV 110kV Zagreb - Jajce (1957.) drveni, a odmah potom
(2)(1962-1973)
puštanje u pogon DV 220 kV Zagreb - Split (1962.) izgradnja mreže 1 1 0 i 220 kV (ukupan broj TS 220 - 110/xkV- 43 kom ukupna duljina mreže - 3694 km)
(3)(1973-1989)
izgradnja mreže 400 kV(1974. - 1984.) puštanje u pogon DV 400 kV Ernestinovo - Mladost (1977.) izgradnja mreže 1 1 0 kV(1974. - 1989.) puštanje u pogon kabelske veze110kV u Zagrebu (1987.) čelično -
rešetkasti - dvostruki
betonski vj dalekovodi
nosivi stupovi presjeci vodiča do 150 mm2, poiom /L4U
• mm2
vodiči - čelično - presjeka 240 rešetkasti mm stupovi VF veze po - stakleni dalekovodim izolatori
3
posade u TS čelično - . TS ' rešetkaste
L ' P10SIV6 ~ IZOrdOniS
konstrukcije tipskih TS nosive .... . -_. . . . -7~„;;„-ix~ konstrukcije
£.nacajKe ....
transformatore p0strojenju stanice _ komprimirani
zrak kao medij za gašenje luka
U VN 1TU/XKV postrojenju - primjena SFe komprimirani prekidača zrak kao - cijevne medij za sabirnice gašenje luka - daljinski nove upravljaneTS generacije
sekundarne
Organizacijski status
opreme samostalna ' - samostalna poduzeća za poduzeća prijenos unutar radnih unutar organizacija ZEPH-a ZEPH-a
samostalna poduzeća unutar radnih
"organizacija ZEPH-a
(4)(1990-2002)
osnivanje javnog poduzeća Hrvatska elektroprivreda (1990.)
početak ratnih razaranja EES-a i prijenosne mreže - puštanje u pogon otočne veze 110 kV (1994.) - početak ugradnje optičkih kabela sa svjetlovodnim nitima (1992.)
- puštanje u pogon DV 2x400 kV Hrvatska - Mađarska (1999.) - završetak 0-te sanacije mreže 1 1 0 kV u Slavoniji (2001.)
- početak izgradnje objekata mreže 400 kV (Žerjavinec, Ernestinovo) i mreže 1 10 kV (Program Split, Program Rijeka) - 2002.
ugradnja OPGW-a u zaštitnom užetu dalekovoda
prva primjena kompozitnih izolatora
provizorni (ratni) pogon TS i fizička zaštita
transformatora opekom sanacije ratnih šteta nove generacije sekundarne opreme i pomoćnih napajanja širenje SDV-a
Hrvatska elektroprivreda, Direkcija za upravljanje i prijenos, a nakon 1998.
Direkcija za prijenos
Sljedeće razdoblje u razvoju prijenosne djelatnosti karakterizira početak izgradnje superponirane mreže 400 kV te daljnje širenje mreže 110 kV. Do kraja 1984. godine, prijenosna mreža 400 kV dovedena je do svih regionalnih centara u Hrvatskoj s ukupnom instaliranom snagom transformacije 400/110 kV, odnosno 400/220 kV od 2800 MVA, dok je ukupna duljina prijenosne mreže 400, 220 i 110 kV iznosila 5180 km.
Uz skoro najveće širenje prijenosne mreže 110 kV u njezinoj povijesti, ovo razdoblje obilježava osuvremenjivanje postojećih transformatorskih stanica, uvođenje objekata u sustav daljinskog vođenja, primjena novih generacija primarne i sekundarne opreme u tipskim TS 110/x kV modularne izvedbe te puštanje u pogon kabelske veze 110 kV i GIS postrojenja 110/10(20) kVTrpimirova u Zagrebu 1987. godine.
Ubrzo nakon osnivanja Javnog poduzeća Hrvatska elektroprivreda (1990.) i uspostavljanja samostalne Republike Hrvatske, započeo je Domovinski rat u Republici Hrvatskoj, u kojem je EES - pa tako i prijenosna mreža - pretrpio teška ratna uništenja i oštećenja. Ukupna izravna ratna šteta na objektima prijenosne mreže u razdoblju 1990- 1995. godine procjenjena je na 170 milijuna dolara. Zahvaljujući brzim pogonskim privremenim rješenjima i postupnoj sanaciji ratnih šteta, prijenosna mreža je značajno doprinijela urednom funkcioniranju EES-a tijekom Domovinskog rata.
Razdoblje 1990-1998. godine jamačno je vrijeme najveće stagnacije prirodnog razvoja prijenosne mreže, u kojem se zbog golemih ulaganja u sanacije ratnih šteta akumulirao veliki zaostatak u izgradnji novih kapitalnih objekata i obnovi postojećih objekata, od kojih su neki već bili stariji od 40 godina.
Posebno treba napomenuti privremeno i radijalno napajanje Slavonije iz prijenosne mreže preko DV 400 kV Tumbri-Ernestinovo pod naponom 220 kV iz TS 220/110 kV Mraclin, koje je nažalost potrajalo cijelo desetljeće.
Izgradnja i puštanje u pogon predugo vremena neopravdano osporavanog interkonekcijskog dalekovoda 2x400 kV Tumbri (Žerjavinec)-Heviz krajem 1999. godine, pokazali su velike učinke već u prvoj godini pogona, iskazane kroz visoka opterećenja dalekovoda (500-1000 MW) i bitnu komponentu pogona EES-a. Završetak tzv. "0"-te etape sanacije prijenosne mreže Slavonije 2001. godine, predstavljalo je dobar uvod u novi investicijski ciklus realizacije Programa obnove TS 400/110 kV Ernestinovo i Programa izgradnje TS 400/220/110 kV Žerjavinec (obje s pripadajućim dalekovodima), Programa Split i Programa Rijeka (GIS postrojenja 110 kV s kabelskim raspletom 110 kV) približne vrijednosti 100 milijuna dolara, s rokom izgradnje do kraja 2003. godine, što predstavlja najveći iskorak u razvoju prijenosne mreže u posljednjih 20 godina.
3. TRANZICIJA PRIJENOSNE DJELA TNOSTI
3.1. Početak tranzicije
Izdvajanjem funkcije vođenja EES-a iz prijenosne djelatnosti 1998. godine na neprikladan način započeo je proces tranzicije. Prirodna cjelina mreže i vođenja EES-a na umjetan
način je podijeljena na dvije organizacijski potpuno odvojene, ali tehnološki i funkcionalno teško odvojive cjeline.
To je u sljedećem razdoblju bitno otežalo i usporilo razvoj u obje sastavnice EES-a, posebice u područjima preklapanja (funkcije vođenja, mjerenja, zaštite, procesnog sustava).
Puštanjem u pogon DV 2x400 kV Tumbri (Žerjavinec)-Heviz naglašena je interkonekcijska komponenta prijenosne mreže, potreba izgradnje TS 400/220/110 kV Žerjavinec i TS 400/110 kV Ernestinovo te u nastavku povezivanja l. i II. sinkrone zone UCTE, što predstavlja vrlo dobru pripremu za uključivanje u europsko liberalizirano tržište.
3.2. Reforma energetskog sektora
Utemeljenje za početak liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj je Program reforme energetskog sektora koju je donio Hrvatski Sabor u srpnju 2000. godine.
Program reforme je kroz četiri koraka definirao tijek tranzicije okomito integriranog poduzeća u razdoblju 2000-2003. godine. Prijenosna djelatnost u Programu reforme je pozicionirana kao "Tvrtka za prijenos i upravljanje" (operator mreže), čime je djelatnosti prijenosa pridružena i funkcija vođenja EES-a, kako je to bilo i ranije do 1998. godine.
Premda se tijekom izrade regulative za područje elektroenergetskog sektora, dugo koristio model Operatora prijenosne mreže (OPM), zbog različitih razloga unutar i izvan elektroprivredne djelatnosti, nastupio je nagli zaokret i odabir novog modela - "neovisnog operatora sustava i tržišta" (ISMO), koji je propisan i Zakonom o tržištu električne energije iz srpnja 2001. godine.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, proizvodnja i opskrba električnom energijom za povlaštene kupce obavljaju se prema pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi, a proizvodnja električne energije za tarifne kupce, prijenos električne energije, distribucija električne energije, opskrba električnom energijom za tarifne kupce, vođenje EES-a i organiziranje tržišta električne energije obavljaju se kao javne usluge. Zakon se primjenjuje od 1. siječnja 2002. godine, a za preoblikovanje HEP-a d.d. u povezana pravno samostalna društva (HEP-grupa), određen je i rok od šest mjeseci. Izdvajanje posebnog trgovačkog društva za obavljanje djelatnosti vođenja EES-a i organiziranja tržišta električne energije iz HEP-a d.d., zakonom je predviđeno u roku od 12 mjeseci od osnivanja, znači do kraja 2002. godine.
Energetski subjekt za prijenos električne energije, prema Zakonu o tržištu električne energije, odgovoran je za:
« izgradnju, pogon i održavanje prijenosne mreže te dijela proizvodnje jalove energije
• priključak na mrežu prijenosa za treće osobe
• suradnju s Operatorom sustava u donošenju plana razvoja i izgradnje prijenosne mreže za razdoblje od tri godine
• predlaganje iznosa naknade za korištenje prijenosne mreže Vijeću za regulaciju, koja uzima u obzir i odobrene planove razvoja i izgradnje
• suradnju s Operatorom sustava u izradi Mrežnih pravila (Grid code) 3.3. Preoblikovanje Hrvatske elektroprivrede d.d.
Temeljem obveza iz Zakona o tržištu električne energije, od 1. srpnja 2002. godine Hrvatska elektroprivreda posluje kao HEP-grupa, koja uz vladajuće društvo HEP d.d.
obuhvaća ovisna društva i komplementarne djelatnosti, kao stoje prikazano na slici 2.
HEP d.d.
hrvatski nezavisni operator sustava i tržišta d.o.o.
HEP Proizvodnja
d.o.o. HEP Prijenos
d.o.o. HEP Distribucija d.o.o.
TE Plomin d.o.o.
NEK d.o.o.
HEP Toplinarstvo
d.o.o. HEP Plin
d.o.o.
TopUnorstvo
Sisak d.o.o. HEP Telekom d.o.o.
Slika 2. HEP-grupa od 1. srpnja 2002. godine
Preoblikovanje okomito integriranog elektroprivrednog poduzeća, koje inače spada u najsloženije u gospodarstvu, obavljeno je uz redovno odvijanje tehnološkog i poslovnog procesa, a u nastavku slijedi iscrpno utvrđivanje svih odnosa između ovisnih društava i vodećeg društva te ovisnih društava međusobno.
Prijenosna djelatnost, kao ovisno društvo za prijenos i tranzit električne energije, zacrtala je u prvom koraku sve ranije atribute i ustroj koji karakterizira centralizirana tehnička i
poslovna funkcija te regionalna prijenosna područja (Opatija, Osijek, Split, Zagreb).
Dobru organizaciju i prikladan broj zaposlenih potvrdio je inozemni konzultant u okviru opisa postojećeg stanja HEP-a d.d. 2001. godine.
U vrlo složenom procesu preoblikovanja HEP-a d.d., najdelikatniji dio predstavlja obveza izdvajanja funkcije vođenja EES-a, koju određuje Zakon o tržištu električne energije.
Nepostojanje potrebnih tehničkih i drugih uvjeta, nedjeljivost tehnološkog procesa vođenja EES-a, dubina povezanosti tehničkih i poslovnih funkcija u EES-u kroz sve
temeljne djelatnosti, preklapanje ovlasti u elementima razvoja i pogona - samo su dio rizika za sigurnost i pouzdanost pogona EES-a, koji se objektivno može pojaviti u procesu izdvajanja funkcije vođenja EES-a iz HEP-grupe.
3.4. Prilagodbe u prijenosnoj djelatnosti za rad u uvjetima deregulacije tržišta električne energije
Prijenosna djelatnost je zbog brojnih posebnosti tradicionalno vrlo dobro uređena, pa se takav njezin status očekuje i u budućnosti. Nakon preuzimanja svih normativnih akata HEP-a d.d., prijenosna je djelatnost od 1. srpnja 2002. godine organizirana kao ovisno društvo HEP-Prijenos d.o.o. unutar HEP-grupe, prema ranijoj organizacijskoj shemi. S obzirom na ranije spomenuti racionalan ustroj, koji će se nastojati u velikoj mjeri zadržati, ne očekuju se veće promjene u organizaciji tvrtke.
Zbog prilagodbe zahtjevima iz Zakona o tržištu električne energije i očekivanim zahtjevima u pogledu rada u uvjetima dereguliranog tržišta električne energije, koji prijenosnu djelatnost definiraju kao reguliranu djelatnost, javljaju se potpuno novi poslovi na razini ovisnog društva (slika 3).
Tradicionalni poslovi
Održavanje
Vođenje pogona Izgradnja
Zamjene i rekonstrukcije
Tehnička potpora
Novi poslovi
Slika 3. Tradicionalni i novi poslovi u prijenosnoj djelatnosti
Temeljem sadašnjih procjena, realna je pretpostavka da će se većina novih poslova obavljati unutar tehničke potpore na razini ovisnog društva, uz manje organizacijske i kadrovske promjene u odnosu na postojeću organizacijsku shemu.
Prilagodba prijenosne djelatnosti za rad u reguliranim uvjetima ukratko se može svesti na sljedeće:
• definiranje svih poslovnih i tehničkih odnosa unutar HEP-grupe, koje se odnose na prijenosnu djelatnost
• uspostavljanje organizacije i sistematizacije poslova za područje odgovornosti prijenosne djelatnosti
• postupno približavanje europskim standardima kvalitete usluge prijenosa električne energije
• utvrđivanje metodologije izračuna naknade za korištenje prijenosne mreže prema načelima razvidnosti i otvorenosti
• implementacija dominantne odrednice poslovanja: "kvalitetno obavljanje usluge prijenosa električne energije uz minimalne troškove i propisanu zaštitu okoliša"
4. PERSPEKTIVA PRIJENOSNE DJELA TNOSTI
Perspektivu prijenosne djelatnosti možemo sagledati kroz nekoliko scenarija, koji proizlaze iz odabira modela restrukturiranja i preoblikovanja HEP-a d.d., odnosno modela tržišta električne energije u Hrvatskoj.
U odnosu na model iz Zakona o tržištu električne energije i primjenu modela ISMO, perspektivu prijenosne djelatnosti procjenjujemo prema sljedećim elementima:
• osiguranje tehničkih pretpostavki za kvalitetnu uslugu prijenosa električne energije (realizacija Programa izgradnje interkonekcijske mreže 400 kV i Programa napajanja velikih gradova električnom energijom)
• osiguranje naknade za korištenje prijenosne mreže, koja će omogućiti standarde usluge kvalitete prijenosa
• kontinuirani proces obnavljanja postojećih postrojenja i poboljšanja svih tehničkih i ekonomskih pokazatelja poslovanja.
Utemeljenje za perspektivu prijenosne djelatnosti je sigurno naknada za korištenje prijenosne mreže.
Metodologija za izračun naknade za korištenje prijenosne mreže, koju je na preporuku Ministarstva gospodarstva putem asocijacije USAID predložila specijalizirana tvrtka Nexant Inc., sadrži elementekako slijedi.
• Pregled naknada za korištenje prijenosne mreže u Europi (benchmarking).
• Identifikacija vrijednosti imovine za koju je ovlaštena prijenosna djelatnost.
• Definiranje klasa kupaca po naponskim razinama.
• Identifikacija primijenjenog modela tržišta električne energije.
• Identifikacija usluga i kvalitete usluga prijenosa električne energije.
• Ocjena metode utvrđivanja gubitaka u prijenosnoj mreži.
• Predviđanje potrošnje električne energije.
« Identifikacija usluga tranzita električne energije.
• Ocjena potrebnih investicija za postizanje standarda kvalitete usluga prijenosne djelatnosti.
• Definiranje početka primjene naknade za korištenje prijenosne mreže.
• Postavljanje temelja financijskog poslovanja.
• Predviđanje godišnjeg prihoda.
• Modeliranje i izračun prijedloga naknade za korištenje prijenosne mreže.
« Prijedlog pokazatelja i standarda poslovanja u prijenosnoj djelatnosti.
• Priprema dijagrama potrošnje i troškova za 2003. godinu.
• Završno izvješće.
Prema navedenoj metodologiji, izrađen je Program rada koji sadrži iscrpan opseg poslova i zadataka po svakom elementu te rokove izvršenja do kraja 2002. godine, a Program provodi ekspertna skupina stručnjaka HEP-a d.d., Energetskog instituta "Hrvoje Požar", Vijeća za regulaciju i USAID-a. Naknada za korištenje prijenosne mreže, prema načelu
"poštanske marke", bit će jednaka na cijelom području Republike Hrvatske.
U pripremi za prilagodbu prijenosne djelatnosti prema Zakonu o tržištu električne energije, u siječnju 2002. godine postavljen je preliminarni model za izračun naknade za korištenje prijenosne mreže. Utemeljen je na troškovima prijenosne djelatnosti u 2001.
godini te projiciranim troškovima poslovanja, uključivo i investicije u kapitalne objekte prijenosne mreže za razdoblje 2002-2006. godine svedene na prosjek za jednu godinu, pri čemu također vrijedi načelo "poštanske marke".
M1 o Spojni vodovi Prijenosna mreža
M2 c M3 (
Elektrane
O
DistribM4 c
mreže
Korisnici
prijenosne mreže
Izravni kupci
^ Kupci priključeni na distrib.mrežu Slika 4. Shematski prikaz korisnika prijenosne mreže
Naknada za prijenos električne energije sadrži sljedeće komponente izračuna:
gdje su:
tpm - troškovi prijenosne mreže (kn)
Wk - električna energija isporučena kupcima (kwh)
Pritom, troškovi prijenosne mreže sadrže sljedeće elemente:
ta - troškovi amortizacije
tp0 - troškovi pogona i održavanja to - troškovi osoblja
tj - troškovi proizvodnje dijela jalove energije tg - troškovi gubitaka u prijenosnoj mreži trf - troškovi sustava i zajedničkih funkcija tr - troškovi razvoja prijenosne mreže Znači, vrijedi izraz:
tpm = ta + tpo + t, + tj + tg + t* + tr (kn)
Električna energija isporučena kupcima sadrži sljedeće elemente:
Wdrn - električna energija isporučena distribucijskoj mreži Wiz - električna energija isporučena izravnim kupcima Wpk - električna energija isporučena povlaštenim kupcima Znači, vrijedi izraz
Wk = Wdm + Wiz + Wpk (kwh)
Preliminarni model za izračun naknade za korištenje prijenosne mreže, s obzirom na primijenjeni model tržišta ISMO, ne sadrži: troškove usluga EES-a (regulacija frekvencije i snage, regulacija napona i jalove snage, pokrivanje dopuštenih odstupanja od planiranog rada elektrana, vođenje EES-a, spremnost za crni start i drugo), troškove Operatora sustava i tržišta, troškove Vijeća za regulaciju, troškove namirenja šteta zbog neisporučene električne energije i naslijeđene troškove, kao niti troškove tranzita električne energije. Naime, u vrijeme izračuna troškovi se nisu, sa sigurnošću, mogli adresirati pripadajućem energetskom subjektu.
Usporedbom preporučene Metodologije i preliminarnog modela izračuna naknade za korištenje prijenosne mreže, vidljivo je da sadrže skoro jednake komponente, uz navedenu razliku u tretiranju tranzita električne energije.
Pritom, iznos naknade za tranzit električne energije u konačnom algoritmu treba uskladiti s cijenom u regionalnom, odnosno širem europskom okruženju, a prihod od toga usmjeriti na osuvremenjivanje prijenosne mreže.
Usporedo s izradom Metodologije za izračun naknade za korištenje prijenosne mreže, u tijeku je definiranje Metodologije za proračun i primjenu cijena internih učinaka elektroprivrednih djelatnosti u HEP-grupi. Prema toj Metodologiji, kao što je slučaj i u preliminarnom modelu, dio cijene za pokriće troškova prijenosa električne energije izračunava se tako da se proračunani troškovi kapaciteta, troškovi gubitaka u mreži i pripadajući troškovi potpore podijele s količinama planiranog prijenosa električne energije iz elektroenergetske bilance (planirana predaja na mrežu distribucije uvećana za isporuku električne energije izravnim kupcima i ostaloj potrošnji na prijenosnoj mreži).
Konačno utvrđivanje prijedloga naknade za korištenje prijenosne mreže pretpostavlja prihvaćanje Metodologije izračuna, koja će uzeti u obzir elemente sva tri razmatrana modela te primjenu točnih ulaznih podataka.
Naknadu za korištenje prijenosne mreže plaćat će kupci - korisnici prijenosne mreže prema slici 4:
• tarifni kupci (kupci priključeni na distribucijsku mrežu) kroz udjel prijenosne djelatnosti u cijeni isporučene električne energije
• ostali kupci kroz poznatu naknadu za korištenje prijenosne mreže (izravni kupci, povlašteni kupci)
• korisnici tranzita plaćat će posebno određenu naknadu za tranzit.
Buduće poslovanje u prijenosnoj djelatnosti u reguliranim uvjetima pretpostavlja unaprijed poznatu naknadu za korištenje prijenosne mreže, odnosno tranzita električne energije - koju odobrava Vijeće za regulaciju - uredno ostvarivanje prihoda, nadzor i kontrolu troškova, davanje usluge prema standardima kvalitete prijenosa električne energije, kontinuirani razvoj prijenosne djelatnosti u vodoravno integriranoj tvrtki (HEP-grupa) i uključivanje u europske asocijacije prijenosne djelatnosti (ETSO), što predstavlja i perspektivu prijenosne djelatnosti.
4. LITERATURA
[1] Toljan, l.: Reforma hrvatskog elektroenergetskog sektora, X. Forum: Dan energije u Hrvatskoj, Zagreb, 2001.
[2] Grupa autora: Razvoj elektrifikacije Hrvatske (II dio)
[3] Mesić, M.: Rasklopna postrojenja u okruženju deregulacije tržišta električne energije, V. Savjetovanje HK ČIGRE, Cavtat, 2001.
[4] Zakon o tržištu električne energije, Narodne novine 68/01, Zagreb, 2001.
