HR0400011
Mr.sc. Damir Pešut Mr.sc. Mladen Zeljko Dr.sc. Srđan Žutobradić
Energetski institut "Hrvoje Požar"
Zagreb, Hrvatska
DINAMIKA OTVARANJA TRŽIŠTA ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Sažetak
Zakonom o tržištu električne energije ("Narodne novine" br. 79/01), člankom 23., regulira se povlaštenost kupaca električne energije. Povlaštenost u ovom smislu znači mogućnost izbora dobavljača. Važeći prag godišnje potrošnje koji osigurava povlašteni status je 40 GWh. Dakle, svi kupci koji troše iznad 40 GWh mogu birati svog dobavljača električne energije. Ti kupci koji su, temeljem Zakona o tržištu električne energije, dobili povlašteni status, troše ukupno oko 7 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Stoga se može reći da je otvorenost tržišta električne energije u Hrvatskoj nešto manja od 10 posto.
Prema istom, 23. članku, stavak 4., Vlada može propisati snižavanje praga godišnje potrošnje kao uvjeta za stjecanje statusa povlaštenog kupca.
Prema Zakonu o tržištu plina iz 2001. godine, u Hrvatskoj su povlašteni kupci plina svi proizvođači električne energije koji koriste plin, bez obzira na iznos godišnje potrošnje plina, te ostali kupci čija je godišnja potrošnja veća od 100 milijuna m3. U 2002. godini takvih kupaca bilo je 7, a potrošili su 1.374.160.000 m3, odnosno 51 posto od ukupne potrošnje plina.
Kako je INA jedini proizvođač prirodnog plina u Hrvatskoj, koji ujedno ima i dugoročan ugovor o zakupu dobavnog pravca za transport ruskog plina, ona je time i jedini dobavljač prirodnog plina. Stoga su i u 2002. godini svi povlašteni kupci kupovali plin od Ine.
Pitanja koja se nadovezuju na ovu temu su: Kojom dinamikom treba ići prema daljnjem otvaranju tržišta energije u Hrvatskoj? Koji je to dio potrošnje električne energije odnosno plina u Hrvatskoj? Koji su preduvjeti, organizacijski i tehnički, za takvo otvaranje tržišta?
DYNAMICS OF THE CROATIAN ELECTRICITY MARKET OPENING
Abstract
Customer eligibility is regulated by the Law on Electricity Market and its Article 23 (Official Gazette 79/01). Eligibility is understood as a possible supplier choice. To ensure the eligible status, annual demand should exceed 40 GWh. The category of customers that
has gained the eligibility status based on the Law on Electricity Market makes out a total of around 7 percent of the annual electric energy consumption in Croatia. Thus, it can be said that electricity market openness in Croatia lies somewhat below 10 percent.
According to the already mentioned Article 23, paragraph 4, the Government may determine annual demand threshold lowering as a condition to grant the eligibility status.
According to the Law on Gas Market from 2001, the category of eligible gas customers in Croatia includes all electricity generators who use gas, regardless of the annual gas consumption, and other customers whose annual consumption exceeds 100 million m . In 2002 there were seven such customers and they participated with 1,374,160,000 m3, i.e.
51 percent in the total gas consumption.
As INA is the sole natural gas producer in Croatia with a long-term contract on the supply line lease for the transportation of Russian gas, it is also the only supplier of natural gas.
Therefore, in 2002 each eligible customer bought gas from INA.
Issues related to this field are: what kind of dynamics should one proceed with toward further energy market opening in Croatia? How large is this share of electricity, i.e. gas consumption in Croatia? What are the prerequisites, both organisational and technical, for this kind of market opening?
1. TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE
lako je zakonom stvorena mogućnost ili dano pravo povlaštenim kupcima da biraju svog dobavljača, oni to pravo još uvijek nisu konzumirali. Naknade za korištenje prijenosne (i distribucijske) mreže su objavljene na prijelazu iz listopada u studeni 2003. godine, pa je to nepostojanje naknada za korištenje mreže bila glavna formalna zapreka povlaštenim kupcima da iskoriste svoje pravo izbora dobavljača. O realnosti ostvarenja tog prava (s obzirom na cijene električne energije u Hrvatskoj i izvan nje) se ovdje ne govori.
Drugi bitan preduvjet za početno otvaranje tržišta su i Tržišna pravila. Ta pravila su prihvaćena od strane VRED-a, također krajem listopada 2003. godine. Tržišna pravila su izrađena u relativno jednostavnoj verziji, za koju se drži da je primjerena s obzirom na razinu otvorenosti tržišta i s obzirom na znanje i iskustvo koje, kad je u pitanju tržište električne energije, postoji u Hrvatskoj. Tek nakon prvih transakcija na tržištu moći će se prosuditi koliko dobro su harmonizirani zakonski i podzakonski akti koji reguliraju tržište električne energije. Vidjet će se gdje su kritične točke u oživljavanju tržišta. Isto tako će se s akumulacijom iskustva stečenog kroz funkcioniranje tržišta električne energije moći sigurnije govoriti o mogućnostima daljnjeg otvaranja tržišta.
Konstatacija je, dakle, da iskustvo s otvorenim tržištem električne energije u Hrvatskoj još uvijek ne postoji. Nakon što se iskustvo stekne u dijelu sadašnje potrošnje električne energije koja je u statusu povlaštenosti, sigurno će se s većom sigurnošću, odnosno s više argumenata, moći govoriti o primjerenoj dinamici otvaranja tržišta električne energije.
Međutim, ono što ovdje treba istaknuti je činjenica da Hrvatska o tome neće moći odlučivati samo na osnovu uvažavanja svojih mogućnosti i svojih interesa.
Postoje dva okvira unutar kojih će biti nužno promišljati, kada se govori o dinamici otvaranja tržišta električne energije u Hrvatskoj. Jedan je onaj koji je postavila Europska unija za svoje članice, a drugi će definirati Memorandum o regionalnom energetskom tržištu, koji bi kasnije trebao biti pretvoren u Povelju o regionalnom energetskom tržištu.
Ova dva spomenuta okvira su na određeni način i povezana. Naime, Europska Unija je aktivni sudionik ili supotpisnik spomenutog Memoranduma. Plan Europske Unije je da se stvori regionalno energetsko tržište zemalja jugoistočne Europe, koje bi bilo kompatibilno s internim tržištem Europske Unije, kako bi se, kad za to dođe vrijeme, integriralo s tržištem Europske Unije.
Što se tiče zemalja Europske Unije postavljeni plan otvaranja tržišta (koji je definiran u novoj direktivi 2003/54/EC, članak 21.) je sljedeći:
• do 1. srpnja 2004. godine svi kupci čija je godišnja potrošnja veća od 9 GWh trebaju biti povlašteni, tj. treba im biti dopušten izbor dobavljača;
• nakon 1. srpnja 2004. godine svi kupci električne energije koji ne spadaju u kategoriju kućanstva trebaju biti povlašteni;
• od 1. srpnja 2007. godine svi kupci, dakle i kućanstva, trebaju biti povlašteni kupci, odnosno trebaju imati slobodu izbora dobavljača.
Poznato je da neke zemlje, članice Europske Unije, već imaju potpuno otvoreno tržište električne energije, gdje svi kupci imaju slobodu izbora dobavljača. Gore navedeni plan otvaranja tržišta se odnosi na one zemlje, članice Europske Unije, koje još nisu potpuno otvorile tržište.
Grupa od 10 zemalja, koje u 2004. godini postaju članice Europske Unije, u svojim zakonima je definirala manji ili veći stupanj otvorenosti tržišta, međutim u nekima od njih to još nije zaživjelo u praksi.
Za zemlje koje bi temeljem Atenskog memoranduma (potpisivanje na ministarskoj razini se očekuje početkom prosinca 2003. godine) postale sudionice regionalnog energetskog tržišta (REM) otvaranje tržišta električne energije je predviđeno na sljedeći način:
• do 1. srpnja 2005. godine otvorenost tržišta ili udio potrošnje u pojedinoj zemlji članici REM-a koja će imati status povlaštenosti, odredit će se na osnovu udjela svih kupaca koji troše više od 40 GWh godišnje, u ukupnoj godišnjoj potrošnji na razini REM-a;
• od 2007. godine se prag povlaštenosti smanjuje na 20 GWh godišnje;
• od 2008. godine se prag povlaštenosti smanjuje na 9 GWh godišnje.
O trenutku potpunog otvaranja tržišta u kojem bi svi kupci bili slobodni odabrati dobavljača još nema jasne vizije ili koncepcije. Prepoznajući stanje u pojedinoj od zemalja sudionica REM-a, i prosuđujući da je i ovakva dinamika otvaranja tržišta za neke
zemlje vjerojatno prezahtjevna, nije se išlo u daljnju razradu do potpunog otvaranja tržišta.
1.1.Problemi vezani za potpunu liberalizaciju tržišta električne energije - inozemna iskustva
Cilj otvaranja tržišta električne energije je da u konačnici svi kupci dobiju pravo slobodnog izbora dobavljača. Taj proces se u raznim zemljama odvija različitom dinamikom. Kao što je rečeno, u Europskoj Uniji potpuno otvaranje tržišta za sve kupce očekuje se 1. srpnja 2007. godine.
Potpuno otvoreno tržište električne energije donijet će mnoge probleme jer će doći do pojave većeg broja kupaca koji će mijenjati svoje dobavljače. Razmjena podataka u slučaju prisustva malog broja povlaštenih kupaca može se vršiti na uobičajeni način; no kada svi kupci steknu povlašteni status, situacija će se izuzetno zakomplicirati. Te probleme osjetit će i tvrtke za opskrbu, ali i distribucija.
Što se tiče kupaca, očevidno je da oni očekuju što jednostavnije postupke promjene dobavljača, a u protivnom slučaju liberalizacija tržišta neće imati osobite učinke.
Prema tome, u svakoj državi koja se priprema do kraja otvoriti tržište električne energije nužno je unaprijed uspostaviti sustav koji će na jednostavan način omogućiti promjenu dobavljača. Osnovni problem koji će trebati riješiti jeste obuhvat veoma velikog broja promjena dobavljača. To podrazumijeva slijedeće:
• Definirati ugovorne odnose između "starih" i "novih" dobavljača te kupaca. Veliki broj različitih ugovora može dovesti kupce u zabunu, te omesti funkcioniranje tržišta.
• Odrediti precizne postupke prilikom promjene dobavljača.
• Definirati obveznu razmjenu podatka kod promjene dobavljača. Ovo je iznimno važno pitanje; ako se ono ne riješi ispravno može doći do ispostave netočnih računa kupcu.
• Oprema mjernih mjesta - način očitavanja podataka o potrošnji (ručni, daljinski, registracija dijagrama opterećenja...).
• Dinamika liberalizacije tržišta, koja je opet uvjetovana prethodnim točkama.
Dakako, ne postoji jedinstveni "recept" za rješavanje navedenih problema. Na razini Europske Unije tek se očekuju aktivnosti na harmonizaciji podzakonskih akata i standarda koji će detaljnije regulirati ovo područje.
Posebno je značajno pitanje dopuštena učestalost promjene dobavljača. U većini država koje su liberalizirale tržište minimalno razdoblje koje kupac mora provesti kod jednog dobavljača ovisi samo o ugovoru između kupca i dobavljača No, u nekim državama to
razdoblje ne može biti kraće od mjesec dana, na Cipru godinu dana, a u Francuskoj je to trenutačno tri godine s time što postoji mogućnost raskida ugovora nakon godinu dana.
Također je nužno odrediti granicu potrošnje (ili vršne snage) do koje se vrši daljinsko očitanje, uključujući vremenske dijagrame opterećenja. Za sada to nije ekonomski opravdano kod malih kupaca, pa se kod njih koriste tipizirani dijagrami opterećenja koji se računski integriraju u ekvivalentne dijagrame. Ovo rješenje je rašireno u zemljama Europske Unije; no u budućnosti se očekuje da će tehnika daljinskog očitanja brojila postati ekonomski opravdana i kod malih kupaca.
12.Značajke kupaca električne energije u Hrvatskoj
Prilikom donošenja odluke o dinamici otvaranja tržišta električne energije nužno je poznavati značajke kupaca - njihovu potrošnju, te broj po pojedinim kategorijama. U daljnjem tekstu prikazuju se najvažniji podaci o kupcima koji su preuzeti iz "Plana prodaje električne energije kupcima HEP-a", za 2003. godinu. Pri tome se pod pojmom kupca misli na mjerno mjesto.
U skladu sa Tarifnim sustavom kupci električne energije dijele se u sljedeće kategorije:
kupci na visokom naponu (110 kV), kupci na srednjem naponu (isti tarifni stavovi na 35 kV i 10(20) kV), poduzetništvo na niskom naponu sa mjerenjem snage (priključna snaga veća od 30 kW), poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja snage, kućanstva te javna rasvjeta. Osim toga, postoje tarifni modeli na niskom naponu za kupce sa samonaplatnim brojilima, te za kućanstva s upravljanom potrošnjom, no broj takvih kupaca je veoma mali. Osnovni podaci o navedenim kategorijama kupaca dani su u sljedećoj tablici.
Tablica 1. Kupci električne energije u RH, 2003.
Kategorija Potrošnje
Visoki napon-110 kV Srednji napon-35 kV Srednji napon-10 kV Poduzetništvo s mjer. Snage Poduzetništvo bez mjer.
snage Kućanstva Javna rasvjeta
Potrošnja (MWh/god.)
923 559 752 641 2 074 443 1 463 873 1 333 014 6 143 203 344 528
Broj kupaca
38 88 1860 11 160 152761 1 906 907 17384
Potrošnja (MWh/kupcu,g.)
24304 8552 1 115 131 8,7 3,2 19,8
Udio u potrošnji (%)
7,1 5,8 15,9 11,2 10,2 47,1 2,7 Kao što se vidi, kupci na visokom i srednjem naponu ostvaruju skoro 30 posto ukupne potrošnje, preko svega 1986 mjernih mjesta (oko 0,1 posto svih mjernih mjesta). Ako se njima dodaju kupci iz grupe poduzetništvo na niskom naponu s mjerenjem snage, onda ta grupa kupaca ostvaruje 40 posto ukupne potrošnje električne energije i to preko cea 13.000 mjernih mjesta (0,6 posto svih mjernih mjesta). Prema tome, preostalih 60 posto potrošnje ostvaruju kupci iz kategorije kućanstva (pretežno), te poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja snage i javna rasvjeta, i to preko 99,4 posto mjernih mjesta!
Raspodjela velikih kupaca prema godišnjoj potrošnji dana je u slijedećoj tablici. Razredi potrošnje (40, 20, 9 GWh) preuzeti su iz prijedloga REM-a o otvaranju tržišta električne energije u jugoistočnoj Europi.
Tablica 2. Razdioba kupaca prema godišnjoj potrošnji God. potrošnja
(GWh/god.)
>40 20-40
9-20 5-91 -5
kupacaBroj 13 16 35 62782
Ukupna potrošnja (MWh/god.)
926 487 461 1 220569
Udio u potrošnji (%)
7,13,7 3,5 4,49,4
Iz gornje tablice proizlazi da prema kriteriju REM-a za otvaranje tržišta električne energije do 2008. godine (kupci s većom potrošnjom od 9 GWh/god.) u Hrvatskoj povlašteni status trebaju dobiti 64 kupca, koji ostvaruju 14,3 posto ukupne potrošnje.
Ukupno gledajući gornju tablicu, u Hrvatskoj postoji oko 773 kupca s godišnjom potrošnjom većom od 1 GWh (što odgovara vršnom opterećenju od 300 - 400 kW). Oni ostvaruju oko 3663 GWh godišnje (cea 28 posto ukupne potrošnje električne energije).
Najveći problem kod otvaranja tržišta predstavljaju kućanstva. U Hrvatskoj ta kategorija kupaca sudjeluje u ukupnoj potrošnji električne energije sa 47 posto, a u broju mjernih mjesta s 91 posto. Osnovne značajke kućanstava preuzeti iz "Ostvarenje prodaje električne energije kupcima HEP-a" za 2002. godinu, dane su u narednoj tablici.
Tablica 3. Osnovne značajke kućanstava kao kupaca električne energije God. potrošnja
(kWh/god.)
<1 000 1 001 - 2 500 2.501 - 5 000 5001-10000 10001-20000
> 20 000
kupacaBroj 501 425 471 572 553 361 304 960 47990 4219
Udio u broju kućanstava (%)
26,6 25,029,4 16,3 2,5 0,22
Ukupna potrošnja (MWh/god.)
164906 824 697 1 994216 2 030 280 609 1 79 131 668
Udio u potrošnji kućanstava (%) 2,8 34,714,3 35,310,6 2,3 Analizom gornje tablice vidi se da veliki udio kupaca iz ove kategorije ima malu godišnju potrošnju električne energije, a to znači i mali financijski "promet". Preko 50 posto kupaca ima godišnju potrošnju manju od 2500 kWh, a kod 81 posto kupaca godišnja potrošnja je manja od 5000 kWh.
1.3.Dinamika otvaranja tržišta električne energije
Temeljem uvida u probleme vezane s potpunim otvaranjem tržišta električne energije, može se reći da je zahtjev Europske Unije za potpunim otvaranjem tržišta 2007. godine prezahtjevan za tranzicijske zemlje kao što je Hrvatska. S druge strane, prijedlog REM-a da se do 2008. godine prag povlaštenosti spusti na 9 GWh nije problematičan za Hrvatsku.
Također, treba upozoriti na činjenicu da u državama Europske Unije koje su do kraja otvorile tržište relativno malo kupaca mijenja dobavljača. To se posebno odnosi na kućanstva i malo poduzetništvo.
Realno ostvarivi scenarij otvaranja tržišta električne energije u Hrvatskoj mogao bi izgledati ovako:
• Od 2006. godine prag povlaštenosti spustiti na 20 GWh/godišnje
« Od 2007. godine prag povlaštenosti spustiti na 9 GWh/godišnje
• Od 2009. godine svi kupci na visokom i srednjem naponu, te kupci na niskom naponu sa priključnom snagom većom od 30 kW postali bi povlašteni.
Prema tome, prema sadašnjim energetskim podacima otvorenost tržišta iznosila bi 2009.
godine oko 40 posto.
Potpuno otvaranje tržišta električnom energijom svim kupcima uslijedilo bi nakon 2010.
godine, s time što je nužno odmah krenuti s pripremnim aktivnostima. Otvaranje tržišta svim kupcima moglo bi se ubrzati ako bi se vrijeme promjene dobavljača ograničilo barem na 1 godinu.
2. TRŽIŠTE PRIRODNOG PLINA
2.1.Razvoj plinskog transportnog sustava
Prema planu razvoja, izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava u Republici Hrvatskoj, koji je usvojila Vlada, predviđen je završetak projekta mala GEA kapaciteta 1,5 milijardi m3/god. sredinom 2005. godine. Od 2007. do 2011. godine bi domaći plin iz Sjevernog Jadrana koristio taj kapacitet s prosječno 1 milijardom m3/god. Dakle od 2007.
(moguće i od 2005.) godine slobodan kapacitet za potencijalnu konkurentsku dobavu, za povlaštene kupce preko tog projekta, korištenjem postojećeg plinovoda Ivana A - Garibaldi K je barem 0,5 milijardi m3/god.
Navedenim planom od 2009. godine je predviđena i mogućnost dobave plina kapacitetom od 1,5 milijardi m3/god. iz pravca Mađarske. Štoviše, postoji i mogućnost uspostavljanja veze i prema Srbiji i Crnoj Gori.
To znači da se planiraju slobodni kapaciteti za konkurentsku dobavu plina povlaštenim kupcima od 2005. do 2009. godine u iznosu od barem 0,5 milijardi m3/god., a od 2009.
godine od barem 2 milijarde m3/god.
Za izgradnju, održavanje i vođenje plinskog transportnog sustava u Hrvatskoj je zaduženo poduzeće PLINACRO, a za planiranje i izgradnju transportnih kapaciteta do granice treba surađivati sa susjednim zemljama i ostalim partnerima u trgovanju prirodnim plinom.
2.2.Dinamika otvaranja tržišta prirodnog plina
Prema referentnom scenariju iz "Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske", proizvodnja električne energije, kogeneracije i svi kupci veći od 100 milijuna m3/god. bi u 2010. godini potrošili 1,550 milijardi m3, odnosno 44 posto ukupne potrošnje plina.
Zanimljivo je da Memorandum (Memorandum of Understanding (Moil) on the Regional Energy Market in the South East Europe and its Integration into the European Community Internal Energy Market) za članice potpisnice koje ga prihvate do kraja ove godine predviđa dinamiku otvaranja tržišta od 20 posto u 2005., 28 posto u 2008. i 33 posto u 2010. godini.
Memorandum predlaže da su od 1. srpnja 2005. povlašteni kupci svi proizvođači električne energije koji koriste plin, neovisno o njihovoj godišnjoj potrošnji i svi kupci s potrošnjom većom od 25 milijuna m3 plina godišnje. Ako se ovim uvjetima postiže otvaranje tržišta koje je veće od 30 posto, sudionik - zemlja (potpisnica MoU) ima pravo prilagoditi prag otvaranja tržišta, ali tako da se otvaranje svede na 30 posto potrošnje na nediskriminirajući način.
Prema Strategiji bi u 2010. godini u Hrvatskoj proizvođači električne energije i sve kogeneracije, velike i male, trošile 37 posto ukupne potrošnje plina. Kad bi Hrvatska koristila tu mogućnost Memoranduma, do 2010. godine bi povlašteni mogli biti samo proizvodnja električne energije i kogeneracije.
2.3. Struktura kupaca prirodnog plina
Dinamika otvaranja plinskog tržišta u zemljama budućim članicama Europske Unije (tablica 4.) pokazuje da se kao prag povlaštenosti koriste potrošnje od 25, 15, 5 i 1 milijun m3 godišnje. Prema tim pragovima je analizirana i struktura potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj u 2002. godini. Pri tome je za strukturu potrošnje u distribucijama korišten u tom trenutku raspoloživ uzorak kupaca Plinare Zagreb, HEP-plina Osijek, Termoplina Varaždin, Međimurjeplina, PIS Vinkovci, Koprivnice, Virkoma, Elektrometala Bjelovar i Vrbovca.
Prema tablici 5., prag od 10 milijuna m3/god., dakle samo kupci izravno povezani s mrežom PLINACR-a, značio bi, uz proizvodnju električne energije, samo 12 kupaca i čak 59 posto otvorenosti tržišta.
Pri pragu povlaštenosti od 1 milijun m3/god. to bi bilo još uvijek samo oko 90 kupaca, uglavnom korisnika i usluge distribucijske mreže, sada već sa 67 posto otvorenosti plinskog tržišta.
Ako se nepovlaštenim kupcima tretiraju samo kućanstva i sitne usluge i obrti manji od 10000 m3/god., otvorenost tržišta je čak 78 posto, a broj povlaštenih kupaca je oko 4600.
Ovo pokazuje da je bez posebnih napora, naravno uz realno prisutnu konkurenciju na tržištu, relativno brzo moguće spustiti granicu povlaštenosti na 5 odnosno na 1 milijun
m3/god., te u tom pogledu pratiti ostale tranzicijske zemlje, buduće članice Europske Unije.
2.4. Potpuno otvoreno plinsko tržište u Hrvatskoj
Iskustva iz razvijenih zemalja su takva da u početku dobavljača mijenja manje od 10 posto malih kupaca (manjih od 10000 m3) kojima je to omogućeno, l inače je tržište plina ograničenije od tržišta električne energije, zbog manje izgrađenosti interkonekcija, i uglavnom je primjerenije za relativno velike kupce. Zahtjevi na članice Europske Unije da do 2007. godine imaju 100 posto otvoreno tržište su vjerojatno prezahtjevni. Za tranzicijske zemlje bi to trebalo vrijediti između 2010. i 2015. godine, jer će se do tada vjerojatno na jugoistoku Europe razviti i fizička konkurencija dva do tri nezavisna plina (Ruski, LNG i pravac iz Kazahstana). Za male kupce u tranzicijskim zemljama bi u prvoj fazi bilo poželjno da dobavljača mogu mijenjati jednom godišnje, što ne predstavlja posebne zahtjeve u smislu informatičkog standarda za operatore distribucijskih mreža.
Druga mogućnost je da sve kupce manje od 10000 m3/god. neke distribucije, na 100 posto otvorenom tržištu, zastupaju operatori distributivne mreže, odnosno ovlašteni dobavljači, koji za njih kupuju plin po najpovoljnijoj cijeni na tržištu.
Tablica 4. Primjena Direktive EU (EC 98/30) za liberalizaciju plinskog tržišta na buduće članice EU1
Država
Bugarska Češka
Republika
Estonija .atvija Jtva vladarska bliska
% otvaranja tržišta
Još nije spremno 2005: 28&
2008: 33%
80%
0%
01%
2004:41%
34%
3rag povlaštenosti
80 106m3 2005:>15106m3
2008: > 5 106m3
Elektrane i ndustrija Još nije u primjeni P001:25106m3
2002: 15 106m3
500 m3/sat 07.2000: 25 10%!' 07.2004: 15 106m3
12.2005: svi
Pristup mreži:
•eguliranJ ili Dregovorni
Re.
Hibrid-preg. za HP i UGS Reg. za distrib.
Reg.
Preg.
Reg.
Reg.
Reg.
Tarife:
odobravanje unaprijed (e/
ante) ili unatrag
>x post) Još nije odlučeno Unaprijed
Unaprijed Još nije odlučeno Unatrag Još nije odlučeno Unaprijed
Unbundling transporta:
vlasnički pravni računovod- stveni
Računovod- stveni
Računovod- stveni
Računovod- stveni Računovod- stveni Računovod- stveni
Računovod- stveni
Računovod- stveni
Transport:
Publicirane Bilance poslovanja
Da Ne
Ne Ne Da Da Ne
Dominantne tvrtke
Bulgargaz CPP/
Transgas
Eesti Gaas .atvijas Gaze -ietuvos Dujos
MOL PGNiG
Izvor: EU Energy 67, October 10, 2003
Država
Rumunjska
Slovačka
Slovenija Turska
Hrvatska
% otvaranja tržišta
08.2001:10%
01.2002:25%
07.2002: 33%
01.2004:36%
2003: 50%
2008: 80%
80%
35%
3rag povlaštenosti
>5106m3
07.2002:>25 106m3 01.2003:>15106m3
01.2004:>5106m3
2003:>25 106m3
2008:>5 106m3 1 106m3
100 106m3
3ristup mreži:
regulirani ili Dregovorni
Dreg. za Dovlaštene Reg. za tarifne Reg.
3reg. za :ranzit
3reg.
Reg.
Preg.
tarife:
Ddobravanje unaprijed (ex anfe) ili unatrag (ex post) Unaprijed
Unaprijed
Unaprijed Unaprijed
Unaprijed
'Jnbundling transporta:
vlasnički jravni računovod- stveni
3ravni Računovod- stveni
Računovod- stveni Računovod- stveni
Računovod- stveni
Transport:
^ublicirane Bilance
poslovanja
Da
Ne
Da Da Da
Dominantne vrtke
Romgaz
SPP
Geoplin Botas
NA Tablica 5. Struktura kupaca prirodnog plina u Hrvatskoj
Kategorija (m3) HEP Kogeneracije Petrokemija
>25 milijuna 15-25 milijuna 10-15 milijuna 5-10 milijuna 1-5 milijuna 500.000-1 milijun 100.000-500.000 50.000-100.000 10.000-50.000 0-10.000 UKUPNO
Broj kupaca
5 1 3 1 2 12 68 114 617 627 3196 418 195 422 840
Udio potrošnje 29%
6%
17%
6%
1%
1%
3%
6%
3%
4%
1%
2%
22%
100%
Kumulativ potrošnje
29%
34%
51%
57%
58%
59%
61%
67%
70%
74%
76%
78%
100%
Kumulativ broja kupaca
5 6 9 10 12 24 92 206 822 1 449 4646 422 840 veće od
100%
5 6 9 10 12 24 92 206 822 1 4« 4 646 422 840
Slika 1. Otvorenost tržišta i broj povlaštenih kupaca
