Mr. sc. Vladimir Potočnik HR0300020 Zagreb, Hrvatska
ISKUSTVA DRŽAVA EUROPSKE UNIJE U REGULACIJI TRŽIŠTA ENERGIJE
Sažetak
Krajnji cilj reforme energetskog sektora temeljen na odredbama direktiva o tržištima električne energije i prirodnog plina je stvaranje jedinstvenog unutrašnjeg potpuno otvorenog energetskog tržišta Europske unije (EU). U radu se iznose iskustva država EU u regulaciji tržišta električne energije i prirodnog plina glede postignutog stupnja i planova otvaranja tržišta, cijena energije i pristupa mrežama, odgovornosti, brojnosti i troškova regulatora.
EXPERIENCES OF EUROPEAN UNION COUNTRIES IN THE ENERGY MARKET REGULATION
Abstract
Ultimate objective of the energy sector reform based on the electricity and natural gas market directives is the development of a single European Union internal market for energy with full market opening. This paper describes the experiences of the European Union countries in the electricity and natural gas markets' regulation regarding market opening, energy and network access prices, regulator responsibilities, budget and staff.
1. UVOD
Direktive Europske unije o unutrašnjim tržištima električne energije (96/92/EC) i prirodnog plina (98/30/EC) stvorile su uvjete za djelomično otvaranje energetskih tržišta u EU (za veće potrošače). Provedba tih direktiva vezana je uz određene poteškoće, koje su se kod direktive za električnu energiju izrazile kašnjenjem nacionalnog zakonodavstva (Francuska) i osnivanja operatora prijenosa (Belgija, Irska), a kod direktive za plin uočeno je kašnjenje u Portugalu i Luksemburgu. Komisija EU je provela prekršajni postupak protiv Francuske zbog neprimjene direktive za električnu energiju, a protiv Njemačke zbog nekompletne primjene te direktive.
Obveze direktive za električnu energiju ne vrijede za Luksemburg, a obveze direktive za plin ne vrijede za Finsku, Grčku i Portugal, kao tržišta u razvoju.
2. ZNAČAJKE OTVARANJA ENERGETSKIH TRŽIŠTA
Otvaranje energetskih tržišta označava stupanj otvaranja i udjel potrošača koji su promijenili dostavljače [1].
2.1. Elektroenergetska tržišta
Stupanj otvorenosti i rokovi potpunog otvaranja elektroenergetskih tržišta pojedinih država EU prikazani su na slici 1.
100
T 80 S 70 J
lo
5no.V)
100
90
Finska 1997 UK 1998 Švedska 1998
Njemačka 1998 Austrija
2001
Danska 2003 Španjolska 2003
Italija Belgija 2007 Nizozemska Irska 2005 Grčka 2003 Francuska Portugal
UK = Ujedinjeno kraljevstvo (VelikaBritanija) l
Slika 1. Stupanj otvorenosti elektroenergetskih tržišta država EU 2001.
Iz slike 1 vidljivo je da je prosječna otvorenost elektroenergetskih tržišta EU krajem 2001.
godine iznosila približno 69 posto. Pritom je pet država deklariralo potpunu otvorenost elektroenergetskih tržišta (Finska, UK, Švedska, Njemačka i Austrija), daljnjih pet to planira postići do 2007. godine (Danska, Španjolska, Belgija, Nizozemska i Irska), a četiri države još nisu odredile rok potpunog otvaranja (Italija, Francuska, Grčka i Portugal).
Udjel potrošača električne energije koji su promijenili dobavljače prikazan je na slici 2.
120
BVELIKI POTROŠAČI l
• OSTALI POTROŠAČI
5-10 <5
Švedska Finska Irska Njemačka Italija, Austrija, Belgija, Španjolska, Nizozemska Francuska Portugal
Slika 2. Udjel potrošača električne energije koji su promijenili dobavljače
Prema udjelu potrošača koji su promijenili dobavljače dominiraju, opet, države sjeverne Europe (Švedska, UK i Finska). Zanimljivo je da su Njemačka i Austrija sa 100 postotnom otvorenošću elektroenergetskog tržišta zabilježile relativno skromne promjene dobavljača električne energije. U Grčkoj nisu zabilježene promjene dobavljača.
Važno je, također, naglasiti da se definicije tzv. povlaštenih ("eligible") potrošača jako razlikuju u pojedinim državama EU, koje još nemaju 100 posto otvorena energetska tržišta. Tako se povlaštenost potrošača kreće od razine potrošnje 1GWh/god (Danska, Španjolska) preko 20 GWh/god (Belgija, Italija, Nizozemska) do 100 GWh/god (Grčka). U Austriji, Finskoj, Njemačkoj i UK nema granice povlaštenosti.
2.2. Tržišta prirodnog plina
Stupanj otvorenosti i godina potpunog otvaranja tržišta prirodnog plina u pojedinim državama EU prikazani su na slici 3.
100
Prosjek EU 79%
UK 1998. Italija 2003 Irska 2005 Španjolska Luksemburg Austrija Njemačka 2003 2007 2002
1998
Švedska Nizozemska Belgija 2005 Danska 2006 2004
Slika 3. Stupanj otvorenosti tržišta prirodnog plina država EU
Prosječna otvorenost tržišta prirodnog plina EU iznosila je 79 posto, što je 10 posto više nego u slučaju elektroenergetskog tržišta EU. Pritom su dvije države deklarirale potpunu otvorenost tržišta prirodnog plina (UK i Njemačka), daljnjih osam to planira postići do 2006. godine, dvije države nisu još odredile rok potpunog otvaranja, dok su tri države izuzete iz obveze direktive za plin (Finska, Grčka i Portugal).
Udjel velikih potrošača prirodnog plina koji su promijenili dobavljače prikazan je na slici 4.
90 _> 80 g. 70 -
•| 60
•g 50 3 40 -l
£ 3 0
=5" 20 -
3 10
Nizozemska Italija, Francuska Španjolska Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Luksemburg
Švedska
Slika 4. Udjel velikih potrošača prirodnog plina koji su promijenili dobavljača
Daleko najveći broj potrošača plina promijenio je dobavljača u Velikoj Britaniji (UK), dok u Danskoj i Luksemburgu nije bilo promjene dobavljača plina. Definicije povlaštenih potrošača plina, također, znatno se razlikuju i to od 0,2 Mm /god (Italija) do 35 MM3/god (Danska), s tim da u Njemačkoj i UK nema granice povlaštenosti.
3. PROSJEČNE CIJENE ENERGIJE ZA KRAJNJE POTROŠAČE
Od uspješnog otvaranja energetskih tržišta očekuju se dva glavna utjecaja na cijene:
• konkurencija bi trebala sniziti cijene energije da bi se zadržao udjel tržišta, što ne mora uvijek biti slučaj, jer na tržište mogu djelovati i drugi čimbenici, osobito cijena nafte.
• stvaranje pravog unutrašnjeg tržišta električne energije i prirodnog plina trebalo bi rezultirati približavanjem cijena u različitim državama EU.
3.1. Električna energija
Veleprodajne cijene električne energije pokazuju trend ujednačavanja u EU, posebice za temeljna opterećenja, gdje su se cijene tijekom 2001. godine kretale na razini od približno 20 €/MWh. Cijene vršne energije pokazivale su veće varijacije s najvećim vrijednostima u Španjolskoj i Nizozemskoj, gdje su zabilježene prosječne mjesečne cijene vršne energije veće od 35 €/MWh.
Od 1995. godine, cijene električne energije za velike potrošače su u pravilu smanjivane pod utjecajem konkurencije, osobito u Njemačkoj i Austriji, dok su cijene za male potrošače najčešće stagnirale zbog nepostojanja konkurencije. Time se raspon cijena između velikih i malih potrošača znatno povećao na štetu malih potrošača.
Slika 5 prikazuje raspone cijena električne energije (bez poreza) u EU za velike i male potrošače u srpnju 2001. godine.
140 -, 120 2- 100 l 8055
7 60 - o
:jf 40 - 20
O
122 (Njemačka) 94 (EU)
~ 80 (Hrvatska)
77 (Italija)
52 (Švedska)
MALI POTROŠAČI (Kućanstva i si.)
57 (EU)
34 (Švedska) VH-IN POTROŠAČI
Slika 5. Rasponi cijena električne energije (bez poreza) za konačne potrošače u EU,
Kao što se vidi iz slike 5, rasponi cijena električne energije (bez poreza) u pojedinim državama EU iznosili su približno 1:2,3 sredinom 2001. godine. Cijene električne energije za male potrošače bile su u prosjeku približno 65 posto više od cijena za velike potrošače. S obzirom na skoro četiri puta veći standard kupovne moći u EU, to ne izaziva veći otpor i neplaćanje računa, kao što je to slučaj u Hrvatskoj.
3.2. Prirodni plin
Veleprodajne cijene uvoznog prirodnog plina obično se ugovaraju dugoročno i često se potpuno vežu uz cijene nafte. Cijene plina na granicama kontinentalne Europe su općenito vezane na cijene nafte, pa su tijekom 2000.-2001. godine porasle na 0,14-0,17 USD/m3. No, padom cijena nafte u drugoj polovici 2001. godine, smanjene su i cijene plina na približno 0,10 USD/m3.
Od 1995. godine, cijene prirodnog plina za potrošače u državama EU su u pravilu postupno rasle unatoč djelovanju konkurencije, s izrazitijim rastom 2000./2001. zbog rasta cijena nafte.
Rasponi cijena prirodnog plina (bez poreza) za velike i male potrošače u EU u srpnju 2001. prikazane su na slici 6.
60
so ^
| 40
$. 30 m
! 20 i '5
10 O
48 (Španjolska) 38 (EU)
31 (Luksemburg) 24 (EU) 29 (Nizozemska)
MALI POTROŠAČI (Kućanstva i si.)
19(Danska, Francuska), VELIKI POTROŠAČI
Slika 6. Rasponi cijena prirodnog plina (bez poreza) za krajnje potrošače u EU (srpanj. 2001. godine)
Rasponi cijena prirodnog plina (bez poreza) u pojedinim državama EU iznosili su sredinom 2001. godine približno 1:1,6. Cijene prirodnog plina za male potrošače bile su u prosjeku 60 posto više od cijena za velike potrošače.
4. TARIFE ZA KORIŠTENJE MREŽA
Pristup trećih strana postojećim mrežama električne energije i prirodnog plina na nediskriminatornom i troškovnom utemeljenju bitan je za funkcioniranje konkurentnog tržišta.
U praksi to znači da vlasnicima mreža treba onemogućiti pridobijanje pretjeranog profita od monopolskih djelatnosti, a gdje su operatori mreža dijelovi okomito integriranih kompanija, svim korisnicima mreža- uključivo onima povezanim s operatorima mreža- treba ponuditi jednake uvjete. Ta načela trebalo bi primjenjivati, kako za tarife prijenosa, tako i za tarife distribucije energije, kao i za ostale usluge (primjerice u svezi s balansiranjem proizvodnje i potrošnje energije).
Tarife za korištenje mreže pokazuju znatne razlike u pojedinim državama EU.
4.1. Električna energija
Prijenosne tarife sastoje se od ulaznih komponenti (G - generatori) i izlaznih komponenti (L - potrošači). Komponente L su u pravilu znatno veće od komponenti G, kojih u nekim državama i nema. U većini država EU, prijenosne teorije su postalizirane, odnosno ne ovise o lokaciji, osim u Grčkoj, Italiji, Švedskoj i UK, gdje se te teorije razlikuju prema zonama zbog poticaja generatorima.
Distribucijske tarife su općenito postalizirane bez podjele na G i L komponente, a u Italiji ovise o udaljenosti.
Prijenosne i distribucijske tarife su obično utemeljene na kombinaciji kapaciteta (€/kW, god) i protoka (€/MWh) u različitim omjerima.
Zbroj prijenosnih i distribucijskih tarifa daje mrežne tarife, čiji su rasponi za države EU i različite naponske razine prikazani na slici 7.
100
1 50<oc 0)
° 0 -
22 (Njemačka _^_. -visoka)
^^M 5 (Finska)
35 (Njemačka
• -visoka) 6 (Švedska)
1 VISOKI NAPON 1 | SREDNJI NAPON |
80 (Njemačka-
•
visoka) 35 (Njemačka- niska)
22 (Danska) 1 NISKI NAPON
(kućanstva)
Kao što se vidi iz slike 7 rasponi mrežnih tarifa električne energije u EU su vrlo veliki (1:4 do 1:6) i teško objašnjivi. Budući da ti troškovi čine znatan udjel u računima konačnih potrošača električne energije, a mogu izazvati poremećaj konkurencije na tržištu, zadatak regulatora je da ispitaju opravdanost visine tih tarifa. Anketom je utvrđeno da su distribucijske tarife poseban problem.
4.2. Prirodni plin
Pravedan režim pristupa plinskoj mreži uključuje pokrivanje stvarnih troškova s jednostavnom tarifnom strukturom i nediskriminatornim pristupom uslugama balansiranja
i skladištenja plina.
Analiza nacionalnih mrežnih tarifa za prirodni plin pokazuje veliku šarolikost sustava i iznosa tarifa, što ne čini dobro utemeljenje za djelotvornu konkurenciju i može izazvati diskriminaciju.
Područje značajnih varijacija je lokacijska struktura tarifa:
• Luksemburg, Danska, Švedska i Irska imaju standardne postalizirane (neovisno o lokaciji) tarife na cijelom teritoriju; to vrijedi i za velike potrošače u Španjolskoj
• UK i Italija već imaju ili namjeravaju prihvatiti tarifne sustave utemeljene na promjenljivim naknadama za različite točke ulaza i izlaza, obično temeljem zona
• Austrija, Belgija, Njemačka, Francuska i Nizozemska imaju tarife koje znatno ovise o udaljenostima i mogu biti diskriminatorne. Osim toga, Njemačka i Austrija imaju više od jednog mrežnog operatora, što dodatno komplicira pregovore o pristupu plinskoj mreži.
Slika 8 prikazuje raspone tarifa za prijenos i distribuciju prirodnog plina u državama EU 2001. godine.
PRIJENOS
2.47 (Italija)
0,45 (Nizozemska) 300 km
DISTRIBUCIJA
11,5 (Niemaćka-Hamburg)
17.7 (Njemačka-Hamburg)
Veliki potrošači (25Mm'/a)
Slika 8. Tarife za prijenos i distribuciju prirodnog plina u EU 2001. godine
Kao što se vidi iz slike 8, rasponi tarifa za prijenos i distribuciju prirodnog plina u državama EU su ekstremno veliki.
Prioritet na području tarifa za prirodni plin je postići veću usklađenost metodologije tarifa prema načelima koji će voditi učinkovitoj konkurenciji.
5. REGULA TORI ENERGETSKIH TRŽIŠ TA
U tržišnom gospodarstvu, svaki sektor je predmet regulacije do određene mjere.
Međutim, postoji opća suglasnost da tržišta električne energije i prirodnog plina zahtijevaju intenzivniju regulaciju od većine drugih industrijskih grana, kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje novostvorenog otvorenog tržišta i poštivanje drugih političkih ciljeva.
Glavni razlozi za tu konstataciju su kako slijedi.
• Pristup postojećim mrežama električne energije i prirodnog plina važan je za rad tržišta, jer je udvostručenje mreža u pravilu neekonomično. Postojeće mreže su najčešće u vlasništvu okomito integriranih tvrtki koje tako drže prirodni monopol.
• l nakon ukidanja spomenutog monopola, te tvrtke će vjerojatno još neko vrijeme zadržati dominantan položaj na svom nacionalnom tržištu. Stoga je nužan određeni stupanj regulatornog nadzora da bi se osigurali ravnopravni uvjeti za nove igrače.
m Industrije električne energije i plina isporučuju proizvode koji su potrebni za svakodnevni suvremeni život i, bar u slučaju električne energije, ne mogu se zamijeniti.
• Potrošnja primarne energije kroz emisije uzrokuje znatne posljedice u okolišu.
Sve države EU, osim Njemačke, imaju specifična regulatorna tijela s odgovornostima preuzimanja regulatornih odnosa. Pritom, UK ima dva regulatora, a Belgija federalnog regulatora i tri regionalna regulatora.
Osnovni podaci o proračunu i osoblju regulatora u državama EU prikazani su u tablici 1.
Tablica 1. Proračun i osoblje regulatora u državama EU DRŽAVA
Austrija Belgija Danska Finska Francuska Grčka
GODIŠNJI PRORAČUN 2001. (M€) 7,0 9,4 2,5 1,2 9,1
BROJ OSOBLJA 37 40 30 15 65
DRŽAVA Nizozemska Njemačka Portugal Španjolska Švedska UK
GODIŠNJI PRORAČUN 2001. (M€) 4,0
- 4,5 16,8 3,4 103,0
BROJ OSOBLJA 33
- 46 140 33 340 n.p. - Direktive nisu potpuno primijenjene.
Specifični godišnji proračun po zaposlenom kreće se od 80 000 € za Finsku do 440 000 € za Grčku.
Odgovornosti regulatora se u velikoj mjeri razlikuju u pojedinim državama EU.
U Nizozemskoj je energetski regulator dio upravnog tijela za konkurenciju. Samo u Švedskoj i Irskoj regulatori su odgovorni za sve regulatorne teme. U ostalim državama ovlaštena ministarstva imaju dio regulatornih odgovornosti
Dozvole za gradnju i pogon energetskih objekata u većini država izdaju ovlaštena ministarstva, osim u UK, Irskoj i Finskoj, gdje to obavljaju regulatori.
Mrežne tarife pretežito određuju regulatori, osim u Francuskoj, Luksemburgu, Španjolskoj i Grčkoj, gdje to čini ministarstvo na temelju prijedloga regulatora.
6. ZAKLJUČAK
Postoji značajna asimetrija u primjeni direktiva o tržištima električne energije i prirodnog plina, što izaziva poremećaje internih tržišta nekih država EU, odnosno neka tržišta su otvorenija od drugih konkurenciji i novim igračima.
Razvija se nepravilno igralište, koje utječe, kako na potrošače energije izložene znatnim varijacijama razine cijena i izbora, tako i na energetske kompanije. Naime, stupanj konkurencije je vrlo različit, što može voditi nepravičnoj konkurenciji na europskom tržištu.
U tijeku su promjene direktive s ciljem postizanja potpunog otvaranja tržišta energije do 1.siječnja 2005. godine, uz uklanjanje prekograničnih prepreka uvozu i izvozu energije.
Sa stajališta kompatibilnosti otvaranje tržišta s javnom uslugom, važno je da vlade i regulatori odgovarajućom regulativom i cijenovnim signalima zajamče:
• sigurnost opskrbe energijom i
• ciljeve zaštite okoliša, uključujući dodatne kapacitete obnovljivih izvora energije i upravljanje potrošnjom.
7. LITERATURA
[1] Implementing the internal energy market: First benchmarking report, European
